O jednoj inicijativi u Osijeku 1867.godine
Je li aktualna i danas? Stare ideje - novo ostvarenje?
Zanimljiva pri�a o Osje�aninu Sre�ku (Felixu) Layu
Osje�anin Felix (Sre�ko) Lay, bio je industrijalac, proizvo�a� ulja, trgovac, skuplja� narodnog blaga, promotor slavonskog ru�nog rada, �lan Trgova�ko-obrtni�ke komore sa sjedištem u Osijeku, itd...
„Na poziv namjestni�kog vije�a sastavila je komora pri koncu godine 1865. odbor za predradnje u svrhu sudjelovanja na s v j e t s k o j i z l o � b i u P a r i z u godine 1867. U isti odbor bili su pozvani gg.; Marko Aksentijevi�, Antun Bartholovi�, Hinko Füller, Sre�ko Lay, Marko Spiller, Melchior Spiši�, Franjo Thürner, Vjekoslav Verovsky, Franjo Wagner; te od strane poljodjelaca: gg.: Ivan Kap. pl. Adamovi�, Konstantin Kresti�, Josip Krismani�, Dragutin Mergenthaler, Emerik pl. Reisner, Ljudevit pl. Szallopek i Josip Weichinger. Komorski predsjednik Csordassich bio je odboru predsjedatelj, a komorski tajnik dr. Josip
Posner, perovodja. Odbor je odma iza konštituiranja zapo�eo svoj rad.“ (Darko Varga: Slavonci na svjetskoj izlo�bi u Parizu 1867.godine, DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011., 232.)
Na sjednici Trgova�ko- obrtni�ke komore 31. o�ujka 1867., kojom je predsjedavao potpredsjednik komore Heinrich Füller, bili su nazo�ni: Carl Herrmann, Elias Mohl, Joseph Prukner, Franz Thürer, Marko Aksentijevi� i dr. Joseph Posner. Pod to�kom 4. i 5. zapisnika mo�e se pro�itati da se raspravljalo o pismu, pod brojem 3281 P.A, koje je Komori iz Be�a 4. o�ujka 1867. godine uputio Centralni odbor za Svjetsku izlo�bu u Parizu i o dopisu br.4644/34 od 16. o�ujka 1867. godine.
Zadnja stranica, br. 4. zapisnika od 31. 03. 1867. (DAOS, TOK, 223, kut 3.)
Na sjednici su doneseni zaklju�ci u vezi izlo�be, a na temelju zaklju�aka komore, tajnik Josip Posner, 8. travnja 1867. godine, šalje dopis Visokoj Kraljevskoj Dvorskoj Kancelariji u kojem predla�e Feliksa Laya za predstavnika Slavonije i za slu�benog izvjestitelja na Svjetskoj izlo�bi u Parizu. (Darko Varga: Slavonci na svjetskoj izlo�bi u Parizu 1867.godine, DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011., 234.)
Lay, osim ovih slu�benih funkcija na Svjetskoj izlo�bi u Parizu 1867., bio je i izlaga�. (Darko Varga: Slavonci na svjetskoj izlo�bi u Parizu 1867.godine, DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011., str. 229-286.)
Na izlo�bi
Ovalna dvorana Svjetske izlo�be u Parizu 1867. godine.
Posebna atrakcija na Svjetskoj izlo�bi bio je akvarij sa slatkovodnim ribama koji je bio smješten u za tu svrhu izgra�enu špilju. Izlo�en je i akvarij s morskom ribom, ali je bio manje atraktivan od ovog „slatkovodnog“.
Akvarij izvana.
Vodopad s pe�ine
U pe�ini-akvarij
Veliki akvarij na Svjetskoj izlo�bi u Parizu 1867.
Poznato je da je akvarij-špilja na Svjetskoj izlo�bi u Parizu nadahnula Julesa Vernea te je napisao knjigu: „20 tisu�a milja pod morem“. Ali, nije samo njega nadahnula akvarij- špilja, nego i našeg Osje�anina, Feliksa Laya.
Lay skupštini grada prvo podnosi zamolbu da se od vojnog zapovjedništva Tvr�e tra�i povrat vrta izme�u Tvr�e i grada, što mu skupština odbacuje zbog „nepristojnoga sadr�aja“.
Zatim, predla�e na tom mjestu „podizanje parka“, a Skupština prihva�a prijedlog, ali da provo�enje bude „pod kontrolom“ senatora Ivana Stahuljaka koji �e posao nadzirati. Nakon što je od vojnog zapovjedništva Tvr�e stigao dopis da se gradu vra�a prostor, ali pod odre�enim uvjetima, skupština upu�uje Sre�ka Laya na preradu projekta.
Pukovnijski vrt 1834. godine ( MOL, S11 No 1392)
U prosincu 1868. godine, Sre�ko Lay, usmeno dopunjava svoju inicijativu br.3331: „osnovni nacrt vrhu podizanja perivoja med gornjim gradom i tvrdjavom time predla�e, da �eli, u koliko sredstva dozvole, u parku dva jezera podi�i, u tu svrhu vodovod iz Drave u jezera uvesti, kroz koji �e voda dolaziti, zatim jednu špilju i umijetnu razvalinu sagraditi, ...“
Skupština zaklju�uje:
„Podnešeni po g. Feliksu Layu preradjeni osnovni nacrt poleg kojeg se u pitanju stoje�i perivoj podi�i kani, ima se skupa sa njegovom izjavom o jezerih, špilji, vodovodu i razvalini c.kr: ovodašnjiem tvrdjave zapoviedni�tvu s’ preporukom na uva�enje odnosno popra�enje višjoj oblasti, dostaviti....“
C.k Genie Direkcija iz Osijeka, pod br.55., 6. velja�e šalje gradu odgovor višeg „c.k vojnog zapovjedni�tva u Zagrebu“ od 29. sije�nja 1869. godine pod br. 44., „kojim je dozvolilo, da se perivoj na zemljištu med tvrdjom i gornjim gradom, du� druma iz tvrdje i glavne ceste u gornji grad vode�e zasadi, što se pako umjetne razvaline jezerah i vodovoda ti�e �ini se dozvola odvisnom od predlo�enja posebno potanje ozna�avaju�eg nacrta. Ovom dopisu odnosno dozvoli zasadjivanje perivoja na ozna�enom zemljištnom prostoru med gornjim gradom i tvrdjavom, obaviestjuje se g. Sre�ko Lay tim upu�enjem, da pošto se dozvola za gradjenje umjetne razvaline jezerah vodovoda i pe�ine od podnašanja posebnog nacrta odnose�eg se na ove predmete odvisnom �ini vrhu ovih predmetah zahtievani nacrt sa to�nim razmjerjem i potankim ozna�enjem u pitanju stoje�ih gradjevinah sastavi, i podnese, pošto se bez predhodne dozvole o re�enim gradjevinama govora biti nemo�e.
Prispievši gornji dopis, ima se podjednako u prepisu priob�iti izaslanomu pod predsjeni�tvom g. senatora Ivana Stahuljaka odboru za nadziranje zasadjivanja perivoja na znanje i shodnu povjerenstvenu porabu.“
Sre�ko Lay, 2. travnja 1869. godine ponovo predla�e, da se za prikupljanje novaca za izgradnju parka, na tom prostoru posije bostan (lubenice, koje Osje�ani zovu: ljubenice), a da se iz prihoda od njih financira izgradnja parka. Skupština ga je ponovo odbila kao i 23. velja�e 1869. godine,
Od našeg Sre�ka bolje je prošao Jules Verne (Jules Verne (1838 - 1905) slavni francuski pripovjeda� koji je ostavio puno djela za mlade�: 63 romana i 18 novela pustolovnog, znanstvenog i znanstveno-fantasti�nog sadr�aja). I njega, kao i Sre�ka inspirirao je veliki akvarij na Svjetskoj izlo�bi u Parizu 1867. koji je bio smješten u špilju oliti pe�inu. Verne je napisao „20000 milja pod morem“ i to mu je donijelo svjetsku slavu, a našem Sre�ku pogrdu za ideju da izme�u Tvr�e i Pukovnijskog vrta izgradi vodoskoke i pe�inu, kao što je ona predstavljena na Svjetskoj izlo�bi u Parizu 1867. godine.
Jules Verne : Dvadeset tisu�a milja pod morem
Prvo izdanje: „premières éditions de Hetzel; Vingt mille lieues sous les mers (1871)
Roman je napisan 1869. godine, a osim po svojoj radnji i op�enitim odlikama znanstveno-fantasti�nog romana, zna�ajan je zbog piš�eve vizije podmornice s ljudskom posadom, koja je u vrijeme nastanka romana bila �ista znanstvena fantastika, a danas je dio svakodnevice.
Ilustracija iz prvog izdanja knjige Julesa Verna: „Dvadeset tisu�a milja pod morem.“
Temeljna misao velikog sanjara Julesa Vernea bila je: „Sve što jedan �ovjek mo�e zamisliti, drugi ljudi to mogu ostvariti.“
Na�alost, tadašnji osje�ki „gradski oci“ nisu bili sanjari poput Vernea ili poput svog sugra�anina Felixa Laya.
Mo�da suvremeni, današnji „gradski oci“ budu zainteresirani za Sre�kovu zamisao, pošto u Osijeku i okolici ima preko 20% registriranih pecaroša u Hrvatskoj, a grad „�ivi“ uz Dravu. Hint: H2O/O2H. (voda, ribe, Drava)
Darko Varga 24. o�ujka 2016.
Autor: Darko Varga, 24. o�ujka 2016.
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
