| |
Šetnica kroz Kopa�ki rit - Promenada u mo�vari:
Sulejman inspiracija, a priroda motivacija!
U vrijeme turskih osvajanja Baranja je imala Sulejmanov most, koji je kroz baranjsku mo�varu spajao Osijek s Dardom, i doimao se kao osmo svjetsko �udo.
Gradilo ga je, u 16. stolje�u, 25.000 turskih vojnika. Premda, navodno, nije bio pretjerano lijep, divio mu se i cijeli zapadni i isto�ni svijet, pa tako vjerojatno i sam sultan Sulejman Veli�anstveni.
Od tada do danas Dunavom i Dravom proteklo je mnogo vode. Sagra�eni su brojni mostovi i povezane obale rijeka, ali ni jedan most nije ostavio trag u povijesti poput onog Sulejmanovog. Do nedavno. Iako kra�i (turski je bio dug osam kilometara), novi baranjski drveni most, to�nije šetnica u Kopa�kom ritu, do sada nikoga nije ostavila ravnodušnim. Kako isti�e Ru�ica Maruši�, voditeljica Slu�be za prezentacijske aktivnosti Javne ustanove Park prirode Kopa�ki rit, idejni je tvorac mosta (ali i cijelog prijamnog centra) arhitekt Antun Dikli�, koji je bio inspiriran upravo znatno starijim “bratom” - Sulejmanovim mostom.
 
Foto: Javna ustanova Park prirode Kopa�ki rit
- Ukupna du�ina šetnice je 2550 metara, od �ega je 1650 metara sagra�eno od drva, ve�inom od hrasta, a djelomi�no od bagrema - pri�a Maruši�, isti�u�i kako od prijamnog centra do pristaništa vozi brodica.
Više-manje gra�evinski radovi potpuno su završeni. Preostaje samo izrada stepenica uz nasip. Iako je slu�beno otvorenje šetnice, zajedno s cijelim obnovljenim prijamnim centrom, planirano za kraj lipnja, ve� sada privla�i brojne goste, koji odnedavno i pješice mogu do�ivjeti Kopa�ki rit u malom, bogatu ritsku vegetaciju, trsku i šaš, lopo�e i vrbe, osluhnuti pjev ptica i, ukratko, do�ivjeti relaksaciju kakvu samo netaknuta priroda mo�e omogu�iti, posebice nakon napornog radnog dana u “d�unglama” od asfalta.
- Radovi su izvo�eni po etapama, kako je novac pristizao. Sama šetnica gra�ena je pribli�no godinu dana. Trenuta�no su u izradi pou�ne plo�e, na kojima �e biti predstavljene glavne vrste flore i faune Kopa�kog rita, ali i neke zanimljivosti o samom parku - pri�a Maruši�, naglašavaju�i kako su dio šetnice i prekrasna odmorišta s klupama, na kojima posjetitelji mogu na trenutak predahnuti.
Cijelu ideju o gradnji šetnice prihvatilo je resorno Ministarstvo okoliša i energetske u�inkovitosti kao i Ministarstvo turizma. U trenutku dok budete �itali ovaj tekst, šetnica �e vjerojatno imati i svoje ime. Svojevrsni natje�aj trajao je do 10. lipnja, a pristiglo je stotine prijedloga, pa �e komisiji biti poprili�no teško izabrati onaj najoriginalniji i najbolji. Baranjski labirint, Crna roda, Šetnica orla štekavca, Staza vilinog konjica, Vilino krilce, Vrata raja, Bjelouška, List, Put mira, Most ljubavi, Kop�ica, Staza prirode, Baranjska promenada, Osmo svjetsko �udo - aludiraju�i upravo na Sulejmanov most, samo su neki od zanimljivih prijedloga.
I LJETI I ZIMI
PP Kopa�ki rit ponosi se i gotovo potpuno novim prijamnim centrom. Prvobitno izdanje, podsjetimo, izgorjelo je u po�aru prije nekoliko godina. Osim recepcije, sada je na ulasku u ovaj baranjski raj na zemlji �itav niz sadr�aja. Svi posjetitelji uskoro �e mo�i pogledati modernu interaktivnu izlo�bu, s pomo�u koje �e mo�i doznati nešto više o Kopa�kom ritu. Nadalje, u jednom od objekata bit �e postavljene škrinje sa starim predmetima kako bi se gosti mogli upoznati s nekadašnjim na�inom �ivota stanovnika Kopa�eva. Za osvje�enje je zadu�en cafe-bar “Lopo�”...
Cijela investicija, gradnja šetnice i ure�enje prijamnog centra, stoji pribli�no 15 milijuna kuna. Iz Ministarstva turizma stiglo je 700.000 kuna, dok je ostatak novca realiziran od Svjetske banke za obnovu i razvoj, posredovanjem Ministarstva okoliša i energetske u�inkovitosti te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u�inkovitost.
- Mislimo da je ovo pun pogodak. JUPP, Op�ina Bilje i Baranja dobili su atrakciju koja �e, sigurno je, privu�i još više gostiju, doma�ih i inozemnih. U svakom slu�aju, posjetiteljima �e na raspolaganju biti znatno više sadr�aja nego prije, pa nije neskromno o�ekivati ve�i broj gostiju od prošlogodišnjih 27.000 - poru�uju djelatnici JUPP-a.
Nisu samo obnovljeni prijamni centar i šetnica novost u Kopa�kom ritu. Od nedavno je u pogonu i vlak Pu�i�, s 56 grijanih sjede�ih mjesta. Izme�u ostalih, i on je “krivac” što sezona posjeta �arima najve�e srednjoeuropske mo�vare nikada ne�e prestati. Tako �e, primjerice, turisti koji u Baranju i Slavoniju do�u zimi, imati jedan mogu�i sadr�aj više, budu�i da se rijetko gdje, uz “debeli minus” mo�e provozati netaknutom prirodom i u�ivati u njoj. Jer Kopa�ki rit lijep je u svako doba godine. Kako u vrijeme dok buja vegetacija, tako i onda kada ga prekrije bijeli pokriva�. Upravo ovih dana, ka�u posjetitelji, zbog ve�e razine Dunava, posebno je sve �ivopisno, budu�i da je voda preplavila kopa�ke livade...
ZOV PRIRODE
Premda je ve� mnogo puta pisano, nije naodmet podsjetiti kako je u Kopa�kom ritu zabilje�eno 300-tinjak pti�jih vrsta, te 60-ak vrsta sisavaca. Rit je od izuzetnog zna�aja za �ivot i opstanak ptica mo�varica, a poznat je i kao najva�nije mrijestilište riba dunavskog slijeva u ovom dijelu Europe. Prošle godine otkriveni su i do sada nezabilje�eni “stanari”. Rije� je o sivom tolstolobiku (Hypophthalmichthys nobilis, Richardson, 1845.) i balonijevom balavcu (Gymnocephalus baloni, Holc�k & Hensel, 1974.). Otkriveni su u sklopu me�unarodnog IPA projekta “Aljmaški rit & Drávakeresztúri”, kada su djelatnici JUPP-a, u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom Osijek, provodili istra�ivanje ihtiofaune. Nakon uzorkovanja i prikupljanja podataka rezultati su povezani u Ihtiološkoj studiji koju je izradio Zavod za lovstvo, ribarstvo i p�elarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
- Balonijev balavac riblja je vrsta svrstana u kategoriju CR (kriti�no ugro�ena) u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske - isti�e Damir Opa�i�, ravnatelj JUPP-a, naglašavaju�i kako su na popisu zabilje�enih vrsta riba u Kopa�kom ritu sada 46 vrste.
Osim toga, va�an je i pronalazak orhideje, koju su nadzornici, pretpostavlja se, u ritu sigurno vidjeli mnogo puta, ali nisu znali o �emu je rije�. Sve skupa dokazuje bioraznolikost baranjskog bisera prirode. Stoga ne treba dvojiti. Put pod noge i pravac Kopa�ki rit, na u�ivanciju u veli�anstvenoj tišini koju naglo prekida pjev ptica, prodorni zvuk orla štekavca ili br�kanje šarana.
I naravno, treba prošetati novom šetnicom, kao u nekom filmu ili bajci, dok uokolo blista kopa�ka flora i fauna. Sada, dok je ljeto, ali i kad snijeg i led prekriju Kopa�ki rit, i tad �e šetnica biti �udesna baranjska atrakcija.
Piše: Ivica GETTO
U izradi su i pou�ne plo�e, na kojima �e biti predstavljene glavne vrste flore i faune Kopa�kog rita, ali i neke zanimljivosti o samom parku...
RU�ICA MARUŠI�
NOVA KOP�A
Od Kopocsa do lopo�a i natrag
Šetnica, osim što na neki na�in podsje�a na Sulejmanov most, ima i tradicijsko zna�enje. Stanovnici tog dijela Baranje vjekovima su premoš�ivali mo�varno podru�je kako bi, jednom rije�ju, opstali. Upravo je stoga, ka�u stariji ljudi, Kopa�evo dobilo ime. Kopocs, naime, na ma�arski zna�i - kop�a, dakle nešto što povezuje. A eto, Kopa�ki rit, bar jedan njegov dio, odsad povezuju drveni mostovi, odnosno drvena šetnica. Prošetati njome, i promatrati uokolo što se zbiva s prirodom, doista je nesvakidašnje iskustvo. Provjerite, ne�ete po�aliti.
PODSJETNIK ZA ZABORAVNE
Jedinstven biljni i �ivotinjski svijet kakvog nigdje u Europi nema
Park prirode Kopa�ki rit, koji se prote�e na 17.700 hektara (od �ega Specijalni zoološki rezervat obuhva�a pribli�no 8000 hektara i ubraja se u red najve�ih hrvatskih ornitoloških rezervata), poplavno je podru�je desnog zaobalja Dunava na sjeveroistoku Hrvatske, u kutu što ga �ine Dunav i Drava. To je jedna od najve�ih fluvijalno-mo�varnih nizina u Europi, a osnovno obilje�je Kopa�kom ritu daje dinamika plavljenja, o �ijem intenzitetu ovisi izgled cijelog prostora. Mozai�ki raspore�eni dijelovi ritskog kopna i ritskih voda mijenjaju svoju veli�inu, oblik i funkciju, ovisno o koli�ini nadošle vode. Unato� jednoli�nu nizinskomu izgledu, mikroreljefna struktura Kopa�kog rita je vrlo slo�ena. Isti�u se velike udubine trajno ispunjene vodom, takozvana jezera i povremeno plavljene površine, takozvane bare, kao i udubine kojima struji voda - kanali i fokovi. Najve�e jezero je Kopa�ko jezero, a najdublje Sakadaško. Zbog svoje o�uvanosti Kopa�ki rit je 1967. godine zašti�en statusom Upravljanog prirodnog rezervata. U�e podru�je rezervata 1976. godine dobilo je status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire podru�je status Parka prirode.
Izvor: Glas Slavonije
*****
Nakon što mi je skrenuo pa�nju na �lanak Glasa Slavonije, Josip Vrbani� - Jo�a mi je poslao niz fotografija, neke iz Glasa Slavonije, autora Davora Javorovi�a, a najviše svojih, koje je osobno snimio. Sve fotografije mogu se vidjeti u foto galeriji, a dio fotografija je uvrstio u vrlo lijepi pps-prilog koji je osobno napravio, a koji se klikom na link mo�e vidjeti ovdje:
Šetnica kroz Kopa�ki rit
Foto galerija
Izvor: Glas Slavonije
Fotografije i pps-prilog: Josip Vrbani�-Jo�a, dio fotografija Davor Javorovi�, Glas Slavonije
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Vezani �lanak:
Sulejmanov most od Osijeka preko baranjskih mo�vara do Darde
|
