U prostorijama Matice hrvatske predstavljen je �asopis Krš�anskog akademskog kruga „Nova prisutnost" u kojem je objavljen Manifest Krš�anskog akademskog kruga. Danas donosimo izlaganje akademika Ivana Supi�i�a na tom predstavljanju:
Za bolji svijet i krš�anstvo u njemu
(uz Manifest Krš�anskog akademskog kruga
U slu�bi �ovjeka i zajednice)
Akademik Ivan Supi�i�, dr.Jadranka Brn�i� i dr.Neven Šimac
Silne promjene i preobrazbe našega vremena, suvremena zbivanja takvih razmjera i obilje�ja kakve ljudska povijest dosad nije srela, name�u danas, sna�no i zaoštreno, toliko bitnih i novih pitanja, da i tra�enje odgovora na njih na nov na�in postaje imperativom. Uhodani, zastarjeli odgovori više ne prolaze. Nitko ih ne sluša, ne �uje, ne razumije, odlaze u prazno.
No premda se suvremena pitanja �ovjeka i društa moraju posebno i pojedina�no uo�avati i rješavati, ona su me�usobno usko povezana. A pritom je jedna bitna i sveprisutna razina, koja ih sve pro�ima, jednostavno nezaobilazna. Nije ju izostavio, nego ju je naprotiv u svom tre�em, zadnjem dijelu, sna�no istaknuo i naš Manifest. Ta razina je razina duha i duhovnosti. Ona je vezana i uz krš�anstvo i krš�ane danas i sutra, uz njihovu sadašnjost i budu�nost. Ali krš�ani nemaju na nju monopol. A podru�je duhovnosti tako�er tra�i nove pristupe, promišljanja i pokušaje odgovora. Istaknut �emo samo tri njihova aspekta.
Prvo. Danas, o pitanjima sadašnjosti i budu�nosti krš�anstva i krš�ana postoji ve� velika literatura, napisane su o njima mnoge studije i knjige. Ta pitanja postavljaju i nekrš�ani i sami krš�ani, sociolozi, filozofi, teolozi i drugi. Jedna u nas prevedena i nedavno objavljena knjiga Franza-Xavera Kaufmanna u svom naslovu postavlja pitanje: „Kako da pre�ivi krš�anstvo?“ No to nije ni zadnje ni najdublje pitanje. Bitno je pitanje o krš�anstvu danas ne kako da pre-�ivi, nego kako da u našem vremenu što sna�nije istinski za-�ivi i doista što punije �ivi, i to na jedini mogu�i na�in: u ljudima, u njihovim �ivotima i djelima. Kako da bude u konkretnoj ljudskoj egzistenciji i praksi što autenti�nije, što vjerodostojnije i stvarnije. Da se ne pretvara u puku teoriju ili ideologiju, što ono u svojoj biti nije, nego da bude zbiljska �ivotna praksa, duh i �ivot. Bez �ega krš�anstvo naime ne bi ni bilo krš�anstvo.
Kad se danas postavljaju pitanja o sudbini i budu�nosti krš�anstva, prognoze i odgovori su vrlo razli�iti. No jedno je sigurno: sadašnji trenutak krš�anstva, kao i njegova sutrašnjica na povijesnoj sceni, bitno ovise ponajprije o samim krš�anima. O tome koliko �e ga i kako oni �ivjeti, ho�e li oni �ivotno i realno ostvarivati evan�eoske vrednote u sebi, me�u sobom i prema drugima. Kad se vidi kako i koliko mnogi koji sebe smatraju krš�anima i danas prosje�no �ive, ili pak gotovo uop�e ne �ive dosljedno Evan�elju, postaje jasno da su evan�eoska zahtjevnost i visina poziva i danas aktualni, da su trajni poziv i izazov za neprestanu metanoju, preobrazbu �ivota na svim razinama, od psihološke, eti�ke, moralne pa do religijske i nadasve duhovne. Ta duhovna metanoja bitni je uvjet izgradnje humanijeg, bratskijeg svijeta i sretnijeg �ovjeka u njemu. A to Manifest Krš�anskog akademskog kruga sna�no isti�e i naglašava. Bez te duhovne osnovice ne�e biti mogu�e izgraditi bolje sutra. Uzaludno je, na primjer, forsiranje rješavanja politi�kih problema ako se to rješavanje ne zasniva i na duhovnom temelju. Uostalom, usput re�eno, to rješavanje nije nipošto zadatak ni cilj našega Kruga. On je osnovan i ustrojen s posve drugim namjerama.
