Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 3

Tako lako, a tako teško (razumljivo)
O �eni, obitelji, demografiji...

Polo�aj �ene u indijskom društvu je jednako kontradiktoran kao i sve ostalo u Indiji. S jedne strane postoje �ene koje se nalaze u najvišim institucijama društva, i to još dobrih tri, �etiri desetlje�a prije uvo�enja europskih kvota o zastupljenosti �ena u društvenom �ivotu razvijenog Zapada.

Indija je rijetka zemlja na svijetu, koja ima Ministarstvo za �ene.

Nasuprot ovome, i danas brojne �ene obavljaju najte�e poslove, bira im se bra�nog partnera, �esta su meta seksualnog nasilja, gube sva prava u obitelji nakon smrti supruga, kao udovice se ne smiju ponovo udavati.

Na svu sre�u je Sati, zakon o spaljivanju udovica skupa s preminulim bra�nim partnerom, donesen prije manje od stotinu godina.

U nerazvijenim dijelovima Indije, se još i danas novoro�ena �enska djeca smatraju troškom, pa je dobro riješiti ih se prije ro�enja, tako da u nekim dijelovima zemlje na tisu�u muški�a dolazi šokiraju�ih samo 793 djevoj�ica.

Razvod je u indijskom društvu loše vi�ena pojava, iako statistika pokazuje rast, posebice u velikim gradovima.

Grljenje i ljubljenje na ulici je tabu, jednako kao i scene seksa na filmu. Pod pornografijom se smatraju i gole �enske grudi, a rasturanje pornografije je strogo ka�njivo - do pet godina zatvora.

Istovremeno se po ve�im gradovima mogu vidjeti plakati koji pozivaju na zaštitu od AIDS-a ili reklamiraju kondome i tabletu za poslije.

Obitelj je centralna to�ka indijskog �ivota. Roditelje se poštuje, jednako kao i ostale starije ljude. Indijcima starost istovremeno zna�i i mudrost. Sklapanje braka je �ivotna obaveza, koja se u pravilu pokušava obaviti do dvadeset i pete godine �ivota. A onda, što je mogu�e br�e, na red dolaze djeca. Siromašnije obitelji imaju djece kao pijeska pustinjskog, dok se u gradovima ve� zadovoljava s dvoje-troje.

Planiranje obitelji u Indiji nije zakonski propisano kao na primjer u Kini. Zbog toga je za o�ekivati da Indija za deset godina ima 1,7 milijardi �itelja. Ako ovako dalje nastavi, Indija �e 2030. godine biti najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

Cijelo vrijeme puta po Indiji sam tra�io svoje mjesto pod suncem i ne mogu si predstaviti kako �e biti u bliskoj budu�nosti.

Poba�aj je dozvoljen, ali se koristi naj�eš�e u slu�aju ne�eljenoga �enskog embrija.

Prosje�na �ivotna dob u Indiji je trideset godina.

Grad, rijeka, planina...
Zapadni Bengal i Darjeeling

Ime vlaka kojim putujem od Kolkata (Kalkutta) kroz Zapadni Bengal, predstavlja moj krajnji cilj na putu prema sjeveru Indije. „Kangchenjunga“ je ekspresni vlak (koji staje kod svakog telefonskog stupa), ali i tre�i najviši planinski vrh na svijetu. Uspon na njega je rezerviran samo za moderne Bogove. Ja �u biti jako sretan ako ga i ugledam. Šanse za to su svakim danom sve manje, primi�e se zima u Himalajama, a uz nju idu oblaci, nevrijeme, snijeg...

Zapadni Bengal je jedina indijska savezna dr�ava, koja se pru�ila od oceana do himalajskih planina. Zapadni Bengal je Kolkata, ali i Darjeeling, Bengalski zaljev, nekoliko kilometara široka sveta rijeka Ganges, zasnije�eni planinski vrhovi, alpska ru�a i bengalski tigar.

U Kolkata sam se kratko zadr�ao, ne volim baš jako velike gradove (a koji je grad u Indiji mali?). Do Bengalskog zalijeva se ne sti�e lako, a o kupanju ionako nema govora. Isto vrijedi i za mo�ni Ganges i planinarenje po himalajskim prostranstvima. Bengalskog tigra skoro da i nema više osim u pri�ama i gaterima gdje se uzgajaju. Alpska ru�a �e cvjetati za nešto manje od godinu dana.

Pravac Darjeeling.

Kratko se zadr�avam u Siliguri i New Jalpaiguri. Ova dva mjesta �ine drugi po veli�ini grad u Zapadnom Bengalu. Grad je poznat po aukcijama �aja, ali i kao ishodišna to�ka za odlazak do Darjeeling, Kalimpong, Sikkim, Nepal i Bhutan. NJP kako ga Indijci kratko zovu, je glavna veza izme�u Delhi, Kolkata i himalajskih dr�ava i provincija. Grad ne nudi nikakvu turisti�ku atrakciju, ali se na svakom koraku sre�u šareni veseli svatovi, pra�eni preglasnom glazbom. Sasvim dovoljno atrakcije.

NJP napuštam autobusom sa stanice „Tenzing Norgay“. Ime nepalsko-indijskog alpiniste ro�enog u Tibetu, koji se, skupa s Edmundom Hillaryjem, prvi popeo na najviši vrh svijeta Everest, nedvojbeno zna�i da ulazim u himalajske prostore.

