Simpozij Kreativna riznica,
izvadak iz predavanja Darka Varge

U okviru simpozija Kreativna riznica, Popularizacijski simpozij kulturne i kreativne industrije Ekonomskog fakulteta u Osijeku (od 22. do 25. travnja 2015.), koji su organizirali Ekonomski fakultet u Osijeku, Institut za znanstvena i umjetni�ka istra�ivanja u kreativnoj industriji – Andizet i Studentski zbor Sveu�ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koju smo najavili i na našem portalu ...

... 22. travnja 2015. je na Ekonomskom fakultetu  u Osijeku dipl. ing. Darko Varga odr�ao jednosatno predavanje Habsburgovci u Baranji, a nama je za �itatelje portala poslao vrlo interesantan izvadak iz svoga predavanja:

Njema�ki car Wilhelm II. i drugi vladari u lovu
na Beljskom vlastelinstvu 1893. godine

U okolici grada K�szega su 1893. godine odr�ani veliki vojni manevri Austro-Ugarske vojske i njihovih saveznika. Manevre su vodili dva cara i jedan kralj. Bilo je predvi�eno da �e car i kralj Franjo Josip I., njema�ki car Wilhelm II. i kralj Saske Albert, nakon manevara završiti u lovu na Beljskom vlastelinstvu nadvojvode Albrechta.

Manevri u Ugarskoj 1893. godine

Car Franjo Josip, car Wilhelm II, kralj Saske Albert, nadvojvoda feldmaršal Albrecht, vojni manevri u Ma�arskoj rujan 1893.

Pošto je  nadvojvoda Albrecht, vlasnik Beljskog posjeda, ve� bio star i borio se sa zdravstvenim problemima i s vidom , sudionici lova koji su bi gosti nadvojvode Albrechta, dobili su novog doma�ina. Za vrijeme lova du�nost doma�ina preuzeo je ne�ak nadvojvode Albrechta, nadvojvoda Friedrich i njegova �ena Isabella Hedwig Franziska Natalia princeza od Croÿ-Dülmena.

                             
         Nadvojvoda Friedrich 1893. godine                         Nadvojvotkinja Isabella von Croÿ-Dülmen

Njema�ki car je u �etiri navrata lovio u šumama Beljskog vlastelinstva: 1893., 1897., 1903. i 1910. godine. Njegov prvi lov na Beljskom vlastelinstvu dogodio se 1893. godine nakon vojnih manevara kada se car sa svojim kraljevskim vlakom od K�szega do Moha�a dovezao lokalnom prugom. Friedrichu su u goste zajedno došli kralj Saske Albert i kraljevski vojvoda Leopold Bavarski, a njema�ki car Wilhelm II. je došao sam. Car i kralj Franjo Josip I. je u zadnji �as otkazao lov zbog zauzetosti bitnim poslovima za Monarhiju.

Kraljevski ili lov plemenitih na Beljskom vlastelinstvu postala je tradicija. Najpoznatiji sudionici lova iz redova plemstva na Beljskom vlastelinstvu bili su: saski kralj Albert, prijestolonasljednik nadvojvoda Rudolf,  vojvoda Nassaua Wilhelm, vojvoda Leopold Bavarski, car i kralj Franjo Josip I., njema�ki car Wilhem II.,  prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, engleski prijestolonasljednik, španjolski kralj Alfons XIII. i mnogi drugi plemi�i.

Njema�ki car Wilhelm II. u lovu i baranjski Šokci

Njema�ki car Wilhelm II. 1893. godine

Za vrijeme odmora, doma�ica lova Isabella, koja je i sama bila lovac, u dvorcu Tikveš je gostima predstavila šarenu narodnu nošnju Šokaca iz tog kraja, što se toliko svidjelo caru Wilhelmu II., pa je po njegovoj �elji još više puta trebalo ponoviti to predstavljanje.

Njema�kom caru se jako svidjela karakteristi�na šoka�ka nošnja i nije prestajao hvaliti ovaj slikarski prizor koji su mu pru�ile nošnje. Wilhelm II. po�elio je i u �ivo vidjeti ljude u tim nošnjama i po�elio je i koju njihovu fotografiju.

