Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj 2008/2009.
Matica hrvatska ima �ast pozvati Vas na glazbeni ciklus „Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj 2008/2009.“ na kojem su najbolji mladi glazbenici Hrvatske dobili priliku predstaviti se glazbenoj publici. Ve� su odr�ano pet od ukupno 12 koncerata toga ciklusa; prvi s pijanisticom Ivanom Šenk odr�an je 27. listopada 2008., drugi s violon�elisticom Jelenom Magdalenom Šari� 24. studenoga 2008., tre�i s flautisticom Rašeljkom Lucijom Petra� 1. prosinca 2008., �etvrti s violinistom Ivanom Jakšekovi�em 26. sije�nja 2009. i peti s gitaristicom Tamarom Perc 9. velja�e 2009. godine.
Sljede�i koncert toga ciklusa u 2009. godini odr�at �e se u ponedjeljak, 23. velja�e 2009. s pijanistom Stipom Bili�em, a zatim slijedi još 6 koncerata najboljih mladih glazbenika Hrvatske; po dva u o�ujku, travnju i svibnju 2009. godine. Raspored koncerata i sve potrebne podatke vidi: Plakat.pdf
*****
MATICA HRVATSKA
ima �ast pozvati Vas na koncert ciklusa
MLADI GLAZBENICI U MATICI HRVATSKOJ
Ponedjeljak, 23. velja�e 2009. u 20:00, pala�a Matice hrvatske,
Strossmayerov trg 4, Zagreb
STIPE BILI� – glasovir
Domenico Scarlatti
�etiri sonate
u c-molu, f-molu, G-duru i D-duru
Ludwig van Beethoven
Sonata br. 7 u D-duru, op. 10 br. 3
Sanja Drakuli�
Drive
Franz Liszt
Ma�arska rapsodija u a-molu, br. 13
Stipe Bili�, ro�en 1992. u Rijeci, u�enik je Srednje glazbene škole Ivana Mateti�a Ronjgova u Rijeci. Osnovnu glazbenu školu završio je kod Jadranke Juri�, a šk. god. 2006./2007. ulazi u razred Rubena Dalibaltayana. Dobitnik je niza nagrada i priznanja: 1. nagrade na Hrvatskom natjecanju u�enika i studenata glazbe i plesa u Dubrovniku 2007., 2. nagrade na Me�unarodnom natjecanju glazbene mlade�i Lions Grand Prix u Rijeci 2007., 2. nagrade i posebne nagrade Zvjezdana Baši� za najbolju izvedbu virtuozne skladbe na Me�unarodnom natjecanju Mladi virtuozi - etide i skale u Zagrebu 2008., 1. nagrade na Me�unarodnom natjecanju mladih pijanista Zlatko Grgoševi� u Zagrebu 2008., 2. nagrade na Me�unarodnom natjecanju grada Gorizie u Italiji 2008. te 1. nagrade u kategoriji klavirskog trija na Hrvatskom natjecanju u�enika i studenata glazbe i plesa u Opatiji 2008. godine. Prvi samostalni recital odr�ao je u Pomorskom i povijesnom muzeju hrvatskog primorja u Rijeci 2007. godine. U Vara�dinu 2006. nastupio je uz Zagreba�ke soliste u III. stavku Koncerta u A-duru, KV 414 W. A. Mozarta. U sije�nju 2008. sudjelovao je na Memorijalu Darko Luki� u Osijeku, a u travnju iste godine nastupio je u rije�kom Teatro Fenice kao solist u Koncertu u D-duru J. Haydna uz Orkestar Opere HNK-a Ivana pl. Zajca iz Rijeke. U lipnju je odr�ao još jedan recital u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci. Nastupao je u Rijeci, Hvaru, Kor�uli, Makarskoj, Vara�dinu, Osijeku, Zagrebu i Be�u. Usavršavao se na majstorskim te�ajevima poznatih klavirskih pedagoga Olge Cinkoburove, Arba Valdme, Noela Floresa, Julije Gubajduline i dr.
*****
Predstavljamo Vam i mlade glazbenike koji su nastupili na prvih pet koncerata:
IVANA ŠENK – glasovir
Ponedjeljak, 27. listopada, glasovirskim recitalom Ivane Šenk zapo�ela je šesta sezona Glazbenog ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj.
Ivana Šenk polaznica je razreda prof. Tihane Ivankovi� u Glazbenoj školi Franje Kuha�a u Osijeku. Kao stalna sudionica �upanijskih natjecanja i brojnih smotri usavršavala se na više majstorskih te�ajeva. Nositeljica je prvih nagrada na Me�unarodnom natjecanju mladih pijanista Zlatko Grgoševi� 2002. i 2008. Uspjeh je, izme�u tih dviju prvih nagrada, nanizala brojnijim, ne manje va�nim drugim nagradama na Hrvatskom natjecanju u�enika i studenata glazbe 2003, 2005. i 2007. godine.
