Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Mario Festeti�, jedini �ivu�i osje�ki grof
I današnji vitez mora biti �astan, ugledan i d�entlmen!


Mario Festeti� i Georg Habsburg

Danas, 23. travnja se u Zagrebu prvi put slavi Dan svetog Jurja

Mo�da ste ga i danas sreli kada je svoje 4-godišnje blizance Karla i Viktora pratio dok su oni biciklima išli iz vrti�a, ili je mo�da 9-godišnje (jednojaj�ane) blizanke Doru i Niku vodio na trening, ili sa suprugom Deanom ispijao kavicu na nekoj od osje�kih terasa.

Ni po �emu ne biste pomislili da je taj 35-godišnji Osje�anin, diplomirani pravnik, druk�iji od drugih. Ipak jest, jer Mario je Festeti� jedini �ivu�i osje�ki grof. Ne �ivi u dvorcu jer su njegovoj obitelji odavno sve oduzeli, no više se puta godišnje dru�i s europskim aristokratima, od kojih neki �ive u dvorcima (kao iz bajke).

Festeti�i su izvorno hrvatsko praplemstvo, što zna�i (a to piše i u grbu) da su prvu plemi�ku titulu dobili još 1213. Dodijelio im ju je Andrija II., djed Bele IV. Kroz povijest obitelj Festeti� imala je pet nasljednih, potvr�ivanih titula i jednu jednokratnu (koja prestaje smr�u). Hrvatska je grana obitelji izumrla. Danas �ivu�i, uklju�uju�i i Marija, potomci su ma�arske loze, koja se u Hrvatsku 'spustila’ zbog posla. Zbog o�uvanja linije i 'plave’ krvi, ali i bogatstva, plemi�ke su se obitelji me�usobno �enile i udavale. Najzornije se to vidi u heraldici – kako su se grbovi mijenjali i 'miješali’. Tako je Marijeva praprabaka bila Lenka Peja�evi� (Retfala�ka), ali i velika dobrotvorka obitelji Draškovi�, Marija ro�. Festeti�, dvorska dama carice Sissi...


Orden Reda sv. Jurja

Sve to svakako je pridonijelo tomu da je Mario �lan uglednog viteškog reda (za koji se ka�e da je jedan od najbogatijih i najmo�nijih!) – Red sv. Jurja (St. Georgs-Orden), �iji se pripadnici ove subote, 23. travnja, okupljaju u Zagrebu, na proslavi dana svoga patrona – sv. Jurja. Na proslavi �e, zajedno s uistinu malobrojnim hrvatskim �lanovima (njih 15-ak) biti i Mario, koji je u Red primljen zahvaljuju�i preporuci potomka slavnog bana Ivana Ma�urani�a.

- Nitko me nije prisilio – komentira kroz smijeh Mario pitanje je li u Red htio u�i. �lanstvo (koje nije nimalo jeftino) predlo�eno mu je te ga je nakon balota�e Mario prihvatio. Red je natpoliti�an, što zna�i da imaju svoje sinekure u politici preko kojih plasiraju svoje interese ja�anje Srednje Europe, kao protute�a (nikako neprijateljska) primjerice zemljama Beneluxa ili nordijskim zemljama.

- Ne �elimo vratiti Austro-Ugarsku u imperijalisti�kom smislu, nego poslovno-interesnom smislu – pojašnjava Mario, otkrivaju�i da je broj �lanova u svijetu malen (manji od 1000) jer su strogi uvjeti primanja. Tako se me�u hrvatskim �lanovima – od kojih su samo trojica plemi�koga podrijetla (Mario Festeti�, po hijerarhiji austrougarskog ure�enja najviše rangiran kao grof, potom zagreba�ki odvjetnik Damir Delišimunovi�, maestro Josip degl’ Ivellio, te Ivan Ma�urani�) - nalaze arhitekt Otto Bari�, televizijski voditelj Romano Bolkovi�, menad�er Sandro Bari�evi�, Leo Radeljak...


Mario Festeti� i prof. dr. Rade Mihajlovi�

Najva�niji im je kodeks �asti, a prvi kriterij �lanstva je krš�ansko podrijetlo. U svakodnevnom �ivotu to ne zna�i nikakva posebna ograni�enja, no prema statutarnom ure�enju svi podlije�u sankcijama.

- Mi smo bratstvo temeljeno na �asti, ugledu i d�entlmenstvu. �ena �lanica zasad nemamo, ali radi se na tome – kroz smiješak ka�e grof Mario, koji se u dvorcu baruna Handela u prosincu prošle godine dru�io s groficom Kinsky, grofom Marcusom Paarom i grofom Patrickom Thunom-Hohensteinom.

U formalnom dru�enju red ima strogi dress code – kada je obvezan smoking, kada plašt, insignia (ordenje).

- Biti pripadnikom ovakvog jednog reda u Austriji, Ma�arskoj, Njema�koj… posve je normalno, dok se kod nas do�ivljava opskurnim, misti�nim, nazivaju nas masonima. Drugdje je to prihvatljivo, za razliku od Hrvatske, u kojoj ljudi malo znaju o tome, zato i jest ova subotnja proslava kako bi se to promijenilo – pojašnjava Mario, koji smatra da je biti �lanom ovog viteškog reda uistinu povlastica.

- U ostatku Europe i svijeta �ast je biti i plemi�koga podrijetla, posebice višeg reda kakav je grof, ali i knez, vojvoda… dok se ovdje tomu – smiju! Sve zbog neznanja. Vani to zna�i �ak i bolji tretman u svakodnevnom društvenom �ivotu, ali i poslovnom okru�enju. Na stranu sve to, kroz povijest je aristokracija znatno pridonosila obrazovanju najširih masa. Moja je obitelj u Ma�arskoj imala prvi poljoprivredni fakultet, pomagala siromašnima, otvarala škole – dodaje Mario. Tako�er, kako smo bili vlasnici Me�imurja, prvi smo imali naftne bušotine u ovome dijelu Europe, prvu še�eranu…Uz njega, izravnih potomaka loze Festetics stvarno je malo: dvije k�eri pokojnog ma�arskog konzula u Nizozemskoj, Šandora Festeticsa, te Enrique Festetics de Tolna koji �ivi nedaleko od Torina.

Mario je najviše rangirani, ali ne i jedini osje�ki plemi�. Ima, ka�e, nekoliko obitelji �ije je podrijetlo novijega datuma, iz 19. st. i ni�ega ranga. Grofovskoga je roda obitelj Eltz, koja �ivi u Njema�koj, a barun je Nikola Adamovich �epinski.

Narcisa VEKI�

U Zagrebu i Georg Habsburg
St. Georgs-Orden, na �ijemu je �elu Veliki Meštar Karl von Habsburg-Lothringen, djeluje u zemljama Srednje Europe kroz svoja zapovjedništva, Komturaje. Komturaj Hrvatske inicirao je subotnju proslavu, a u Zagrebu se o�ekuje zna�ajan broj vitezova iz svih zemalja u kojima Red djeluje, od Italije i Austrije preko Ma�arske, Slovenije... Postrojavanje vitezova bit �e u 11.30 ispred crkve svetoga Marka. Tu �e Kravat-pukovnija, koja tradicionalno izvodi smjenu stra�e, pozdraviti zastavu Reda. Potom �e vitezovi oti�i na misu, koju �e na latinskom slu�iti vikar Opusa Dei, vl�. Jorge Ramos. Red u Zagrebu predvodi S.K.u,K,H, Georg Habsburg, uz nazo�nost Orokuratora Barona van Handela, Kanzelara i drugih visokih du�nosnika Reda, te Komtura Komturaja Hrvatske Romana Bolkovi�a. Nakon mise slijedi koncert barokne sakralne glazbe, a potom sve�ani prijam i domjenak u pala�i Dverce. Svrhe rada ovog Reda - rehabilitacija srednjoeuropskih vrijednosti u prvom redu - koincidiraju s agendom hrvatskih nastojanja da se u srednjoeuropskom okru�ju o�ivi i privredni i politi�ki i kulturni �ivot svojstven narodima ovog podneblja i njihovoj vjekovnoj tradiciji. Ova proslava Dana svetoga Jurja postat �e tradicija u St. Georgs-Ordenu, i to kao hrvatski doprinos Redu: ove godine uz Georga Habsburga, a dogodine �e tu biti i Karl Habsburg, Veliki Meštar Reda.

 

Izvor: Glas Slavonije, autorica Narcisa Veki�
Priop�io: Vladimir Muštran

Za portal preuzeo i pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Vezani �lanak:

Tragovima Fešteti�a

 

 

 

 

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.