Pošto je šoka�ka nošnja osvojila njegovu najve�u pa�nju, na poseban zahtjev cara Wilhelma II., dobro poznati fotograf iz Pe�uha Karl Zelezny je snimio grupnu fotografiju, a na nekoliko stvarno uspjelih fotografija, zabilje�io je nekoliko Šokica-ljepotica i to za potrebe etnografske zbirke fotografija njema�kog cara. Istina, Zelezny narud�bu nije dobio od saskog kralja, ali je i njemu kasnije poslao nekoliko fotografija.

Njema�ki car Wilhelm II. sa Šokcima uz Dunav 1893. godine

Veliku pa�nju cara Wilhelm II. privukle su šoka�ke nošnje i Šokice-ljepotice

Sigurnosne mjere- praznovjeran car

Za lov cara provedene su ogromne sigurnosne mjere, a djelomi�no i zbog careve praznovjernosti. O tome su pisale budimpeštanske Nedjeljne novine:

„Za vrijeme Carskog lova, obje obale Dunava, cijeloj granici vlastelinstva bile su zatvorene. Patrole �andara, policajaca i ostalih stra�ara, kretale su se gore-dolje i nikoga nisu pustili tamo, a obi�ni prolaznik nije se niti pokušavao pribli�iti lovištu. Ove sigurnosne aktivnosti radili su, prije svega zbog cara Wilhelma II., koji je, ako se radi o lovu, praznovjeran. Mladi car je uvjeren, da �e mu lova�ka sre�a okrenuti le�a, ako ga pri lovu pogleda ljudsko oko ili ako ga prati s pa�njom. Zbog toga je organizator lova u�inio sve da se Wilhelm II. za vrijeme lova, za vrijeme njegovog kretanja u lovu, ne sretne niti s jednim ljudskim bi�em.“

Smještaj cara

Iako je za cara ure�en smještaj u lova�kom dvorcu u Karapand�i, postojao je i luksuzno opremljeni „rezervni smještaj“ na parobrodu „Orient“ koji je dala urediti Isabella.

Parobrod Orient kod Moha�a ...

... i u vodama Dunava za vrijeme carskog lova, a lovili su malo u Karapan�i,
a malo s naše strane Dunava u šumama oko Tikveša, sve do Uš�a Drave

„Orient“ je bio bogato ukrašen, osvijetljen elektri�nom rasvjetom, svuda su bili postavljeni sagovi, ogromni reflektor na jarbolu (10 000 svije�a). Na palubi više ljulja�ki i fotelja. Cijelu unutrašnjost broda osvjetljavaju elektri�ne svjetiljke raskošnog sjaja. Na stoli�u u predvorju elektri�ni upalja� za cigare. Manja prostorija uz blagovaonicu, koju su uobi�avale koristiti �ene, ure�ena je sa puno ukusa, za kralja Saske i bavarskog vojvodu Leopolda kao soba za dnevni boravak i dru�enje. Iz ove prostorije, kada se spusti stepenicama u kabine, s desne strane je radna soba kralja Saske i njegova spavaonica, a lijevo je pak ona bavarskog vojvode. Na njihovim pisa�im stolovima postavljeni su portreti njihovih �ena. Najblistavije ure�enje broda za vladare je ipak ure�enje dnevnog boravka za njema�kog cara koji je ujedno i soba za dru�enje. Potpuno je oblo�ena brokatnom svilom, a sav namještaj je pozla�en. Pod je prekriven debelim �upavim (smyrna) tepihom. Iznad pisa�eg stola je bron�ani kip koji u rukama dr�i lu�ne svjetiljke. Iznad pisa�eg stola visi portret carice s djecom. (Isabellino „maslo”)

Njema�kom caru Wilhelmu II. bio je namijenjen „bijeli jelen“

U Nedjeljnim novinama pišu:

„U kakvom samo lijepom kraju love naši vladarski gosti. Bespu�a su puna jelena. Danas su u jednom stadu izbrojali 307 komada i mo�e se samo zamišljati koliko ih ukupno ima. Vladari i ne pucaju na prosje�ne, nego samo na primjerke iznimne ljepote. U šumi pored Bok-foka ima jedan izuzetni jelen s rogovima od 24 paro�aka, koji je potpuno bijel (albino? DV).

Na ovaj �udesan primjerak pucao je pokojni prijestolonasljednik Rudolf kada je ovdje lovio s mladim njema�kim ornitologom Brehmom (1878. godine, DV.). Jelen je bio ranjen, ali je pre�ivio hitac i danas �ivi.  Njega su sada namijenili njema�kom caru.

Njema�ki car se preko Brehmovih opisa upoznao s prirodnim ljepotama i bogatim fondom divlja�i u ovom kraju. Ovo djelo potaklo mu je volju za lovom �emu je dobrano doprinio i posebni i poticajni prijedlog (poziv, DV.) nadvojvode Friedricha.

Ako vremenske prilike budu dozvolile, nakon završenog lova na jelene, lovit �e vodenu divlja� i orlove štekavce ... Na kraju, u nedjelju poslijepodne, uputit �e se na slavno Kopa�ko jezero koje je u prolje�e, a i sada u jesen, kada putuju ptice selice, bogato pernatom divlja�i.

Njema�ki car se s velikom radoš�u odnosi prema lovcima i dobro raspolo�en je krenuo u lov. I dobri stari kralj Saske, sna�no vjeruje u Sv. Huberta. Stisnuli su si ruke, srda�no su se oprostili, ali, jedan drugome sre�u nije po�elio.

Prikaz rezultata ustrijeljenih jelena u Carskom lovu 1893. na Beljskom vlastelinstvu

Izvješ�e o rezultatima „carskog lova” od 22. rujna sve do 25. rujna 1893. na Beljskom vlastelinstvu daje Josip Pfeningberger, šumar nadvojvode Friedricha u Lova�kom listu Vadászlap

Njema�ki car Wilhelm II. u Beljskom lovištu 1893. godine

Pismo njema�kog cara Albrechtu

Nakon vojnih manevara koji su provedeni u Ma�arskoj 1893. godine i kojima su bili nazo�ni car Wilhelm II. i kralj Albert od Saske, i nakon lova na Beljskom vlastelinstvu, njema�ki car je uputio sljede�e pismo nadvojvodi-vojskovo�i Albrechtu:

„Presvijelti  kne�e, dragi brati�u i brate!
U namjeri napuštanja austrijsko-ugarske zemlje radi povratka u domovinu imam potrebu još jednom izraziti Vašem carskom i kraljevskom veli�anstvu, od sveg srca, koliko me je ispunila iskrenim divljenjem iznimno pou�na prigoda i vrhovno vodstvo nedavno završenih manevara u Ma�arskoj. Vaše carsko i kraljevsko veli�anstvo zbog toga mo�e biti sigurno da �e mi biti posebno veselje da Vašu carsku i kraljevsku visost, kao starog majstora i u�itelja za obuku i uporabu vojske, uz suglasnost njegovog Veli�anstva cara Austrije i kralja Ma�arske, ovime zamolim da prihvatite i polo�aj generalnog vojskovo�e pruske vojske.

Vaše carsko i kraljevsko Veli�anstvo je steklo toliko zasluga za razvitak austrijsko-ugarske vojske i njegu bratstva po oru�ju izme�u austrijsko-ugarske i njema�ke vojske da �e pruska vojska, �ijim redovima kao šef grenadirske regimente kralj Friedrich Wilhelm I. (2. isto�no-pruska) br.3 ve� dugo godina pripadate, biti ponosna na to, da se ponovno zahvalim Vašem carskom veli�anstvu na iznimno ljubaznom prijemu u lovištu kod Moha�a, bilje�im se sa savršenim poštovanjem i prijateljstvom
Wilhelm.“
Schönbrunn, 27.rujna 1893.

Autor: Darko Varga, 30. travanj 2015.
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch