Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Zürich:
mjesto gdje su ljudi dobrodošli, ali automobili nisu

Kako bilje�e zapisi iz davne 1996., gradske su vlasti Züricha odlu�ile u�initi povijesni kompromis i ovaj švicarski velegrad pretvoriti u grad ZA ljude.

Zürich je prije svega grad fontana. Ukupno ih je oko 1200 i doista su ‘razbacane’ posvuda. Najve�a me�u njima nalazi se na samom jezeru i konceptom je sli�na �enevskoj Jet d’Eau, no znatno je manja. Ako se ve� zateknete uz neku od fontana, slobodno probajte vodu – odli�na je, kao i u ostatku Švicarske, piše putovnica.net.

Gradskim krajolikom dominiraju brojni crkveni tornjevi. Prije svega tu su ‘blizanci’ Grossmünstera, najprepoznatljivijeg gradskog svetišta. Preko puta nalazi se još jedan poznati toranj, onaj Fraumünstera, crkve koja ime duguje tome što su ondje u prošlosti svoj samostan imale �ene. Neko� su i nju krasila dva tornja, no nakon radova u 18. stolje�u zadr�an je samo jedan od njih.

U blizini je i crkva sv. Petra, koja se pak mo�e pohvaliti najve�im satnim broj�anikom me�u crkvama u Europi – iznosi �ak 8,64 metara. To je ujedno najstarija gradska �upna crkva, a uz nju je vezana i jedna bizarna zanimljivost – toranj sa satom je u vlasništvu Grada, dok crkvena la�a (ostatak prostora) pripada Crkvi, jednako kao i zvonik sa zvonima unutar gradskog tornja. Zvu�i komplicirano? Zaista jest, ali u tako ure�enoj zemlji kao što je Švicarska i ovakvi vlasni�ki odnosi o�ito funkcioniraju.

Zürich je i doma�in brojnim muzejima. Najzna�ajniji je Muzej lijepih umjetnosti (Kunsthaus Zürich), u kojemu postav �ini kombinacija suvremene umjetnosti i nešto starijih majstora, poput Van Gogha i Moneta. Ondje mo�ete vidjeti i djela Picasa, Muncha te Chagalla, koji je u Zürichu vrlo poznat i zbog vitraja u crkvi Fraumünster.

Nemojte propustiti ni Švicarski nacionalni muzej, ako ništa drugo zbog bajkovite vanjštine. Naime, zgrada u kojoj se nalazi nalikuje dvorcu iz crti�a, s mnoštvom tornjeva i tornji�a koji nepravilno ‘paraju’ zrak. U samom muzeju nalazi se bogata kolekcija koja prikazuje povijest švicarske kulture i umjetnosti od pretpovijesti do danas.

Ono na što se mnogi mla�i gosti u Švicarskoj �ale jest dosada kada je o zabavi i no�nom �ivotu rije�. Zürich je, uz Bern, iznimka i posljednjih godina no�na scena ondje sve je �ivlja. Posebno je popularna �etvrt Zürich West, u kojoj se danas nalazi mnoštvo klubova i barova. Dobro se mo�ete zabaviti i u središtu grada, gdje je i bolji izbor ako �elite nešto mirniju i intimniju atmosferu, piše putovnica.net.

Grad za ljude

Kako bilje�e zapisi iz davne 1996., gradske su vlasti Züricha odlu�ile u�initi povijesni kompromis i ovaj švicarski velegrad pretvoriti u grad ZA ljude.

Plan je obuhvatio poticanje pješa�enja i bicikliranja te poticanje korištenja javnog prijevoza, koji ovdje obuhva�a autobuse, tramvaje, vlakove, ali i brodski prijevoz i uspinja�e. Povrh toga, propisano je da se ne�e graditi nikakav novi parking za motorna vozila, osim ako se drugdje jednak broj parkinga ne ukloni, što zbog ograni�enog prostora, ali i s ciljem stvaranja za okoline za ugodniji �ivot.


Naju�inkovitiji i u središtu grada naj�eš�i na�in prijevoza svakako je tramvaj,
koji se odli�no nadopunjuje s autobusima i prigradskom �eljeznicom

Naravno, ove mjere nisu prošle bez otpora, osobito trgovaca koji su smatrali da �e im se tako smanjiti promet. Me�utim, dogodilo se upravo suprotno. Jednako kao u bicikloprijateljskom Portlandu, trgovci su bili sve samo ne zadovoljni, te su trljali ruke zbog pove�anja prometa.

Jedan auto van, jedan unutra

Ono što je u organizaciji prometa u Zürichu osobito zapanjuju�e je sustav kontrole ulaza motornih vozila u grad, što u praksi zna�i da se uz pomo� senzora i prometne signalizacije omogu�ava ulazak odre�enom broju motornih vozila u u�i dio grada tek kada jednak broj motornih vozila iz njega iza�e.

Nadalje, nekadašnje zone za motorni promet, kao što je ulica Limmatquai, pretvorene su u zone javnog prometa, bicikliranja i pješa�enja, a parkirna mjesta za motorna vozila našla su svoj prostor pod zemljom.

Pola ku�anstava slobodno od automobila

Sve su ove mjere rezultirale ukupnim smanjenjem broja automobila, tako da danas tek svako drugo ku�anstvo posjeduje automobil, to jest – svako drugo ku�anstvo je car free. Smanjen je broj prometnih �epova, a broj biciklista – u relativno brdovitom gradu – je zna�ajno porastao. Tome svakako doprinosi namjera gradskih �elnika da broj biciklista u sljede�ih deset godina udvostru�i, kao i razvijena prometna kultura i bonton.

Jedini problem za bicikliste predstavljaju tramvajske tra�nice, ali su i ovdje gradske vlasti u�inile iskorak i postavile bicikloprijateljske tra�nice.

Pogledajte video prilog i sami se uvjerite je li Zürich zaista grad u kojemu vlast radi za dobrobit stanovnika i posjetitelja.

VIDEO

Izvor: http://www.adrenalin.hr/,
piše bikemyday.com, putovnica.net, foto e X p o s e / Shutterstock.com
Za portal preuzeo: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.