Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Rumunjski Karpati

"Incet, incet!" – Polako, polako! To su rije�i koje se naj�eš�e �uju putujete li po Rumunjskoj. Ovdje su stres, �urba ili nervoza moderne Europe daleko i skoro nepoznati.

Opuštenost je neophodna odlu�i li se �ovjek putovati po Rumunjskoj, a odlu�i li pored toga i oti�i u rumunjske Karpate treba mu i dobra kondicija. Prilikom obilaska ove velike isto�noeuropske dr�ave, treba ra�unati sa mnogo neeuropejskim komforom i luksuzom u svim vrstama smještaja ili s nadprosje�no slabim javnim autobusnim prijevozima, ali su zato na raspolaganju druge brojne vrijednosti. Gostoprimstvo i srda�nost prema posebice strancu su prvorazredni i kao rijetko gdje u Europi izra�eni, a ako se ovome doda dobro rumunjsko vino ili �ašica "tuica" rakije, onda se puno lakše pre�e preko problema kao što su slabi higijenski uvjeti, ispodprosje�an smještaj. Isto tako se onda mo�e puno lakše razumjeti  loša autobusna ili �eljezni�ka povezanost gradova u Rumunjskoj, a i lakše komunicirati usprkos nepoznavanju nama dosta stranog rumunjskog jezika. Va�no je da se u Rumunjsku niukom slu�aju ne putuje s europskim mjerilima o organiziranosti društva, �isto�i ili o�uvanju �ovjekovog okoliša.

Rumunjski Karpati su, sa svojim najvišim vrhom od 2544 metra, nedvojbeno daleko ispod uobi�ajenih planinskih visina u Alpama ili drugim europskim planinama, ali su zato njihova forma i na�in protezanja, nepregledne šume i brojnost �ivotinjskih i biljnih vrsta, kao i mogu�nost da se posjetitelj u njima osje�a beskrajno usamljen u divljoj romantici koja se mo�e samo ovdje do�ivjeti, nešto, što ih svrstava u sam vrh posebnosti me�u europskim planinama - jednostavno re�eno rumunjski Karpati su još uvijek pravi planinarski raj.

Masiv Karpata je duga�ak 1200 kilometara i prote�e se od Slova�ke preko Poljske i Ukrajine te kroz cijelu Rumunjsku. Planinski masiv je skoro u potpunosti pokriven šumom, a tek su rijetki dijelovi tipi�nog visokogorsko-alpskog izgleda. U Rumunjskoj se Karpati-Muntii Carpati pru�aju u du�ini od cijelih 900 kilometara i predstavljaju jednu tre�inu ukupnog rumunjskog teritorija i podijeljeni su u Carpatii Orientali, C. Meridionali, C. Curburi, Muntii Bihorulni.

U ju�nim Karpatima, koji su naj�eš�e zbog svojih visokih i strmih vrhova nazivani i Transilvanijskim Alpama, se nalazi ve�ina najviših rumunjskih vrhova i ledenja�kih jezera. Transilvanija - "iza šume" je danas bogat, multikulturni, multietni�ki i multireligiozni prostor sa sa�uvanom tradicijom i obi�ajima, a sve zahvaljuju�i Karpatima koji su bolje nego bilo koja utvrda, stolje�ima štitili i branili ovaj dio Rumunjske te do danas sa�uvali originalnost i specifi�nost �ivota.

Za obilazak Karpata je potrebna, kao i za sve europske planine, uobi�ajena planinarska oprema, ali su isto tako �esto potrebni i šator, vre�a za spavanje i podmeta�. Dnevne ture su duga�ke, naj�eš�e 8 do 14 sati, na njima nema ili su rijetki planinarski ili drugi objekti za smještaj, a mo�e se desiti da se u ovim bespu�ima danima ne sretne �ovjeka. U planinu je najbolje i�i u grupi, jer se u slu�aju nesre�e u planini mora ra�unati sa višesatnim, pa �ak i višednevnim, akcijama spašavanja. U Karpatima postoji organizirana spasila�ka slu�ba "Salvomont" kojoj nedostaju novac za nabavku opreme i znanje.

Pored uobi�ajenih opasnosti u planini, kao što su nevrijeme, lavine i sli�no, Karpati imaju i svoje specifi�nosti; agresivni ov�arski psi, a od kojih se �ovjek najbolje zaštiti tako da ih zaobi�e u velikom luku. S vukovima, kojih u ovim prostorima ima, dosta se teško ili skoro nemogu�e mo�e do�i u susret, ali za vrijeme planinarenja po Karpatima ne�e nedostajati njihovog zavijanja. Zbog opasnosti dosta vjerojatnog susreta s medvjedom, dobro je kre�u�i se kroz šumu, nisko raslinje ili visoku travu, biti glasan, zvi�dati ili pjevati.

U svibnju i lipnju je naj�eš�e kišovito, ali je isto tako lako mogu�e da se krajem kolovoza mo�e do�ivjeti snje�ne oluje - u svakom slu�aju najoptimalnije vrijeme za obilazak rumunjskih planina je od srpnja do kraja rujna, a u zimsko vrijeme je najpovoljniji mjesec o�ujak za posjet ovim krajevima.

Za svaki dio Karpata postoji odgovaraju�a planinarska karta i vodi�, ali je ove naj�eš�e teško nabaviti. Naj�eš�e se mogu kupiti u planinarskim domovima, nekim knji�arama u velikim gradovima kao Sibiu ili Brašovu, ili se za pomo� mo�e obratiti Rumunjskom turisti�kom savezu. Kvalitet karata je zadovoljavaju�i. S planinarskim vodi�ima i pisanim informacijama o rumunjskim planinama je problemati�no, jer se Muntii Nostri ili Muntii Carpati – �asopisi sli�ni našem Hrvatskom planinaru, štampaju samo na rumunjskom jeziku i k tomu još u ograni�enom tira�u.

Planinarski putovi su dobro obilje�eni, prema �eško-slova�kom metodu, razli�itim bojama i formama (trokut, kri�, linija).

Naj�eš�e obila�en prostor Karpata su Fagaras planine - Muntii Fagarasului, koje �ine 80 kilometara duga�ak greben koji se prote�e paralelno sa rijekom Oltul, �eljezni�kom prugom i nacionalnom cestom E 68, izme�u gradova Sibiu i Brašova. Planina se prema sjeveru strmo obrušava do �ak 30 kilometara širine, a na jug je još šira, ali blago polo�ena. Ovdje se nalazi najviši vrh Karpata u Rumunjskoj, a od deset vrhova koji su viši od 2500 metara, u Fagaras gorju ih je �ak šest (Dara 2500, Vistea Mare 2527, Lespezi Caltun 2522, Negoiu 2535, Vanatoarea Buteanu 2507 i Modaveanu 2544 metra). To�no 100 vrhova su viši od 2000 metara.

Najljepši dojam pru�a zasigurno obilazak cijeloga grebenskog puta, koji u najve�oj mjeri ide izme�u 2000 i 2500 metara i za koji je potrebno izdvojiti najmanje 4 do 5 dana cjelodnevnog hoda, sa satnicama ne manjima od 8 sati hoda. Put nije tehni�ki te�ak ni zahtijevan, ali je potrebno dobro planinarsko iskustvo i dobra fizi�ka spremnost.

U Fagaras planini ima 14 planinarskih domova, ali se oni svi nalaze daleko ispod grebenskog puta, što u svakom slu�aju iziskuje višesatne uspone ili spustove do njih pa je preporu�ljivo sa sobom nositi opremu za kampiranje. Kampiranje je mogu�e i slobodno na bilo kojemu dijelu planine, a ovo rezultira s dosta "zaboravljenog" otpada na uobi�ajenim lokacijama za kampiranje. Planinarski domovi su otvoreni cijele godine i opskrbljeni hranom i pi�em, a predstavljaju još uvijek pravu planinarsku romantiku koja je u ostalim europskim planinama skoro nestala.

Najjednostavniji, najuobi�ajeniji i najkra�u mogu�u uspon na Moldaveanu, najvši vrh Rumunjske je mogu�e napraviti u tri dana, a ishodište za uspon je gradi� Victoria, do koga se sti�e javnim prijevozima s dosta strpljenja i po rumunjskoj �ivotnoj filozofiji "Incet, incet". Vlastitim prijevozom je situacija dosta bolja. Dobro obilje�enim putovima se za 6 sati hoda sti�e kroz prostor obrastao visokom šumom i uz brojne potoke do planinarskog doma Cabana Turnuri na visini od 1520 metara.

Odavde je do Cabana Podragu, najviše planinarske ku�e u Rumunjskoj koja se nalazi na visini od 2136 metara, potrebno još dva sata hoda preko tipi�nih visokogorskih travnjaka. Cabana je izgra�ena 1948. godine i danas nakon brojnih pregra�ivanja i renoviranja nudi smještaj za 100 posjetitelja, a gospo�a Corina Iosif i njen tim se brinu, da u svako doba ima tople "�orbe" i ledenog piva.

Nedaleko od ku�e se nalaze dva gle�erska jezera, na obali kojih se naj�eš�e smještaju desetci kampera i dosta sme�a. Od planinarskog doma je nešto više od pola sata hoda do Podragu sedla na visini od 2307 metara, odakle na zapadnu i isto�nu stranu vodi grebenski put na visini izme�u 2200 i 2500 metara, jedinstven u Europi.

Idu�i dalje u pravcu istoka, sti�e se do Ucea Mare (2434), odakle se po prvi puta pru�i pogled na  Moldaveanu. Uspon na najviši vrh ide preko Vistea Mare (2527) od kojega je potrebno pola sata hoda grebenom prema jugu. S vrha je prekrasan pogled na Fagaras gorje u svim pravcima. Vrativši se na Vistea Mare, o�ekuje nas spust do istoimenog sedla (2310), odakle je mogu� spust do Victoria (6 sati hoda) ili se pored novoizgra�enog planinarskog skloništa i brojnih vrhova preko 2400 metara, sti�e do sedla Fereastra Mare (Veliki prozor, 2188 m.). S ovoga mjesta se za dva i pol sata mo�e si�i do planinarske ku�e Valea Sambatei. Ku�a je izgra�ena 1936. a nalazi se na 1407 metara visine i u njoj se mo�e smjestiti 50 planinara.

Primjedba ZM: Vidim da je i svjetski putnik i neumorni planinar Milan Rajši�
na jednom od karpatskih vrhova ostavio hrvatski trag - zastavicu CROATIA

�eli li netko nastaviti od Velikog prozora prema Cabana Plaiu Foii na istoku, o�ekuje ga dnevna tura u trajanju od 12 do 14 sati na kojem putu ima mogu�nosti samo za improvizirani smještaj. Dalje od planinarske ku�e Plaiu Foii se pru�aju strmine još divljijeg planinskog masiva Craiului, u kome se glavni greben pru�a u du�inu od 20 kilometara, na visini od preko 2000 metara, a sam greben je rijetko širi od jednog metra.

Mali rje�nik planinarskih pojmova

Cabana          planinarski dom
Creasta          greben
Curmatura     sedlo
Drum             put
Izvor              izvor
Lac                jezero
Piatra             stijena
Paran             potok
Pestera          pe�ina
Poiana           poljana
Refugiu          sklonište
Rau                rijeka
Telecabine     �i�ara
Vale               dolina
Varf                vrh 

Foto galerija

Tekst i fotografije: Milan Rajši�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Od istog autora:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Nepal, zvan �e�nja za toplinom