Autobus se s mukom uspinje preko brojnih serpentina. Sporo se kre�e pa se pored njega mo�e i lagano tr�ati. S vremena na vrijeme se u�e u kišni oblak, a nakon par minuta bljesne sunce. U sjeni ili na svjetlu, podjednako je hladno. Za stotinu kilometara, autobus treba cijela �etiri sata. Ugodna polsatna pauza nije ura�unata. Topli �aj, po prvi puta na putu, pijem bez mlijeka. Pitam jel´ se �aj mo�e malo poše�eriti i dodati par kapi mlijeka, a odgovor je lakonsko pitanje: „Dodajete li mlijeko i še�er u šampanjac?“.  Ovdje ljudi misle da je šteta kvariti ukus �aja s mlijekom, medom ili še�erom.

�aj se u Indiji uzgaja na 39 700 parcela, u svijetu ih je par stotina tisu�a. To�no 85 polja s �ajem, nalazi se u Darjeeling regiji, i jedino na njima se uzgaja champagner me�u �ajevima.
 
Dorje Ling, mjesto gdje gromovi udaraju, je najpoznatiji centar za uzgoj �aja širom svijeta.

Grad se smjestio na 2200 metara iznad mora, tri stotine metara više nego St. Moritz u  Švicarskoj. Jedna od dvije najve�e atrakcije u ovome gradu je pogled u pravcu sjevera, na tre�i najviši vrh svijeta Kan�, kako ga ovdje od milja zovu.

U gradu koji prebrzo i nekontrolirano, gospodarski i demografski raste, akutni je manjak vode i struje, a na ulicama vlada pravi prometni kaos. Svi ovi nedostatci ne mogu zasjeniti šarm �ivahnog gradi�a (120 000 �itelja). U gradu �ive pripadnici raznih himalajskih etnija, a me�u kojima su najbrojniji izbjeglice iz Tibeta i pripadnici nepalskog plemena poznatog kao hrabri i odani vojnici engleske Krune i Indije, Ghurke.

U gradu se nalazi Himalayan Mountaineering Institute, koji obu�ava himalajske planinare i alpiniste, a �iji je direktor sve do svoje smrti bio legendarni Sherpa Tenzing Norgay. 

Everest muzej, Prirodoslovni muzej, Botani�ki vrt, Zoo u kojemu �ive pande, tibetski vukovi i snje�ni leopardi, su neke od adresa koje turistima stoje na raspolaganju za vrijeme boravka u gradu.

Druga najve�a atrakcija grada, je širom svijeta poznati Darjelling Himalayan Railway. Uskotra�na pruga, izgra�ena davne 1881. godine, je duga�ka 88 kilometara i spada u spomenike svjetskog kulturnog naslje�a. Još je u upotrebi nekoliko parnih lokomotiva starih skoro osam decenija. Danas je za promet ovim vlakom igra�kom, preostalo samo trideset kilometara izme�u Darjelling i Kurseong, ali je to ujedno i najatraktivniji dio pruge.

Maitreya Buddha u Ghoom manastiru

Na ovome putu, vlak se penje na 2438 metara visoki prijevoj Ghoom (pogled na himalajski masiv), pa spušta preko spektakularne Batasia petlje, naglo gube�i na visini, zahvaljuju�i brojnim stanicama za promjenu pravca ra�enim u Z formi. I tako cik-cak cijelih tisu�u metara u dolinu. Vlak zvani fantazija.
Do�oh, vidjeh, u�ivah...            

Alisa u labirintu ukusa
Sve bilo je �aj

U Indiji se sve vrti oko �aja. Uzgaja se i na sjeveru i na jugu, a prodaje se skoro na svakome uglu.

Naj�eš�e se priprema tako da se osušeni i usitnjeni listovi �aja, pomiješani s mlijekom i vodom kuhaju. Ova mješavina se nalijeva u �aše s puno še�era, pa onda teatralno iz visoka, prelijeva u druge �aše kako bi se napitak ohladio. �esto se u �aj dodaje ingwer i kardamon, a na sjeveru ga piju isklju�ivo bez mlijeka. Turistima se slu�e higijenske vre�ice �aja u mlakoj vodi.

Ukus im se razlikuje u prvome redu ovisno o prostoru na kojem se �aj uzgaja, a onda je va�no kada se listovi �aja beru. Listovi brani u prolje�e imaju ugodan blagi ukus, a oni iz kasne berbe, su trpkiji,  intenzivnijeg ukusa i mirisa. Posebno kvalitetni �ajevi se dobiju miješanjem više razli�itih vrsta. Nije va�no koliko su listovi veliki, ve� koliko tanina, katehina, flavunoida i drugoga, u sebi sadr�e.

Indijski �ajevi spadaju u skupinu crnih �ajeva, koji se sastoje od listi�a koji su prošli kroz potpuni proces vrenja. Ovi listi�i su uvijek tamne boje, uglavnom crni ili tamno braun.

Indijski �ajevi va�e za najbolje na svijetu, a to zna�i i najskuplje.

Na jednoj aukciji 2003. godine, je kilogram �aja sorte Makaibari iz regije Darjelling, prodan za astronomski iznos od tri stotine i dvadeset dolara.

Za ravnanje, uobi�ajena cijena �aja je oko deset dolara za kilogram.

Foto galerija

Tekst i fotografije: Milan Rajši�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
(Ne)podnošljiva lako�a putovanja
Indija 2