Zvonimir Springer o problemu hrvatske brodogradnje i �lanak Kornelija Bosiljevi�a: Iskre hrvatskog rodoljublja
Nakon što je portal objavio priloge prof. dr. Zvonimira Šeparovi�a i prof. dr. Zvonimira Radi�a o ugro�enoj hrvatskoj brodogradnji, javio nam se i tre�i Zvonimir, dipl. ing. Zvonimir Springer, s osvrtom na hrvatsku brodogradnju i interesantnim �lankom iz 1917. godine:
Dragi imenja�e,
hvala na najnovijem broju LIBRE, koju smo pro�itali skoro od prve do zadnje stranice. Kak' normalno!
Obzirom da se spremamo - ve� pakujemo, odnosno skupljamo stvari i stavljamo na hrpice - da bi za tjedan dana mo�da ipak "odletili" u toplije podneblje, eto samo nekoliko rije�i
o problemu hrvatske brodogradnje:
Sigurno je to veliki problem za Hrvatsku te napose za prekobrojne radnike u velikom broju brodogradilišta du� Jadranske obale. Na�alost je to naslije�e iz bivše SFRJ, kada su se iz politi�kih i presti�nih razloga otvarala brodogradilišta, �esto bez stvarne potrebe doma�eg i intenacionalnog tr�išta. U 21. stolje�u morat �e Hrvatska poduzeti znatnu redukciju broja pa i kapaciteta postoje�ih brodogradilišta. To nije mogu�e u�initi bez odre�enih - �esto neugodnih i bolnih - postupaka, no to ne zna�i potpuni „gubitak hrvatske brodogradnje“.
Svaki razumni i ostvarivi prijedlog je dobro došao, ali namjenski nije dobro „zamagljivati“ se povijesnim i tradicijskim sloganima. Sla�em se, da treba „SPASITI HRVATSKU BRODOGRADNJU“, no svaka mjera i namjena treba voditi ra�una o potrebama sadašnjice kao i konkurenciji na pojedinim sektorima brodogradske tehnologije. Na�alost to ne�e i�i bez znatne redukcije broja radnika i promjena u vrsti i namjeni pojedinih brodogradilišta u Hrvatskoj. To je tu�na �injenica!
�elim Hrvatskoj da uspješno promjeni proizvodne kapacitete i razumno smanji broj brodogradilišta, tj. kao i broja uposlenih radnika. Bit �e to bolno - no neumitno je to u�initi! "Navigare necesse et vivere est!
To�no jest: "Hrvatska se ne smije odre�i svoje brodogradnje, kao što se ne smije odre�i ni svoje prošlosti niti svoje budu�nosti."To treba u�initi bez politikanske patetike, razumno koriste�i stvarne mogu�nosti (ne samo rije�ima u politi�kim nadmetanjima)te prema potrebama sadašnjice - uvijek sa odre�enom mjerom i pogledom u budu�nost.
"Ne prodaj zemlje, a ako moraš, iz nevolje, nikad ne prodaj zemlje strancu!"
Eh, ovdje bi zapravo bilo dobro ponoviti što je napisao Kornelije Bosiljevi� za DRUŠTVO SV. JERONIMA, ZAGREB - NAKLADA DRUŠTVA SVETOJERONIMSKOGA, 1917. pod naslovom ISKRE HRVATSKOG RODOLJUBLJA (vidi dolje!). Tome bih dodao još (po mom mišljenju bitne) dvije hrvatske mane:
1. Hrvatski jal ili zlo�udna pohlepa te
2. Hrvatski (nepotrebni) osje�aj manje vrijednosti.
Eto, toliko o toj temi.
Srda�ne pozdrave od oboje Hrastovca šalje marljivi (?) e-pisac na du�nosti
Tvoj imenjak Zvonimir - ve� odavno iz osje�ke Kre�mine ulice
„Do not look where you fall, but where you slipped!“ – Katrina in Oz
*****
ISKRE HRVATSKOG RODOLJUBLJA
Napisao: Kornelije Bosiljevi�
Na svijet izdalo: DRUŠTVO SV. JERONIMA, ZAGREB
- NAKLADA DRUŠTVA SVETOJERONIMSKOGA, 1917.
** Koje su ponajglavnije mane naroda hrvatskoga?
"Zašto ho�eš na sjutra odga�at odluku svoju? Ustani, odma�i posni i reci: sada je vrijeme za rad, sada je vrijeme za boj, sada je zgodno vrijeme, da �ivot popravimo." -- Toma Kempenac.
** Nestalnost u va�nim i odlu�nim pothvatima: navlastito u društvenim i narodnim poslovima, koji bi od velike koristi bili po narod hrvatski, kad bi ih �ovjek Hrvat sam uzeo u ruke, a ne tu�incu ili inostrancu lakoumno prepustio.
** Razdra�ljivost i prenaglost u duševnom pogledu: jer se ne ukru�uje ono, što je divlje i zvjersko u �ovjeka.
** Strastveno �astohleplje, sebi�nost i osvetljivost: jer je vrlo slabo ili nikako razvijena ljubav prema bratu Hrvatu.
** Nesloga, razdor i kavga, neštovanje starješina: što u nas �esto vodi do rasula zadruga i društava hrvatskih.
** Politi�ko - strana�ka rascjepkanost: koja na svaki na�in ja�a i osiluje politi�ke protivnike, koji i onako imaju nadmo� nad nama.
** Lakomišljenost i povodljivost za tu�inštinom: tu�a nošnja, tu�e igre, tu�i jezici, tu�a knji�evnost, tu�a umjetnosti itd... uop�e sve što je tu�ina�ko, goji se u hrvatskim domovima, odgajaju se ne Hrvati ve� odrodi!
** Neukost i neobrazovanost narodna: kojim se okoriš�uju naši prijatelji i doseljenici u hrvatske naše krajeve.
** Niska prosvjeta, nepismenost: narod, na veliku �alost i sramotu sviju nas, još sveudilj ne voli školu i knjigu, dapa�e mrzi u gdjekojim krajevima.
** Nerazvijenost �uvstava du�nosti: što navodi našega �ovjeka do lijenosti, besposlice i klatarenja, a napokon do prosja�kog štapa ili zatvora.
** Nedostatak �udorednosti i nabo�nosti: bez kojih vrlina nema narodu spasa, jer su podloga kreposnom i sretnome �ivotu.
** Slabo ili nikako �uvanje zdravlja: naro�ito u pogledu prekomjernog u�ivanja opojnih i �estokih pi�a, što dovodi mnoge naše ljude u kaznione i ludnice, gdje tu�no svoj �ivot dovrše.
** Nedovoljna razvijenost hrvatske narodne svijesti: mnogi, �alosna im maja, ne znaju da su Hrvati, niti se ponose svojim hrvatstvom.
** Nehajstvo, ravnodušje u pogledu hrvatske narodne svijesti: zemljišta, na kom se pojedinac rodio, jezika, hrvatske trobojnice, knjige, umjetnosti itd., naro�ito me�u inteligencijom (školovanom gospodom), koja je baš zvana, da bude u�iteljem i odgojiteljem ni�im narodnim slojevima, koje im valja iz duševne tmine privesti k suncu istine i ljepote.
** Veliko sebeljublje i škrtost mnogih imu�nika i bogataša, koji su na svetome tlu hrvatskom stekli sav svoj imutak, te koji su prema tome dapa�e i du�ni da od svoga suviška podupiru kulturne, prosvjetne i gospodarstvene uredbe svekolikoga naroda hrvatskoga. Ve�ina ih stoji nehajno po strani, ne zanimaju se ni malo za interese i za borbe hrvatskoga naroda, te su jednu rije�: �ivi mrtvaci, koji ni jesu ni sebi ni svome narodu od ma kakve koristi.
** Manimo se, bra�o, ovih svojih velikih mana!
Za portal: Dipl. ing. Zvonimir Springer, zvonimir@aon.at
Pogledajte i vrlo zanimljivu knjigu Zvonimira Springera,neprocjenjivi dokument bolnih trenutaka hrvatske povijesti: BEZ KRIVNJE IZOP�EN ili MOJ KRI�NI PUT
*****
Vezani �lanci:
Druga plja�ka hrvatske brodogradnje
Spasimo hrvatsku brodogradnju
Dubrova�ki jedrenjaci na jugu Afrike i u Indijskom oceanu koncem XVIII i po�etkom XIX stolje�a
Završena promocija studenata Pomorskog Fakulteta