Nadalje, sve što u krš�ana podsje�a, pa i danas, na ideologiju, na moralizatorstvo, na juridizam i doktrinarnost, na umrtvljenu rutinu i puke obi�aje, na neprihvatljive kompromise s interesima mo�i, novca i vlasti, ili �ak na neko „politi�ko krš�anstvo“, zacijelo nije autenti�no krš�ansko i evan�eosko. Svemu je ovom suprotna istinska krš�anska kvaliteta �ivota i postojanja. Stoga, i u tom smislu naš Manifest poziva svakoga, da ponajprije za njom te�i, da svatko uznastoji duhovno i eti�ki mijenjati iznad svega samoga sebe, a potom tek da pokuša vidjeti kako bi mogao pomo�i drugima, društvu i svijetu, da bi se i oni mijenjali, postajali bratskiji, �ovje�niji, bolji. Naime, bez pro�etosti duhovnim, u svijetu umjesto duhovnosti dobivamo - svjetovnost. Duhovno i svjetovno su prijatelji koji se moraju uzajamno pro�imati. A istinska je duhovnost uvijek konkretna, �ivotna, u svakodnevici utjelovljena, a ne od svijeta odcijepljena, odijeljena duhovnost.
Drugi aspekt kojega posebno isti�e Manifest je �ovje�nost. Upravo ovo posljednje, �ovje�nost, bitan je preduvjet i temelj krš�anstva samih krš�ana. Autenti�nog krš�anstva, naime, bez �ovje�nosti nema niti mo�e biti. Ako je krš�anstvo po primjeru i �ivotu samoga Krista, te na njegovu tragu, bilo apsolutna novost u grubom i okrutnom svijetu Rimskoga carstva, bilo je to i zato što je donijelo neupitnu, bezuvjetnu �ovje�nost, ljubav i blagost. Druk�ije, no ništa manje, njegova se vjerodostojnost i autenti�nost danas mogu potvrditi i provjeriti upravo i jedino po ljudskoj, �ovjekoljubivoj, humanoj vjerodostojnosti samih krš�ana. To je za njih presudni ispit.
Jedina je šansa krš�ana i njihova krš�anstva danas da unose i unesu u suvremeni svijet na svakom koraku i mjestu, na svim razinama, što više ljudskosti i �ovje�nosti. U Crkvi i u odnosima izme�u njezinih �lanova, u obitelji, na radnim mjestima, u svim ustanovama od dje�jih vrti�a do najviših mjesta. Ljudskost i �ovje�nost su, štoviše, danas, mo�da više nego ikad, nezaobilazni temelj svega iole krš�anskog, bitna, temeljna realnost bez koje krš�anstvo ostaje neuvjerljivo i neplodno. Dosta je i previše velikih pri�anja i pri�a, svih tih bujica rije�i kojima krš�ani stolje�ima preplavljuju druge i sami sebe. Dosta je i previše mentalnih elaboracija i razglabanja, intelektualisti�kih konstrukcija, cerebralnih mudrovanja, filozofiranja i teologiziranja - dok �ivotna praksa mnogih koji ih produciraju zaostaje za njima. Potrebna nam je nova praksa. Bez nje nije mogu�a ni nova evangelizacija. Prvotna evangelizacija iz doba ranog krš�anstva, iz rimskih vremena, po�ivala je upravo na novoj praksi �ivota i djela prvih krš�ana. Kolika je danas duhovna snaga krš�ana da budu realno i �ivotno prisutni i prepoznati u svijetu po svojem na�inu postojanja a ne po rije�ima koje izgovaraju i idejama koje propovijedaju? Koliki su izgledi u okru�enju današnjega svijeta da krš�anstvo zasja svom svojom snagom, da postane neodoljivo, uvjerljivo i privla�no ljudima našega doba kao što je bilo u svojim prvim vremenima – pitanje je kojemu zasad nema odgovora.
Re�i �e se mo�da: pa i vaš Manifest su rije�i, ponovno rije�i i još samo rije�i. Da! Ali on nije rije� radi rije�i, niti je rije� koja �eli ostati samo na rije�i. U tom smislu on je u stvari, mo�da paradoksalno, neproturje�na protu-rije�, rije� protiv pukih rije�i, ozbiljan poziv na promjenu �ivota i djelovanja, ponajprije samim onima koji tu rije� izgovaraju i iza nje stoje, dakle samima sebi, a potom i svima drugima koji je razumiju i prihva�aju. To je otvorena rije� stvarnog dijaloga, osluškivanja i boljeg razumijevanja drugih i sebe, pokušaj bu�enja svijesti na svim razinama, po�evši od malih skupina kakav je i sam naš Krug.
Tre�e.- Što je to tre�e? To je u krš�anstvu ta velika posebnost koju �ini njegova univerzalnost. U raznim se dokumentima Katoli�ke crkve izri�ito isti�e da je Krist Spasitelj svih ljudi, da je došao na svijet radi svakog �ovjeka, �ak i onoga koji za Njega nije nikada ni �uo, niti ga je ikada upoznao, da se štoviše sa svakim �ovjekom, napose stradalnikom i patnikom, potpuno, mogli bismo re�i, egzistencijalno identificirao, da je sa svakim �ovjekom korjenito povezan. U Posljednji dan to i On sam ka�e, a premnogi koji ga slušaju se �ude: nikada te nismo sreli, nikada upoznali, nikada vidjeli. A odgovor je znan: sve što ste u�inili jednomu od ove moje najmanje bra�e, u�inili ste meni. I u ovome stoji konkretna univerzalnost krš�anstva. Nije tu rije� o nekoj apstraktnoj univerzalnosti, o kategoriji našega uma, nego o konkretnom vrednovanju svih ljudi, od kojih nitko nije isklju�en od Boga, pa ne smije biti ni od �ovjeka. Kroz povijest smo, me�utim, vidjeli kako su krš�ani, kao i pripadnici drugih religija i raznih, osobito ateisti�kih, svjetonazora jedni druge isklju�ivali, na razne na�ine ekskomunicirali, progonili i masakrirali. No to se nije doga�alo samo unutar velikih povijesnih okvira i zbivanja, na makroplanu, to se odvijalo, a doga�a se još i danas, i na mikroplanu: gdjegod su ljudi jedni prema drugima netrpeljivi, osu�uju, potiskuju, povre�uju i jedni drugima škode, na djelu je konkretni partikularizam ljudskog ega, tamnih psiholoških mehanizama, podsvjesnih instinkata, ego-pozicija, a ne konkretni duhovni univerzalizam, koji drugoga ne isklju�uje nego ponajprije pozitivno vrednuje, prihva�a, razumije i voli.
Univerzalizam krš�anstva stoji u tome što je ono, kako je to formulirao Marcel Gauchet, „religija izlaska iz religije“ ili, moglo bi se još re�i, „nadreligija“, jer nadilazi sva ograni�enja institucionaliziranih religija, ti�e se svakog �ovjeka. S druge strane, kao što isti�e Rene Raymond, nasuprot tolikim nepravednim i neopravdanim osudama krš�anstva i Crkve danas, te predrasudama i neznanju o njima, krš�anstvo mo�e mnogo dati ljudima našeg vremena. A isto dr�i i Jean Delumeau, naime da krš�anstvo nije nipošto završilo svoj put. Njegova središnja, ujedno tajnovita, uzvišena i jednostavna poruka o tome da je Bog suputnik �ovjeka, kojega ljubi i spašava, nije nipošto dotrajala. Ili još, kako isti�e Paul Valadier, krš�anska „radosna vijest“ nije poruka neke religije kojoj je cilj da „uokviri“ društvo, nego da inspirira ljudsku slobodu, pa zato ostaje sasvim adekvatna i pertinentna poruka za moderno društvo. No, sve ovo pod uvjetom da sami krš�ani, u praksi, vrednuju i �ive iznad svega ono što �ini bitni identitet krš�anstva prema poruci Isusa Krista.
Manifest Krš�anskog akademskog kruga to napose isti�e i stavlja u prvi plan: �ivljenje takvog krš�anstva u kojem �e biti iznad svega prisutna: 1) konkretna, �ivotna duhovnost, 2) �ovje�nost, duboka ljudskost i 3) katolicitet, to jest stvarna univerzalnost. A sva su ta tri aspeka usko povezana i vrlo dalekose�na...
Akademik Ivan Supi�i�
Vezani �lanak:
�asopis Krš�anskog akademskog kruga "Nova prisutnost" i Manifest Krš�anskog akademskog kruga
