Kratka šetnja Osijekom 1890. godine
(prema sje�anju Ivana Galovca)

1955. g. u ''Glasu Slavonije'' izašao je kratak intervju Bo�e Plevnika s osje�kim klesarom kamenorescem Ivanom Galovcem iz Ilirske ulice. Tom prilikom pokazao je Plevniku svoje memoare koje piše ve� du�e vrijeme, a da bi zabilje�io neke stvari koje povjesni�ari mo�da ne�e smatrati va�nim, a vrijedno ih je znati. To su neki detalji o Osijeku kakvog ga on pamti iz 1890. godine.

Slu�ajno sam došla do dijela teksta koji je pisao pa ga prenosim onako kako ga je on pisao, uz neznatnu korekturu gramati�kih grešaka, što ne�e utjecati na to da bi se sa�uvala njegova originalnost:

*****

''Ako se po�e sa zapadne strane Osijeka iz sela Retfala susre�emo se sa lijepim velikim dvorcem grofa Peja�evi�a koji se nalazi na samoj granici Gornjeg grada i Retfale.

 
Dvorac Peja�evi�, 2011. ulaz
by Rocky031

Dvorac je ogra�en lijepom masivnom �eljeznom ogradom. Podno�je same ograde oblo�eno je kamenim plo�ama. Na stupovima ograde nalaze se iz kamena isklesana dva lava u naravnoj veli�ini. Izme�u tih stupova je ugra�ena velika �eljezna kapija; u toj kapiji iskovano je i naslovno ime grofa Peja�evi�a.

Dvorac Peja�evi�, ku�a Marijinih sestara od �udotvorne medaljice

S lijeve i desne strane kapije nalaze se dvoja ulazna vrata u perivoj. U sredini baš�e nalazi se sama zgrada. Sama zgrada je izgra�ena na jedan kat, do�im lijevo i desno krilo zgrade izgra�eno je prizemno.

Dvorac Peja�evi�, grb
by Rocky031

U potkrovlju prizemnice smještena su dva okrugla velika sata, a u potkrovlju srednje zgrade nalazi se pozla�eni grb grofa Peja�evi�a, koji je isto izra�en od kamena.

Iza dvorca prostire se velika šuma, koja je ure�ena za perivoj, sa širokim stazama za pješake i kola. Cijeli perivoj je ogra�en sa dva metra visokim zidom. Sada se u zgradi dvorca nalazi bolnica za unesre�ene radnike.

Mitnice prema gradu

Na samoj granici Osijeka i Retfale susre�emo se sa gradskom maltom. Tu je postavljena velika brklja, koja je ozna�ila granicu Osijeka i Retfale. Tu se ubire maltarina (porez) na uvezenu robu – �ito, kukuruz, brašno, kokoške, guske, grah, na sve �ivotne namirnice i za svu dotjeranu stoku u Osijek. Maltarina je bila unosan prihod za gradsku op�inu. Brklja bi po no�i bila spuštena preko ceste, da bi time sprije�ila prijelaz po no�i u Osijek. Gradska op�ina u gornjogradskom Osijeku imala je dvije brklje, ovu kod Retfale, a drugu na �epinskoj cesti.

Krenemo li od retfala�ke malte u pravcu Štrosmajerove ulice (Duga�ki sokak) dolazimo do prve ulice sa lijeve strane, koja kre�e prema rijeci Dravi, to su Šodolovci, a na uzvisini desno nalazi se Podravina.

Flos Vesla�kog društva "Neptun"

Dalje prema Dravi, od ulice Šodolovci, nalazi se vesla�ko društvo ''Neptun''. �lanovi toga društva je sitna gra�anska elita, tako zvani ''Esekeri''.

Vodenica na Dravi, crte� Branko Šenoa

Nešto dalje, uzvodno uz Dravu, nalaze se stari drveni mlinovi. U ono doba bili su rijetki parni mlinovi (vatrenke) zato su te vodenice ljeti radile dan i no�, a na obali su se uvijek nalazila mnoga selja�ka kola koja su �ekala meljavu

 
Duga ulica, sirotište, plu�na bolnica (1919.)

Od Šodolovaca dalje Štrosmajerovom ulicom (Langegassse - Duga�ka ulica) susre�emo se s velikom jednokatnom zgradom koja se nalazi u sredini baš�e, a ogra�ena je sa lijepom �eljeznom ogradom. To je sirotište, zakladna ustanova Huttlera, Kohlhofera i Monspergera, sagra�ena 1864. U tom sirotištu su smještena djeca bez roditelja. Odgojiteljice su opatice (�asne sestre)

Solarski trg

Od sirotišta dalje prema Dravi nalazi se Solarski trg.

Iza sirotišta nalazi se jednokatna zgrada u kojoj je smješten Dr�avni porezni ured, a �uvaju ga vojnici 78. regimente iz Osijeka.

 
Lijevo stara solara Gojkovi� (1938.) i desno solarski ured

Pored poreznog ureda nalazi se veliki drveni magazin sa duhanskim prera�evinama. Usporedo sa rijekom Dravom, od duhanskog magazina, nalazi se vojna stra�arnica (šilbakana). Uz stra�arnicu uz Dravu nalazi se veliko skladište soli. Skladište soli izgra�eno je ve�inom od hrastovog drveta kao i duhansko skladište. Sol i duhanske prera�evine bili su dr�avni monopol.

Na suprotnoj strani od magazina za sol nalazi se zgrada Agencije ''Dunavskog parobrodarskog društva'' iz Be�a. Ta zgrada i danas postoji, dok su solana, šilbekane i duhanski magazin sada srušeni.

 
Lijevo Solarski trg i crkva sv. Roka i desno Rokova crkva (1914.), vl. Miran Majer 

Nasuprot Sirotišta u Štrosmajerovoj ulici nalazi se malena crkvica Sv. Roka, kao zavjetna crkva koja je sagra�ena oko 1864. kada je u Osijeku vladala kuga.

Duga ulica, konjski tramvaj po�eo voziti 1898. g.

Od Rokove crkve kretao je ''konjski tramvaj'' prema glavnoj pijaci Gornji grad i dalje prema Donjem gradu. Osnovan je 1884. godine, tramvajska kola vukao je jedan konj, kojim je upravljao ko�ijaš. Imao je bi� u ruci i jednu trubu kojom je upozoravao prolaznike radi opasnosti. U kolima se nalazi kondukter sa velikom torbom i prodavao karte putnicima.

Jedno stotinu koraka na drugoj strani Sirotišta u Štrosmajerovoj ulici nalazila se vo�na pijaca na koju su seljaci dovozili vo�e u vre�ama, kupus, drva, kukuruz i bundeve (bu�e).

 
Osniva�i DVD, Dobrovoljnog vatrogasnog društva (1890.) i DVD toranj u Peja�evi�evoj ulici

Pedesetak kora�aja od vo�ne pijace u pravcu Rokove crkve nalazi se s lijeve strane Njema�ki sokak (Daj�ergase). Tre�a ku�a od ugla s lijeve strane ulice, prema pijaci, nalazi se ''Fajerverk und Turnverajn'' (na našem jeziku ''Vatrogasno i gimnasti�ko društvo''). U tom društvu su se nalazili gotovo sami Švabi. Slu�beni jezik i komanda bio je njema�ki. Društveni �ivot u Društvu bio je vrlo �iv. Društvo je imalo svoju vlastitu dobro izvje�banu limenu glazbu, sa kojom su nastupali kod svih prigodnih sve�anosti i zabava. U tom društvu okupljali su se takozvani srednji stale�, bolje re�eno ''Eseker špiceraj'' (mali obrtnici i nješto malo radnika).

Od Vatrogasnog spremišta prema pijaci Njema�ke ulice (Doj�e gase), s desne strane nalazi se �ensko sirotište. Ista je zaklada, kao i muškom sirotištu, a odgojiteljice �astne sestre (opatice).

Od �enskog sirotišta dolazi omanja ulica zvana Hofnergase (Lon�arska ulica). U toj ulici nalazili su se lon�arski zanatlije, koji su izra�ivali zemljano posu�e i razvozili na razne pijace i godišnje vašare u Osijeku i okolici. Ta se je ulica prozvala po lon�arima.

Anina škola

Od Lon�arske ulice sa Njema�kom, prema trgu, susre�emo �upni stan, a uz njega nalazi se jednokatna zgrada Ni�e pu�ke škole sa prostranim hodnicima i velikim stubištem, i velikim i prostranim sobama za u�ione. Škola je nosila naziv ''Anina škola'', zato što se nalazila na po�etku Anine ulice.

