Nova dva va�na otkri�a Radmana i �iki�a
Ilustracija: Bakterija Deinococcus radiodurans
ZAGREB - U novom broju jednog od najpoznatijih svjetskih znanstvenih �asopisa Cell sutra �e biti objavljena dva va�na otkri�a hrvatskih znanstvenika Miroslava Radmana i Ivana �iki�a. Ovo je prvi put da se u jednom tako uglednom �asopisu istodobno objavljuju dva rada hrvatskih znanstvenika koji, k tome, sura�uju u istoj instituciji, splitskom MedILS-u.
- Cell u biologiji ima �ak ve�i impakt od Sciencea i Naturea. Objavljivanje dva rada iz jednog instituta u istom izdanju Cella, bio bi uspjeh i za najuglednije svjetske institute, mnogo ve�e od MedILS- a- rekao je prof. Radman. On i njegovi suradnici identificirali su glavne proteine popravka ošte�ene DNK u bakteriji Deinococcus radiodurans.
Ta �udesna bakterija mo�e izdr�ati zra�enja i do 5000 puta ve�a od onih koja su smrtonosna za ljude te pre�ivjeti u pustinjskom pijesku ili kamenim površinama gdje zbog ekstremne dehidracije i dugog izlaganja Sun�evu ultraljubi�astom zra�enju ne mo�e opstati nijedan drugi organizam. U listopadu 2006. godine Radman i njegovi suradnici u radu u �asopisu Nature objasnili su mehanizam koji bakteriji D. radiodurans omogu�ava da “pre�ivi smrt”.
- Rad u Nature bio je o mehanizmu popravka dezintegriranog genoma, a u Cellu smo identificirali �etiri klju�na enzima za popravak DNK. Naš je zaklju�ak da Deinococcus nije evoluirao nove nepoznate enzime ve� našao na�in da efikasnije upotrijebi ve� poznate enzime - pojasnio je prof. Radman naglasivši da je u otkri�u sudjelovala i mlada hrvatska znanstevnica Dea Slade (27). Ona je prvi autor rada, što zna�i da je napravila najve�i dio eksperimentalnog posla, a za nekoliko dana brani doktorat.
- Naš daljnji rad ide prema identifikaciji na�ina na koji D. radiodurans zašti�uje svoje proteine od ošte�enja prouzro�enih zra�enjem. Efektna zaštita proteina zna�ila bi usporenje procesa starenja - naglasio je prof. Radman.
Me�unarodna skupina prof. Ivana �iki�a u svom je radu postavila novu paradigmu u regulaciji imunoloških odgovora organizma. - Uspjeli smo opisati potpuno novi mehanizam prijenosa signala koji reguliraju imunološki odgovor organizma. Time smo promjenili dosadašnju pretpostavku o ulozi razli�itih ubikvitinskih signala u tim procesima.
U radu smo opisali i kristalne strukture molekula u tom signalnom putu, što �e omogu�iti dizajniranje novih kemijskih sastojaka koji mogu djelovati kao budu�i lijekovi protiv upalnih procesa i raznih tumora - pojasnio je prof. �iki�. Naglasio da je dio istra�ivanja, koja su trajala pet godina, obavljen u Medilsu.
- Prva autorica na našem radu Fumiyo Ikeda upravo je u MedILS-u došla do velikog dijela svojih rezultata - rekao je �iki�. U radu �iki� i njegovi suradnici objasnili su i uzrok rijetke bolesti ektodermalne displazije. Kod pacijenata oboljelih od ove bolesti ko�a je vrlo tanka i postoje nepravilnosti u radu znojnih �lijezda.
- Rije� je o nasljednoj bolesti koja poga�a otprilike svako sedmo dijete na 10 000 ro�enih, a �esto je kombinirana s imunoeficijencijom, tj. manjkom imunološkog odgovora. Dosad su opisane specifi�ne mutacije u genu koji se zove NEMO, ali nije bilo poznato njihovo zna�enje za razvoj bolesti. U našem radu smo na elegantan na�in objasnili zašto te mutacije uzrokuju poreme�aje u prijenosu signala unutar stanica te tako dovode do ošte�enja epidermalnih stanica koze te nedostataka imunolškog odgovora u limfocitima - pojasnio je �iki�.
Izvor: Jutarnji list, autor: Tanja Rude�
