O projektu
Osijek – kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Grad ima veliku šansu na godinu dana biti najkulturniji u Europi, ali samo ako uspije
ujediniti svu svoju energiju, znanje, vrijeme, entuzijazam, tradiciju, ljude…
Vizija kulturnog razvitka Osijeka je vizija Osijeka kao grada koji ima prepoznatljiv gra�anski identitet utemeljen na pro�imanju vlastite kulture i umjetni�kih izri�aja s drugim kulturama i umjetni�kim izrazima.
Kandidaturom za Europsku prijestolnicu kulture 2020. (kulturno ‘brendiranje’) Grad Osijek pokušat �e se pozicionirati i promicati svoje vrijednosti na europskoj kulturnoj karti. U izradi je Strategija kulturnog razvitka grada, temeljni dokument, planski okvir i strateško polazište za sustavnu i suvislu provedbu kulturne politike s op�im ciljem akumuliraju�eg kulturno-društvenoga napretka u ovoj sredini i regiji.
Kroz blog Oskultura �elimo objediniti sve raspolo�ive informacije o osje�koj kulturi (ustanovama, kulturno-umjetni�kim društvima, manifestacijama, projektima itd...), potaknuti na njihovu razradu, omogu�iti gra�anima i kulturnim djelatnicima da na jednom mjestu prona�u informacije koje ih zanimaju i partnere za svoje projekte, te stimulirati široku digitalnu javnu raspravu o potencijalima i resursima koje Osijek ima i koje mo�e ponuditi kao mogu�a Europska prijestolnica kulture. Logi�no, to je rezultat te�nje za unaprje�enjem kulturne komunikacije i kulturne suradnje unutar svog europskog kruga.
Kratki pregled osje�kih ustanova kulture
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ima status nacionalnog kazališta, a djeluje od 1907. Kazalište se danas sastoji od dramskog i opernog ansambla koji u svojim redovima ima vrsne umjetnike. Uz godišnji repertoar od petnaestak stalnih naslova, kazalište organizira Dane otvorenoga kazališta, Krle�ine dane, izvodi Novogodišnje koncerte, Lipanjske operne no�i te aktivno doprinosi iz godine u godinu sve bogatijem programu Osje�kog ljeta kulture.
Dje�je kazalište Branka Mihaljevi�a u Osijeku slu�beno je s radom zapo�elo 1950. Kazalište je imalo status amaterskog kazališta, a 1958. godine postaje profesionalno. Predstava “Zeko, Zriko i Janje” postala je simbol kazališta, te je po njegovom autoru, Branku Mihaljevi�u, kazalište dobilo naziv.
Gradske galerije Osijek je ustanova osnovana 2005. Programska djelatnost po�ela je u o�ujku 2007. izlo�benim programom, te u lipnju 2007. kazališnim programom. Programskim se aktivnostima po�inju afirmirati prema suvremenim modelima i strategijama institucionalne prezentacije likovne umjetnosti i filma te produkcije kazališnih projekata. Razvijaju se u trenutno jedini lokalni kulturni centar koji aktivno promovira progresivna i inovativna ostvarenja suvremene umjetnosti, te kazališnog i filmskog izri�aja doma�ih i me�unarodnih autora.
Gradska i sveu�ilišna knji�nica Osijek osnovana je 1949. Djeluje kao knji�nica s dvojnom funkcijom:
- središnja (mati�na) javna/narodna knji�nica grada Osijeka i Osje�ko-baranjske �upanije
- središnja sveu�ilišna/znanstvena knji�nica Sveu�ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Osnovna joj je svrha osiguravanje dostupnosti svih vrsta informacija (znanstvenih, obrazovnih, stru�nih, kulturnih i dr.) na raznovrsnim medijima (tiskana gra�a: knjige, �asopisi, novine i sl., AV gra�a, elektronski mediji i dr.) najširem krugu stvarnih i potencijalnih korisnika – gra�ana Grada Osijeka i Osje�ko-baranjske �upanije te studenata, profesora, znanstvenih, stru�nih i drugih djelatnika Sveu�ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Knji�nica se u svom djelovanju rukovodi na�elima izvrsnosti i stru�nosti, društvene osjetljivosti, otvorenosti, odgovornosti i koristi prema zajednici stvarnih i potencijalnih korisnika grade�i prepoznatljivu osobnost najve�e javne knji�nice sjeveroisto�nog dijela Hrvatske, izgra�uju�i i njeguju�i odnos povjerenja korisnika u postojanost i vrijednost njenih informacijskih izvora, usluga i slu�bi te podupiru�i ozra�je uspješnosti, i djelotvornosti.
Muzej Slavonije osnovan je 1877. kao Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka. Raznovrsnost i bogatstvo gra�e, kontinuirano prikupljane gotovo stotinu i trideset godina, dovelo je osje�ki muzej do nacionalne razine te statusa najve�eg muzeja op�eg tipa u Hrvatskoj. Muzej ima gotovo 400.000 registriranih predmeta raspore�enih u 100-tinjak zbirki. Devet odjela: Prirodoslovni, Arheološki, (s Prapovijesnim, Anti�kim, te Odjelom seobe naroda i srednjeg vijeka), Numizmati�ki, Povijesni, Odjel umjetni�kog obrta, Etnografski, Tehni�ki, Odjel muzealnih tiskopisa te Hemeroteka, uz preparatorske radionice i upravno-administrativnu slu�bu djeluju danas na tri lokacije u osje�koj Tvr�i – Trgu Sv. Trojstva 5 i 6, Trgu V. Lisinskog te u Bösendorferovoj ulici 2.
Dr�avni arhiv u Osijeku osnovan je 1947., prvo kao ispostava Dr�avnog Arhiva u Zagrebu, a od 1956. je samostalna arhivska ustanova. Arhiv �uva arhivsko gradivo nastalo prete�ito na podru�ju isto�ne Hrvatske od kraja 17. st. U Arhivu je pohranjen zna�ajan broj arhivskog fonda i zbirki. Teritorijalna nadle�nost Arhiva sve do 2009. protezala se na podru�ju tri �upanije: Osje�ko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Viroviti�ko-podravske. Od 2009. teritorijalna nadle�nost Dr�avnog arhiva u Osijeku obuhva�a samo na podru�je Osje�ko-baranjske �upanije.
Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku je institucija koja se bavi prikupljanjem, �uvanjem, istra�ivanjem i prezentiranjem umjetni�ke baštine u rasponu od baroka do recentnog stvaralaštva. Fundus Galerije podijeljen je na nekoliko zbirki koje �ine slike, crte�i, grafike, skulpture i medalje 18., 19. i 20. stolje�a. Izlo�beni program, kao najprisutniji oblik djelovanja ima svoja uporišta u predstavljanju likovnih stvaralaca grada i regije, nacionalne baštine, te njegovanju me�unarodne suradnje, posebno sa susjedima i inozemstvom u najširem smislu.
Agencija za obnovu osje�ke Tvr�e je ustanova koja se bavi zaštitom, obnovom i revitalizacijom osje�ke Tvr�e. Uklju�uje sljede�e poslove:
- izrada programa i planova obnove, investicijskih i drugih programa i dokumenata u svezi s obnovom spomeni�ke cjeline,
- poslovi u svezi s pripremom i ustupanjem radova na obnovi,
- organizacija i provo�enje nadzora nad izvo�enjem radova,
- pra�enje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava te dinamike i rokova izvo�enja radova,
- izgradnja, odr�avanje i organizacija korištenja informacijskog sustava osje�ke Tvr�e,
- organizacija i izvo�enje marketinških i drugih promid�benih aktivnosti,
- uskla�ivanje rada sudionika u obnovi spomeni�ke cjeline
Veliki doprinos osje�koj kulturi daju brojne manifestacije i memorijali koji imaju dugogodišnju tradiciju odr�avanja i zna�ajni su za ravnomjerni kulturni razvoj grada.
- Osje�ko ljeto kulture
- SLUL-Susret lutkara i lutkarskih kazališta u Osijeku
- EPTA – Me�unarodno natjecanje za mlade pijaniste
- Koncertni ciklus-Osje�ka muzejska glazbena srijeda
- Me�unarodni festival hrvatske tamburaške glazbe
- Memorija „Franjo Kre�ma“
- Memorijal „Darko Luki�“
- Jazz Spring Festival, me�unarodni jazz&blues festival Osijek
- Lutkokaz
- Me�unarodni festival kazališnih akademija Dioniz
- Me�unarodni kazališni festival na njema�kom jeziku
- Slavonski biennale
- Dani grafike
- Memorijal Ive Kerdi�a, Triennale medaljerstva i male plastike
- Dani Matice Hrvatske
- Me�unarodna grafi�ka radionica, HDLU Osijek
Poseban doprinos osje�koj kulturi u ljetnim mjesecima daje Osje�ko ljeto kulture, manifestacija koja se odr�ava od 2001. U prostorima osje�ke Tvr�e odvijaju se brojne kazališne predstave, performansi, izlo�be, knji�evni i filmski programi, a uz osje�ke izvo�a�e, nastupaju i gosti iz Hrvatske i iz inozemstva.
U Osijeku su ponikli zna�ajni hrvatski glazbenici:
- Franjo Kre�ma
- Pajo Kolari�
- Franjo Kuha�
- Lujo Sve�enski
Na podru�ju grada izuzetno je razvijen i kulturno-umjetni�ki amaterizam osobito u podru�ju njegovanja folklorne baštine. Brojna zna�ajna kulturno-umjetni�ka društva su po�ela svoju djelatnost sredinom 19. stolje�a. Upravo ta društva su tijekom dugog niza godina sna�no razvila svoju djelatnost i oblikovale kulturno-umjetni�ki �ivot grada.
- HKUD Osijek 1862.
- HPD Lipa – 1876.
- HOPGD „Zrinski“
- STD Pajo Kolari�
- HKUD �eljezni�ar
Suvremena osje�ka kultura podrazumijeva sna�no pro�imanje tradicije i svje�ih energija
urbanih subkulturnjaka – na putu do Europske prijestolnice kulture
*****
Bojim se da olako gubimo dijelove naše esekerske tradicije
i da �emo je morati ponovo zaslu�iti
Danijela Lovokovi�, pro�elnica Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode Osje�ko-baranjske �upanije
* Osijek je bogat arhitektonskom baštinom iz svih svojih razdoblja. Je li taj kulturni potencijal prepoznat i dovoljno iskorišten? Što biste još istaknuli kao potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?
– Velik dio osje�ke arhitektonske povijesti je sa�uvan, ali manjim dijelom obnovljen. Mo�da i zbog toga što kulturni potencijal Osijeka nije poznat široj javnosti i time nedovoljno iskorišten. Mislim da je problem u nama samima i našem mentalitetu. Suviše smo tihi i samozatajni, ne hvalimo se dovoljno i nismo glasni. Kako �e netko znati da postojimo i koje vrijednosti skriva naše gradsko tkivo? Naši su potencijali u obnovi i prezentaciji naše kulturne, prvenstveno graditeljske, baštine.
Baština nije samo Tvr�a i secesija, Osijek je bogat modernom, ima jedinstveni urbanizam, park prirode na pješa�koj udaljenosti od središta grada…
Da, kulturni turizam, koji je sada u nevi�enom zamahu, treba do�i u Osijek jer smo mi još uvijek „neotkriveni“, globalizacija nas nije pregazila. Europski mali grad u kojem imate svu udobnost modernog �ovjeka, naviku mirnog �ivljenja, ali i dovoljno sadr�aja zanimljivih prosje�nom turistu. Naš grad ne mo�e nuditi samo dobru hranu i no�enje, ve� i u�itak opere u nacionalnom kazalištu, organizirani posjet muzejima i galerijama, vo�nje Dravom, avanture Kopa�kog rita… puno toga što drugi nemaju. Nitko nema prava kulturu i kulturnu djelatnost tretirati kao zabavu dokonih ljudi. Kultura je naš identitet, bez kulture ne postojimo.
* Na što se trebamo fokusirati kada govorimo o kulturnom identitetu Osijeka? Što je izvan Osijeka prepoznato kao njegov kulturni identitet?
– Osijek je gra�en s mnogo ljubavi, mjere i smisla za lijepo. Gradili su ga naši preci, zadu�ili su nas da na njihovim postulatima nastavimo graditi i mi, poštuju�i tradiciju. Na �alost, izvan Osijeka, o Osijeku pri�aju na dva druga�ija na�ina: oni koji nisu bili u Osijeku, pri�aju isklju�ivo o slavonskim specijalitetima, dok oni koji su Osijek posjetili (i od tada ga posje�uju stalno), govore i o dobroj hrani ali s puno ve�im oduševljenjem o gradskim gra�evinama, dobrodušnosti ljudi, atmosferi le�ernosti i ljubavi koju Osje�ani imaju prema svome gradu.
Bez razlike, Tvr�u svi smatraju zapostavljenim potencijalom.
Naj�eš�e rije�i koje su mi prilikom posjeta Osijeku upu�ivali kolege arhitekti iz Hrvatske (zadnje na Kongresu arhitekata 2013. god.) ili svijeta (AVEC-generalna skupština kulturnih gradova Europe: Francuska, Rumunjska, Maroko, Malta, Španjolska, Portugal, Ma�arska) bile su da nismo svjesni kakav neiskorišteni graditeljski dragulj imamo. Nikada ne�u zaboraviti oduševljenje gospodina Branka Lustiga izgledom Kina „Urania“. Meni je bilo nevjerojatno da Osje�anin i filmski umjetnik ne zna ništa o ovoj Axmannovoj zgradi. Ali, nije znao! Ne zbog njega, nego zbog nas!
* Kako taj identitet promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?
– Osijek ima jedno od najaktivnijih arhitektonskih udru�enja u Hrvatskoj. Uskoro �e iz tiska iza�i knjiga koja predstavlja 40 provedenih javnih arhitektonskih natje�aja u posljednjih 20 godina u Osijeku. To su natje�aji kojima se na najdemokrati�niji mogu�i na�in odabire idejno rješenje za neki gradski prostor. Da to nije neka nova, poslijeratna ideja, dokazuje i naša konkatedrala, koja je tako�er, rezultat provedenog javnog, arhitektonskog natje�aja. Smatram da smo mi, na arhitektonskoj razini, kao udruga gra�ana, uspjeli svojim kolegama pribli�iti Osijek kao arhitektonski prostor vrijedan pa�nje.
Na našu �alost, ne rade svi tako.
Veliku nadu pola�em u naše Sveu�ilište i veliki broj studenata koji su, u ovo vrijeme globalizacije, kao stvoreni da glas o Osijeku pronose po svijetu.
Nadu pola�em i u naše sportaše, u naše pisce, glumce, kipare i slikare, u sve one koji svojim svje�im idejama, originalnoš�u i odli�nim rezultatima mogu skrenuti pa�nju na Osijek. Grad Osijek, kao institucija, u tom im poslu nu�no mora dati veliku podršku.
* Koje bi kulturne vrijednosti mogle presuditi u odluci da baš Osijek postane Europskom prijestolnicom kulture?
– Osijeku titula Europske prijestolnice kulture treba!
Dosta sam kriti�ki raspolo�ena prema onome što se sada doga�a jer smatram da se nismo dovoljno aktivirali u ostvarenju tog cilja. Da nam titula prijestolnice treba više nego drugim kandidatima, treba dokazati na originalan i istinit na�in.
Ne treba nam prijestolnica zato što smo lijepa i savršena kulturna sredina, ve�, naprotiv, baš zato što smo to nekada bili više nego danas.
Bojim se da olako gubimo dijelove naše esekerske tradicije i da �emo je morati ponovo zaslu�iti. Tradicija podsje�a na one koji su nam prethodili, ona je uklju�ena u mogu�nosti nekog društva. Naša tradicija (i naše pam�enje o njoj) naša je velika šansa. Treba iskazivati znati�elju i otkrivati ono što je sustavno sakrivano. Prijavom kandidature, povjerenstvu za odabir moramo predo�iti sliku Osijeka danas u svoj njenoj brutalnoj istinitosti, ali i viziju naše slike novog a autenti�nog hrvatskog grada.
* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je ona va�na?
– Kao konzument gradskih kulturnih doga�anja zaklju�ujem da nema jasne kulturne politike i suradnje kulturnih dionika. Ona je, ukoliko se negdje na trenutak i poka�e, uglavnom rezultat slu�ajnosti i osobnih nastojanja pojedinca. Osim No�i muzeja ili No�i kazališta koja su doga�anja na nacionalnoj razini, ne primje�ujem takve dokaze na lokalnoj razini, od dogovaranja npr. zajedni�ke teme svih kulturnih doga�anja, pa do banalnog vremena otvorenja izlo�bi, prezentacija knjiga ili premijera koje se, u pravilu, preklapaju.
Ako se ovih dana pri�alo o Strossmayeru zbog 200.te obljetnice njegova ro�enja, zašto je taj doga�aj obilje�ila samo Matica hrvatska?
Nisam primijetila velike manifestacije koje je organizirao Grad ili Sveu�ilište. Jesu li primijetili Osje�ani? Pitajte ih koliko znaju o Strossmayeru i znaju li o da je obilje�avana 200.ta obljetnica ro�enja i 110.ta godina smrti? Ne usudim se pomisliti što bi od toga u�inio jedan Be� ili Graz.
Ili da spomenem Julija Knifera? Bio je naš sugra�anin. Po�asni je gra�anin grada Osijeka. Svjetski poznati slikar i umjetnik. Sigurna sam da veliki broj gra�ana ni ne zna tko je on. Zaklju�ujem da se kulturna politika prvenstveno treba bazirati na upoznavanju sugra�ana s kulturnom baštinom Osijeka i pribli�avanju kulture širokoj javnosti.
* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osje�ke kulture.
– U nedostatku novca, pojavljuje se nedostatak ideja. Zavladao je pesimizam na svim razinama. On ne poti�e kreativnost, mo�da samo nagon za pre�ivljavanjem. Op�enito je mišljenje da pre�ivjeti mo�eš samo u dosluhu s politikom, a politika to koristi. Dakle, moramo maknuti politiku iz kulture, kultura se ne smije dijeliti na vaše i naše.
Kultura je jedinstvena i univerzalna, moramo joj dati prioritet jer se bojim da bi nedostatkom kulture polako nestajao i naš identitet.
Pri tome mislim na sve vidove kulture, od kulture �ivljenja na dalje. Kultura se ne u�i na fakultetu, ona se stje�e našim bivstvovanjem u prostoru.
* Što bi Osijek dobio titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?
Banalnim rje�nikom, Osijeku bi titula prijestolnice više zna�ila nego Hrvatskoj zlatna medalja sa svjetskog nogometnog prvenstva.
Titula prijestolnice vratila bi osmijeh na lica sugra�ana, jer bi nam se ukazalo veliko povjerenje i �ast za organizaciju ovako velikog doga�aja. Naravno, ovaj doga�aj zna�io bi ve�e graditeljske pothvate u sferi infrastrukture i turizma, pa time i dotok toliko neophodnih financijskih sredstava u naš grad. Me�utim, najva�nije od svega je sama kultura koja bi odjednom imala prioritet i kao takva, postala dio odgoja naše djece. Postali bi grad �iji identitet je kultura. Zar to nije lijepo? Osijek to zaslu�uje i Osijek to mo�e.
* U slu�aju da Osijek zaista ponese ovu titulu, na raspolaganju �e nam biti znatna sredstva za izgradnju infrastrukture i pokretanje razli�itih programa. Što je, po vama potrebno Osijeku? Kakva infrastrukturna rješenja vi predla�ete?
– Nedostaje nam dosta toga, ali nije nemogu�e. Pokušat �u dati odgovor u nekoliko najva�nijih dijelova:
SPOMENI�KA BAŠTINA: Osijek ima problem sa neobnovljenom spomeni�kom i povijesnom baštinom. Najve�a prepreka je u vlasni�kim odnosima i nedostatku financijskih sredstava. Uz pretpostavku rješenja ovih problema, zapinjemo na ideji namjene takvih prostora, ali još više na beskona�noj proceduri konzervatorskih studija i dozvola za obnovu.
Zgrade kao spomenici kulture ne mogu �ivjeti ako su prazne i ako u njima nema �ivota.
Dakle, svakako je potrebno izraditi program obnove spomeni�kog Osijeka, ali ne u vidu „pri�amtipri�u“ dokumenta, ve� programa s jasno definiranim zadacima, zadu�enjima i rokovima izvršenja, pa i kaznama.
PROMET: Osijek ima dobru prometnu povezanost, od aerodroma i autoceste, do rije�ne plovidbe (�eljeznicu polako zaboravljamo, na �alost).
Danas treba te�iti izgradnji što ve�eg broja biciklisti�kih staza u i oko grada, te ure�ivati pješa�ke zone.
TURIZAM: Potrebno je pove�ati smještajne kapacitete, za što ne sumnjam da �e se dogoditi, obzirom da ovaj dio rješava privatni sektor.
Turisti�ka zajednica treba osmisliti modernu i druga�iju turisti�ku promid�bu grada, onu koja �e biti originalna i pamtljiva.
GRA�EVINE KULTURE: Osim zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, Dje�jeg kazališta, Muzeja Slavonije, Muzeja likovnih umjetnosti, Galerije Waldinger i HDLU-a, ovom gradu potrebna je Galerija/Muzej moderne umjetnosti i Koncertna dvorana.
Problem Koncertne dvorane smatram djelomi�no riješen, budu�i je dio Eurodoma, njegov Kulturni centar, pri kraju izgradnje. Kulturni centar nije megalomanski prostor, ali je sasvim dovoljnih kapaciteta za grad veli�ine Osijeka.
Nisam spominjala Gradsku knji�nicu koja danas radi u lošim uvjetima, jer se potiho nadam da �e se realizirati projekt Sveu�ilišne knji�nice u sklopu Kampusa.
Potrebno je pomo�i mladim umjetnicima. Zato predla�em izgradnju, odnosno obnovu nekog spomenika kulture, u kojem bi bio kulturni inkubator (npr. katakombe na lijevoj obali, Ko�ara, Vega…).
Osijek ima poduzetni�ki, zašto ne bi imao i kulturni inkubator? Naša Umjetni�ka akademija školuje mlade umjetnike koji nemaju prostor u kojem bi radili, stvarali i izlagali svoje radove. Tad bi, javno, školovani mladi umjetnici, izlagali i prodavali svoja umjetni�ka djela. Nije li taj projekt sam po sebi dovoljna turisti�ka atrakcija?
Isto tako, osim klasi�nih muzeja, u ovom gradu se dugo pri�a o Muzeju lutkarstva, Muzeju starih zanata, licitara, Tehni�kom muzeju. Do sada imamo samo Muzej školjaka.
* Što Osijeku treba ostati nakon 2020.?
– Novi, stari Osje�ani.
Nove generacije koje �e ovaj grad do�ivljavati svojim, voljeti ga bezgrani�no i bezuvjetno, s razvijenom kulturom �ivljenja i visoko razvijenom svijesti o vrijednosti prostora u kojem �ive.
Ovaj prostor nije nastao slu�ajno, nije bogom dan. Stvarale su ga generacije prije nas i prema nama stvorile obvezu njegova �uvanja.
Ako uspijemo posti�i te vrijednosti, Osijek dokazuje svoju pripadnost srednjeeuropskom kulturnom krugu. Ne�e više biti vandalizma, divlje gradnje, zapostavljene kulture.
Osijek �e biti baš onakav kakav treba: sretan grad sretnih ljudi.
*****
Pogledajte što su o Osijeku pripremili prof. Drago Struna, alias Drago Karlo i Josip Jo�a Vrbani�:
Kada kliknete na link/poveznicu, ako se ne pojavi slika preko cijelog ekrana, popra�ena glazbom,
stisnite na tipkovnici tipku F5 i u�ivajte u prezentaciji !
Izvor: Blog Oskultura, oskultura.com
Javna rasprava: Osijek – Europska prijestolnica kulture 2020.
Priop�io: Ante Lauc, via Filip �orluki�
Za portal preuzeo i pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