Recital Ivane Šenk nije stoga slu�ajno obilovao djelima hrvatskih skladatelja, što je za svaku pohvalu. Zapo�eo je Neispri�anom pri�om, a nastavio se Vergl valcerom Davora Bobi�a, u inozemstvu kompozicijski osposobljena autora, sada ravnatelja Vara�dinskih baroknih ve�eri. Nastavio se Toccatom, op. 50, br. 4 Ivane Lang, skladateljice brojnih djela za glasovir, pisanih tijekom njezina dugogodišnjeg pedagoško usmjerenog �ivota, dvjema vrlo �esto izvo�enim skladbama Johannesa Brahmsa, Intermezzom u A-duru, op. 118, br. 2 i Rapsodijom u g-molu, op. 79, br. 2. Recital je nastavljen Plesom barunice Frane Para�a, iz njegova baleta Carmina Krle�iana (1985), koje se djelo u�vrstilo u doma�em pijanisti�kom repertoaru.
Nakon kra�e sjede�e stanke slijedila su djela Frédérica Chopina, povijesne glasovira�ke osobnosti najviše razine. Bile su to dvije mazurke, a zatim je slijedila Poloneza u b-molu, op. posth., pa Nocturno u cis-molu, op. 27, br. 1.
Što re�i o sviranju Ivane Šenk? Izvedbe djela naših skladatelja bila su ve�inom donesene gromoglasnim tonskim izrazom, tako da bi bilo dobro temeljem te primjedbe o tome razmisliti i prije no što ruke osposobljene mlade i vrlo muzikalne glasovira�ice uop�e pri�u ovom vrlo popularnom glazbalu, gdje i le�i tajna populisti�ke opasnosti u vezi s rado slušanim instrumentom. Dakako, vrlo �esto izvo�ena i slušana djela, kao što je Rapsodija Johannesa Brahmsa, mazurki i Scherzo Frédérica Chopina, bila su donesena ljepotom kontrasta nje�na i sna�na udara te toplinom izraza i slušnom dopadljivoš�u koja svakoga mo�e oduševiti.
Na kraju treba re�i kako je pred nama, prvoga ponedjeljka u Matici hrvatskoj, bila mlada pijanisti�ka osobnost, koja zasigurno mo�e o�ekivano dosegnuti vrhunce reproduktivne umjetnosti na svojem glazbalu i još dodatno uspješno obogatiti dostignu�a naše glazbene umjetnosti. To i iskreno �elimo!
Zlatko Stahuljak
*****
JELENA MAGDALENA ŠARI� – violon�elo
Osamnaestogodišnja violon�elistica Jelena Magdalena Šari� ro�ena je u Kanadi. Nakon povratka u domovinu u osmoj godini zapo�inje s u�enjem gitare u Glazbenoj školi Ferdo Livadi� u Samoboru, gradu u kojem je našla svoj dom. Vrlo brzo uo�ena je njezina naklonost spram violon�ela, pa ubrzano, u razredu Branimira Hutterera, razvija svoju nadarenost spram glazbene izvodila�ke umjetnosti na guda�kom glazbalu. Napregnuta obostrana nastojanja i savjestan rad nastavnika kao i savjestan pristup glazbalu same Jelene Magdalene Šari� iznjedrio je niz nastupa, natjecanja, pristupe smotrama te osvajanje nagrada. U dva su navrata to bile posebne nagrade, obje na Me�unarodnom guda�kom natjecanju Rudolf Matz u Dubrovniku.
Uspješnu glasovirsku pratnju, na recitalu Jelene Magdalene Šari� u dvorani Matice hrvatske u ponedjeljak 24. studenog 2008. preuzela je Marijeta Zduni� Kotek, pijanistica iz svojedobnoga razreda profesorice Ksenije Kos na Muzi�koj akademiji u Zagrebu, zaposlena u Glazbenoj školi Ferdo Livadi� kao profesorica glasovira i korepetitorica.
Jelena Magdalena Šari� izvela je na po�etku nastupa stavke Nana, Canción i Polo iz Sedam španjolskih narodnih pjesama Manuela de Falle, a zatim izvanredno zahtjevne Varijacije na rokoko temu, op. 33, u A-duru Petra Ilji�a �ajkovskog. Slijedila je skladba U magli, op. 17 znamenitog hrvatskog violon�elista Jure Tkal�i�a i na kraju poznata Sonata u a-molu, Arpeggione, D 821, Franza Schuberta, koju �esto izvode i violisti i kontrabasisti.