Glavni trg i stara crkva (1894.)

Ispred �upnog stana na jednom �etvornom prostoru nalazi se malena �upna crkva (sagra�ena 1738.). Prostor oko crkve slu�io je isto za smještaj seoskih kola, koja su dova�ala �ivotne namirnice za pija�ne dane. Na tom mjestu (gdje se je nalazila mala �upna crkva) sada je podignuta veli�anstvena zgrada �upne crkve.

Pala�a Prandau-Norman na Glavnom trgu

Ako po�emo ispred velike �upne crkve preko glavne pijace u pravcu tvr�e, dolazimo do lijepe pala�e ''Austro-ugarske banke''. Sam izgled gra�evine je veli�anstven, a njena unutrašnjost je lijepa, a i samo stubište izra�eno od talijanskog mramora. Tu lijepu gra�evinu dao je sagraditi barun Prandau, podgora�ki vlastelin.

 
Kapucinska crkva i po�etak Kapucinske ulice, desno Kapucinska crkva, crte� J. Gojkovi�a

Pored Austrougarske banke nalazi se dvokatna zgrada,a vlasnici su samostanci, kapucini. Tu zapravo po�inje Kapucinska ulica nazvana po samostancima. Crkva kapucina ozna�uje se sa ulice postavljena dva kipa u veli�ini �ovjeka i ozna�uju put u crkvu. Sama crkva nije nikakva ove�a zgrada, ali ka�u da je stara 300 godina. S desne strane samostanske crkve nalazi se jednokatna stambena zgrada, a vlasnici su isto samostanci.

Kapucinska ulica, ''Slawonische Presse'' (1890.)

Uz stambenu zgradu kapucina nalazi se štamparija njema�kih novina, dnevnik ''Slavoniše prese" (Schlawonische presse), ma�aronski list.

Predzadnja ku�a (sada br.25) bila je ku�a dr. Ante Pinterovi�a, hrvatskog borca za nacionalna prava Hrvata u Osijeku.

Preko puta dr. Pinterovi�a nalazi se ku�a fiškala dr. �urakovi�a, javnog bilje�nika ma�arona. Uz ku�u dr. �urakovi�a nalazi se jednokatna ku�a, zadnja s desne strane Kapucinske ulice, ku�a fotografa Knittla, sada je to ku�ni broj 23.

Pogled na Kapucinsku ulicu (1898.)

Od glavne pijace do kraja Kapucinske ulice poredane su malene prizemnice u kojima se nalaze manje obrtni�ke i trgova�ke radnje. Sama kapucinska ulica je u cijelosti duga oko 200 metara sa oko 8-10 ku�a s lijeve i desne strane.

Centrala konjskog tramvaja (1898.)

Na lijevoj strani od Kapucinske ulice nalazi se stovarište ogrjevnog drveta Rozmajer (Rossmeier), a pored stovarišta ogrjevnog drveta nalazi se veliko stovarište ba�varske gra�e (duge) iz slavonskih šuma, za izvoz u inozemstvo firme Sedlakovi�. Uz skladište ba�varske gra�e nalazi se i remiza konjskog tramvaja.

 
Dom kulture i desno dr. Vjekoslav i Matilda Hengl (ro�.Gillming)

Sada se na tom mjestu nalazi Dom kulture. Zgradu je dao izgraditi dr. Vjekoslav Hengl, nacionalni borac za hrvatska prava u gradu Osijeku.

Uz tramvajsku remizu nalazi se pilana Keiser, a uz pilanu ''Pukovni�ki vrt'' (sada Park kulture).

Pogled na Osijek, prije zimske luke

Zimska luka, crte� Branko Šenoa

Zimska luka, osje�ko zimovalište rije�nih brodova

Iza skladišta drva Rozmajer nalazi je rijeka Drava sa zimskom lukom u kojoj prezimljuju rije�ni brodovi.

Rodna ku�a Josipa Jurja Štrosmajera u Šama�koj ulici (1914.)

Od drvare Rozmajer zapo�inje Šama�ka ulica i odmah na svom po�etku sa desne strane nalazi se omanja trskom pokrivena ku�a, sa tri omanja prozora (sada ku�a br.4), to je navodno rodna ku�a Josipa Jurja Štrosmajera, biskupa �akova�kog. To sam �uo od moje bake Anke Galovac ro�. Jagodi�.

Šeperova pivovara

Uz samu ku�u Štrosmajer nalazi se u sredini Šama�ke ulice pivovara C. Šeper koja proizvodi prvoklasno pivo iz je�ma i hmelja.

Od pivovare susre�emo se sa birtijom ''Poš'', ku�a je pokrivena trskom, tu je kuhan poznati Sekeli gulaš. Tu se nalazila dobra komova�a i pravo baranjsko vino.

Zimska luka i birtija ''Šaran''

Na uglu Šama�ke ulice i Ribljeg trga nalazi se birtija ''Šaran'', u toj birtiji kuhao se dobar riblji paprikaš i pe�ena somovina.

Desno poznata birtija ''Bijela la�a'' (1966.)

Na drugom �ošku uz rijeku Dravu nalazi se isto poznata birtija ''Bijela la�a'', tu se isto kuhao dobri riblji paprikaš i pr�ena somovina uz dobru kapljicu vina.

Glavni trg i sto�na pijaca (1909.)

Sa Ribljeg trga ide se prema glavnoj pijaci koju sa�injava trougao izme�u ku�a. Cijeli taj prostor je istaracan kamenom (turska kaldrma). Na toj pijaci su se redala kola na pija�ni dan i prodava�i raznih �itarica.
Na ovom trouglu redale su se gotovo same jednokatnice starog stila. U prizemlju tih ku�a redali su se razni du�ani sa raznovrsnom robom za selo i grad.

Gradska ku�a i hotel ''Central'' (1899.)

Na uglu Štrosmajerove ulice i glavne pijace nalazila se dvokatna velika gradska zgrada (Varoška ku�a), a pored nje nalazi se i dvokatna zgrada Hotel Central.

Zgrada �upanije u �upanijskoj ulici

Od glavne pijace prema današnjoj �akovštini prostire se �upanijska ulica (Varmeotiska), sada A. Cesarca.
Sa desne strane ulice nalazi se pala�a �upanije Viroviti�ke. Zgrada je razdijeljena na dvoje i to na lijevoj strani zgrade nalazi se uprava �upanije, dok je drugi dio bio zaposjednut od sudbenog stola.
U dvorištu su se nalazile kaznionice sa �elijama.

''Grand'' hotel i ''Casino''u �upanijskoj ulici

Preko puta �upanije nalazi se Grand Hotel u dvokatnoj zgradi. Pored hotela nalazi se jednokatna zgrada u kojoj se nalazi Kasino sa lijepim, ure�enim prostorijama, koje slu�e za razonodu i zabavu za osje�ku višu gospodu.

Kazalište u �upanijskoj ulici (Komitatgasse)

U istoj zgradi desno nalazi se Osje�ko kazalište. To kazalište je slu�ilo ve�inom raznim stranim gluma�kim grupama, a vrlo rijetko hrvatskim i srpskim glumcima. Najviše su davane njema�ke  i ma�arske predstave.

Dobro se sje�am  jedne demonstracije protiv ma�arskih glumaca koji su davali predstavu, ali sam izvukao dobrih batina od osje�ke policije. Ta demonstracija je zahvatila dosta veliki zamah, da je vojska morala intervenirati protiv hrvatske omladine i hrvatskog gra�anstva. S tim demonstracijama onog doba po�eo je preporod Hrvata u Osijeku.

''Jegerhorn'' u Desati�inoj ulici

Prva ulica koja skre�e na lijevo od �upanijske prema �eljezni�koj stanici je Desatijeva (prije ulica Vildemongase) sada ulica Republike. To je široka ulica gotovo od samih prizemnica. Sa desne strane nalazi se dvokatna zgrada (sada Narodni odbor g. g.), Hotel Jegerhorn (Hotel lova�ki rog) sa lijepim kavanskim prostorijama i baš�om.

U toj zgradi nalazila se Glavna pošta do 1912. kada se je preselila u svoju novosagra�enu poštu, koju su Ma�ari sagradili.

Jedno sto metara od pošte na istoj strani je jednokatna zgrada, tu se je nalazila štamparija Julija Pfeifera. Tu je štampan njema�ki list ''Die Drau'', dnevnik osje�kih ma�arona koji je mnogo �itan u gradu Osijeku i njegovoj okolici.

Preko puta štamparije nalazila se do 1892. pošta u prizemnoj zgradi, pored sadašnjeg ''Glasa Slavonije'' na kb r.16.

Nekoliko ku�a od pošte nalazio se kraj ulice, to jest zadnja ku�a, sada br.6 . Od tuda se dalje prostiru livade i oranice.

Sa desne strane ulice ku�e su se nešto produ�ile do gostione K Suncu. I u toj ulici ima još ku�a koje su trskom pokrivene.

Na desnu stranu od gostione K suncu je Sun�ana ulica sa jednim redom prizemnih ku�a. Tu se nalaze no�na zabavišta u kojima se nalaze �ene koje su prodavale svoje �enske �ari.

Raskri�je Kolodvorske i Desati�ine ulice (1890.)

Od gostione K suncu prema �eljezni�koj stanici nalazi se obi�ni plo�nik od pe�ene cigle. Sa lijeve strane plo�nika bila je gra�ena kamena cesta sve do same stanice, sa lijeve i desne strane plo�nika zasa�eni su divlji kesteni. Uz cestu i plo�nik sa obje strane su oranice na kojima je sijan kukuruz i �ito. Izme�u ceste i plo�nika nalazi se pruga konjskog tramvaja do same �eljezni�ke stanice.

�eljezni�ka stanica (1900.)

�eljezni�ka stanica nalazi se na �istoj poljani izme�u oranica i livada.

Plinara 1960-tih
foto Ivan Lusch

Nasuprot �eljezni�koj stanici nalazi se plinara koja i danas još stoji na istom mjestu. Plinara je opskrbljivala grad Osijek u centru sa rasvjetom, dok su još na periferiji �inile rasvjetu petrolejske lampe na ulicama. Plinara je bila vlasništvo nekog Engleskog društva koje je imalo koncesiju za iskorištavanje plina navodno na 100 godina (sagra�ena je 1883.g.).

Kada se krene od Desati�ine ulice �upanijskom ulicom dalje prema �akovštini ni�u se same niske prizemnice u kojima se nalaze trgova�ke i obrtni�ke radnje, a pored njih mnoge birtije kao svratišta za seljake koji su dolazili s kolima na tr�ne dane u Osijek.

Zadnja ku�a s lijeve strane ulice bila je ku�a br. 41, danas ugao Gunduli�eve i �upanijske ulice. Od tuda se pru�a velika livada, to je bilo vašarište.

Sa desne strane produ�uje se ulica za još nekoliko ku�a do birtije ''�akovština'' (sada ku�ni broj 44). U tu gostionu svra�aju seljaci koji dolaze na tjedne i godišnje vašare. U dvorištu gostione nalaze se velike šupe za kola i velika štala i svinjci, za stoku koja je dotjerana na dan pijaca ili vašara.

Šibicara "Drava"

Desno od gostione �akovština, iza ugla, nalazi se fabrika sumporova�a (�igica). Vlasnik je Adam Rajzner. Tvornica je izra�ivala samo sumporova�e, Kada bi se ta �igica upalila sumpor je zaudarao, da se je moralo okrenuti. Zaposleno je bilo oko stotinu radnika, ve�inom �enske radne snage.

Zgrada Slavonskog gospodarskog društva

Preko puta, kod tvornice, u Aninoj ulici nalazi se zgrada Slavonskog gospodarskog društva za selekciju �itarica. Zgrada i danas postoji i sada je fitostanica sa velikom površinom zemljišta, koje grani�i sa pašnjakom za stoku iz gornjeg grada, koji se protezao od �abnjaka, a isti se prote�e do zidova dvorca grofa Peja�evi�a.

Na svim ku�ama bile su tablice oznaka ulica dvojezi�no hrvatski i njema�ki. Narod se slu�i u me�usobnom saobra�aju njema�kim imenima ulica (Daj�gase, Rosengase, Hangase itd.)

To bi bila pribli�no slika onog doba kojeg se ja još sje�am. Prilo�eni nacrt (koji nije u prilogu na�en) pokazuje to�no duljinu i širinu grada koji je u ono doba opstojao. Biti �e mogu�e još neke stvari koje ja nisam mogao navesti, ali valjda nisu bili od takve va�nosti za mene.

Osijek 1955. (zimi napisano) v. r. Galovac"

Tekst i fotografije dostavila: Ivanka Kasumovi�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch