|
AUSTRO-UGARSKA 28. SRPNJA 1914. GODINE OBJAVILA RAT SRBIJI
Prvi svjetski rat po�eo je prije stotinu godina!
Austrijski brzojav, poslan prije stotinu godina, 28. srpnja 1914. godine
Iako je najve�i publicitet za po�etak Prvog svjetskog rata pa i stotu obljetnicu po�etka te gadne klaonice, u kojoj su �ivot izgubili desetci milijuna ljudi, pobrao mladi srpski terorist i jugoslavenski nacionalist Gavrilo Princip, ro�en u zaseoku Obljaj kod Grahova neposredno uz granicu s Hrvatskom, zaboravlja se da je taj globalni sukob po�eo mjesec dana kasnije, na dan 28. srpnja 1914. godine.
Samom po�etku Prvog svjetskog rata prethodio je tzv. Srpanjski ultimatum koji je austrougarska Carska i kraljevska vlada uputila susjednoj Srbiji. Dogodilo se to 23. srpnja, pet dana prije izbijanja rata. U povijesnim knjigama koje su bile objavljivane u obje Jugoslavije �esto se isticalo kako Srbija nije mogla ispuniti zahtjeve iz be�kog ultimatuma jer je on sadr�avao poni�avaju�e uvjete za Beograd. A što je to Austrija tra�ila od Srbije? Javno odricanje od teritorijalnih presezanja na ra�un Austro-Ugarske objavljivanjem izjave u srbijanskim slu�benim novinama, sprje�avanje protuaustrijske promid�be i raspuštanje teroristi�kih organizacija poput Narodne obrane, otpuštanje iz vojske �asnika umiješanih u sarajevski atentat, pokretanje istrage protiv osumnji�enih u ubojstvo nadvojvode Franje Ferdinanda i suradnje s austrijskim vlastima u toj istrazi te sprje�avanje krijum�arenja oru�ja u Bosnu.
Da Kraljevina Srbija i njezina tajna slu�ba nisu imale baš ništa s atentatorima iz Mlade Bosne, kako danas tvrde srbijanski povjesni�ari, ispunjenje be�kog ultimatuma bilo bi, uz malo gor�ine u ustima, �in ja�anja vjerodostojnosti mirotvornih nakana Beograda i ja�anja narušenog povjerenja izme�u dviju dr�ava nakon sarajevskog atentata. No, Kraljevina Srbija nije se �eljela odre�i svojih teritorijalnih ambicija prema dijelovima Austro-Ugarske nastanjenim Srbima i drugim Ju�nim Slavenima. Svojim odbijanjem Srpanjskog ultimatuma Beograd je, zapravo, priznao neprijateljstvo prema Austro-Ugarskoj nakon �ega Be� zbilja nije imao izbora, odlu�ivši se za vojno discipliniranje agresivnog susjeda. U be�kom ultimatumu mo�e se pro�itati kao su, prema saznanjima austrijske istrage, sarajevski atentat skovali u Beogradu Gavrilo Princip, Nedeljko �abrinovi�, Milan Ciganovi� i Trifko Grabe�, uz pripomo� bojnika Voje Tankosi�a. Da ne bude zabune, Ciganovi�, Grabe� i Tankosi� bili su �lanovi srbijanske tajne organizacije Crne ruke.
Senilni vladar, car i kralj Franjo Josip, te njegovi lakomisleni politi�ki savjetnici nisu ni sanjali da bi ih vojna avantura u Srbiji mogla stajati propasti dr�ave i kratkotrajne okupacije same Austrije 1918. godine (Koruška, Klagenfurt).
Beogradski mediji ju�er su objavili fotografiju brzojava kojim je Austro-Ugarska objavila rat Kraljevini Srbiji, poslanog prije to�no stotinu godina, �ime je formalno po�eo Prvi svjetski rat. Povijesni brzojav izlo�en je u pala�i Narodne skupštine u Beogradu. D. Celing
BE�KI BRZOJAV: OD DANAS SMO U RATU
U austrijskom brzojavu, poslanom prije stotinu godina, 28. srpnja 1914. godine, ka�e se kako srbijanska vlada nije "na zadovoljavaju�i na�in odgovorila na notu" iz Be�a, dostavljenu 23. srpnja, odnosno na ultimatum. Zbog toga je Austro-Ugarska "prisiljena osloniti se na silu oru�ja zbog o�uvanja svojih prava i interesa.” “Od ovog trenutka Austro-Ugarska se smatra u ratu sa Srbijom”, stoji u posljednjoj re�enici tog kratkog brzojava koji je potpisao Leopold grof Berchtold, ministar vanjskih poslova Austro-Ugarske Monarhije.
Izvor: Glas Slavonije, D. Celing
*****
Pogledajmo i potresne video priloge o brutalnom Prvom svjetskom ratu:
Car Franjo Josip i Prvi svjetski rat
Tre�a povijest - Prvi svjetski rat (uvertira)
Tre�a povijest - Prvi svjetski rat (1. dio)
Tre�a povijest - Prvi svjetski rat (2. dio)
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Vezani �lanak:
Prvi svjetski rat
Kako su Hrvati pobijedili u davno izgubljenom ratu
| 