Jelena Magdalena Šari� izvanredno je muzikalno i manualno nadarena. Uz to je i vrlo sigurna, kraj svoje mirno�e i o�ite samouvjerenosti, što je sve vrlo po�eljno u izvo�a�koj umjetnosti. Pritom treba re�i kako je za samokontrolu svirke, u slijedu iskustava s javnih nastupa, potrebno razvijati i mjerilo visoke kulture emisije tona i savršenosti intonacije u našoj umjetnosti zvuka, a da pritom, kao što je prikazano, ne zaustavljamo iskre izvedbenoga �ara. Taj je �ar ovdje bio osobito prisutan i on nas je sve zanosno nosio bujicom glazbenih htijenja. Vjerujemo kako �e taj zanos biti uvijek akademski provjeravan, pri �emu posjedovanje jasno izgovorljiva glazbala nije naodmet, umjetniku uvijek, i kod ku�e i na koncertu, jasno bilje�i njegove izvrsnosti, što ga bodri, ali i jasno nazna�uje njegove nedore�enosti, kao najbolji, uvijek prisutni profesor, nadzornik i usmjeravatelj njegovih dostignu�a.
Nadamo se da �e izvedbena dostignu�a Jelene Magdalene Šari� biti napeti luk uspona i napretka i nadalje zna�iti osobni ponos dostignu�a, ponos njezinih pedagoga, roditelja i domovine.
Zlatko Stahuljak
*****
RAŠELJKA LUCIJA PETRA� – flauta
Nakon glasovira�ice Ivane Šenk i violon�elistice Jelene Magdalene Šari� na koncertima ovogodišnjega šestog ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, u listopadu i studenom, u ponedjeljak 1. prosinca 2008. koncert je priredila flautistica Rašeljka Lucija Petra�.
Dobitnica stipendije grada Zagreba, Rašeljka Lucija Petra� studentica je prve godine studija flaute u razredu istaknute flautistice Renate Penezi�. Usporedno s odlikom završava �etvrti razred Klasi�ne gimnazije u Zagrebu. Osamnaestogodišnja ro�ena Zagrep�anka u�i flautu od sedme godine i u kasnijih jedanaest marljivoš�u i talentom ostvaruje niz uspjeha na koncertima i posti�e više nagrada na natjecanjima, u domovini prvobitno na regionalnim i dr�avnim, u Italiji na Me�unarodnom natjecanju za mlade instrumentaliste Euritmia u Povolettu 2007. (prva nagrada) te iste godine u Sloveniji na Me�unarodnom natjecanju mladih flautista Flavtistra u Kopru (�etvrta nagrada). Kao �lanica komornoga trija osvojila je na Hrvatskom natjecanju u�enika i studenata glazbe i plesa u kategoriji komornih sastava prve nagrade u Opatiji 2006. i 2007. Svirala je i znameniti solo kao flautistica u operi Orfej i Euridika. Usavršavala se u više navrata na te�ajevima iskusnih svjetskih umjetnika.
Uz pratnju Zrinke Ivan�i�, umjetni�ke suradnice Muzi�ke akademije, svojedobno magistrantice u razredu Vladimira Krpana, mlada flautistica Rašeljka Lucija Petra� izvela je �etverostava�nu Sonatu u E-duru, BWV 2035 Johanna Sebastiana Bacha, Andante i Scherzo Luisa Gustava Ganne i peterostava�nu Škotsku suitu Normana Fultona, a izme�u Ganne i Fultona vrlo poznatu skladbu Syrinx (Panova svirala) za flautu solo Claudea Debussyja. Na kraju bila je izvedena skladba s nezaobilaznim plesnim ritmom Astora Piazzole Libertango, uz glasovirsku pratnju Bo�e Letuni�a, korepetitora Glazbene škole Pavla Markovca, diplomanta iz razreda Ljubomira Gašparovi�a.
Mlada umjetnica Rašeljka Lucija Petra� posjeduje tehni�ku preciznost, jasan izgovor i veliki smisao za tonsku boju, izrazito lijepu i zvu�nu, što je došlo do izra�aja pri izvedbi Sonate J. S. Bacha. Boja i nosivost njezina tona privla�ni su za slušanje i bili su o�it poticaj odobravanja prisutne publike. Druga to�ka iznjedrila je kultiviranu muzikalnost, priro�enu kao o�it dar, ali i pomno majstorski odnjegovanu, prezentiranu dinamikom rasporeda, što se odrazilo u skladbi Francuza Ganne, koja je bila vrlo dobro predstavljena kadenciraju�im solo-umetkom izme�u stavaka. Pri Scherzu istog skladatelja mlada flautistica pokazala je zavidnu disciplinu goleme pokretnosti brzih nota. Kod Syrinxa, pjevne solo-discipline flaute, došla je do izra�aja tehnika s valovitim tonom u dodavanju i oduzimanju njegove snage, što je prije, za razliku, smetalo u nametnutoj modernoj maniri tzv. autenti�ne izvedbe skladbi baroka. Putem Fultonove Škotske suite slijedio je put do publici uvijek dopadljiva Piazzolle na kraju programa, skladatelja koji je djelima povukao grani�nu crtu izme�u ugodna populisti�kog zvukovlja svojih prepoznatljivih skladbi, a na drugoj strani ipak ostao u društvu ozbiljne glazbe.
Izvrsnost izvedbe resi svirku studentice Rašeljke Lucije Petra�. Mlada �e flautistica zasigurno još ne jednom dodatno zablistati i tako vrijedno obogatiti novom snagom našu duha�ku izvo�a�ku umjetnost u Hrvatskoj.
Zlatko Stahuljak
IVAN JAKŠEKOVI� - violina
IVAN JAKŠEKOVI�, ro�en 1988. u Zagrebu, studij je zapo�eo u dobi od devet godina kod Ljerke Volenik-Vrdoljak u Glazbenoj školi Zlatka Balokovi�a, a nastavio kod Silvana Kuzmina na Glazbenoj školi Pavla Markovca u Zagrebu, u �ijem je razredu trenutno student druge godine Muzi�ke akademije u Zagrebu. Na Dr�avnom natjecanju u�enika i studenata glazbe i plesa u Vara�dinu 2006. osvojio je 2., a na istom natjecanju 2008. 1. nagradu. Nastupao je uz Orkestar profesora Glazbene škole Pavla Markovca pod dirigentskim vodstvom Nenada Firšta, uz Zagreba�ki omladinski komorni orkestar (ZOKOR) pod ravnanjem Zlatana Srzi�a te Guda�ki komorni orkestar Muzi�ke akademije u Zagrebu. Stalni je �lan i koncertni majstor ZOKOR-a s kojim je 2003. sudjelovao na festivalu orkestara mladih u St. Gallenu u Švicarskoj. Kao �lan kvinteta nastupio je na Me�unarodnom skladateljskom natjecanju Suoni di fiaba 2006. u mjestu Vittorio Veneto u Italiji, gdje su praizveli prvonagra�enu kompoziciju. U sezoni 2007./2008., kao �lan kvarteta nastupio je u Akademskom ciklusu komorne glazbe Koncertne direkcije Zagreb. Polazio je seminare uglednih doma�ih i inozemnih pedagoga kao što su Thomas Brandis, Thomas Füri, Ernst Kovacic i Adam Korniszewski.
*****
Tamara Perc, ro�ena 1982. u Koprivnici, osnovnu i srednju glazbenu naobrazbu stekla je u Glazbenoj školi Alberta Štrige u Kri�evcima. Srednju glazbenu školu završila je kod Xhevdeta Sahatxhije, uz �ije je vodstvo ušla u finale I. me�unarodnog natjecanja za mlade gitariste Andrés Segovia 2000. u Velbertu (Njema�ka). Iste godine upisala je Visoku školu za glazbenu umjetnost Ino Mirkovi� u razredu Carla Marchionea i Nene Muniti�a. Tijekom studija osvojila je 3. nagradu na Me�unarodnom natjecanju Simone Salmaso, Viareggio, Italija 2001. te posebnu nagradu na II. me�unarodnom natjecanju mladih gitarista u Velbertu, koja joj je donijela nastup na velikom gitaristi�kom festivalu u Nürtingenu u Njema�koj. Diplomirala je 2005. na Muzi�koj akademiji u Zagrebu u razredu Istvána Römera, a 2007. magistrirala u razredu Carla Marchionea na Maastrichtskom konzervatoriju u Nizozemskoj. Svirala je u gitaristi�kom kvartetu, te odr�ala brojne nastupe u duima s flautisticom Jelenom Jakupak te violinistom Lucasom Scalamognom. Odr�ala je zapa�eni recital u ciklusu Mladi u Lisinskom. Priredila je niz solisti�kih nastupa u mnogim hrvatskim gradovima (Kri�evci, Zagreb, Pula, Pore�, Opatija, Rijeka i dr.), kao i u Sloveniji. Polazila je majstorske te�ajeve renomiranih gitarista poput Istvána Römera, Zorana Duki�a, Costasa Cotsiolisa, Davida Tanenbauma, Ane Vidovi�, Pavela Steidla, Marcina Dylle i dr. Od 2004. nastavnik je gitare u Glazbenoj školi Alberta Štrige u Kri�evcima.
Izvor: Matica hrvatska
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar
