Stolje�a uzajamnih veza
           Od prvoga zagreba�kog biskupa Duha iz 11. stolje�a  do današnjih dana �esi u Zagrebu ostavili su traga na mnogim podru�jima.           
           Staro�eška šala ka�e da su u trenutku kada je stupio  na tlo Novoga svijeta, Kolumba do�ekali - �esi pa je prvi pozdrav glasio:  „Ahoj, pane Kolumbo! Mi smo ve� stigli!“. Tako se �esi šale jer je njihova  dijaspora odavno krenula u osvajanje svijeta, a da je tomu uistinu tako, govore  i povijesna vrela. Jedan od prvih ljudi koji se poimence spominje u Zagrebu bio  je biskup Duh iz 11. stolje�a, prvi poznati �eh u Hrvatskoj. 
           Dugu povijest i velik doprinos �eha Zagrebu tri su  godine istra�ivali i ukori�ili u povodu 135. obljetnice  �eške besede u Zagrebu Vjesnikov novinar Marijan Lipovac, po struci profesor povijesti  i �eškoga, te novinar i scenarist Franjo Vondra�ek. I u petak su u �eškoj besedi  predstavili svoju opse�nu knjigu „�esi Zagrebu - Zagreb �esima“. 
           Autori se nisu dali na klasi�an pregled doga�aja  kroz povijest, ve� su istra�ili istaknute pojedince, rodom ili porijeklom iz  �eške, koji su kroz povijest dali Zagrebu svoj prinos. 
             Od prvoga zagreba�kog biskupa do današnjih dana Lipovac isti�e znatan doprinos  �eha u Zagrebu, koji su ostavili traga na mnogim podru�jima - crkvenom,  gospodarskom, politi�kom, u kulturi, umjetnosti, znanosti, prosvjeti, sportu,  zaštiti �ivotinja...           
           Premda bi se isto moglo re�i i za pripadnike nekih  drugih manjina u Zagrebu, Lipovac isti�e da se u slu�aju �eha radi o narodu  koji Hrvatima nije susjed. 
           Dijalog, sporazumijevanje, me�usobno prijateljstvo i  uva�avanje stolje�ima su krasili me�uodnos starosjedilaca i �eha u Zagrebu,  ukazala je urednica knjige Agneza Szabo, koja je istaknula jasno�u stila i  izlaganja autorskog dvojca, ali i nepristranost i relevantne izvore podataka. 
           Da se radi o su�ivotu kakav dva naroda samo  po�eljeti mogu, podsjetio je i Juraj Bahnik, autor poglavlja o sudjelovanju  �eha u Domovinskom ratu, podsjetivši da �esi nisu dvojili kada je trebalo po�i  u obranu hrvatske domovine. 
           �eški je doprinos vidljiv i u drugim dijelovima  Hrvatske, podsjetio je akademik Josip Bratuli�. Cijela je Hrvatska kroz  povijest privla�ila �ehe, koji su ovdje postajali u�itelji, profesori,  sveu�ilišni profesori, obrtnici, trgovci...           
           �esi u Osijeku zapo�eli su pisanje hrvatske  enciklopedije, u Istri sa�uvali identitet hrvatskih sela, zaslu�ni su za  �uvanje glagoljske baštine na otoku Krku. 
             „Gdje god se okrenete, na�i �ete nekog �eha koji je pridonio hrvatskoj kulturi“,  ka�e Bratuli�, �iji je prijedlog prou�iti i proširiti knjigu na cijelu  Hrvatsku. 
           
           O knjizi i godišnjici �eške zajednice u Zagrebu  govorili su i Jaromil Kubi�ek, predsjednik �eške besede Zagreb, te Adolf Tomek,  predsjednik Vije�a �eške nacionalne manjine Grada Zagreba. 
             
             Znameniti zagreba�ki �esi
             Zagreb je �ehe, kao uostalom i sve druge doseljenike, prihvatio kao malo koja  sredina. Ve�ina se s vremenom tu asimilirala, a na podrijetlo podsje�aju  prezimena - Prohaska, Novotny, Jelinek, Dole�al, Houra, Petranjek. U kratkom  podsjetniku na �ehe u Zagrebu od biskupa Duha do današnjih dana Marijan Lipovac  podsje�a da su �esi bili i izdava�i prvih hrvatskih novina (Antun Jandera),  osniva�i hrvatske slavistike, fizike, kemije, farmaceutike i botanike (Lavoslav  Geitler, Vinko Dvorak, Gustav Jane�ek, Bohuslav Jiruš), prvi tajnik Društva za  zaštitu �ivotinja Dragutin �ech, velika glumica Marija Ru�i�ka-Strozzi, autor  najpoznatijeg hrvatskog baleta „�avo u selu“  Fran Lhotka, scenarist prvoga hrvatskog  igranog filma Arnošt Grund, dva predsjednika HAZU - Gustav Jane�ek i Albert  Bazala. �eškog porijekla bili su i knji�evnik August Šenoa i skladatelj Ivan  pl. Zajc, prvi hrvatski nobelovac Lavoslav Ru�i�ka, utemeljitelji budu�ih  tvornica Badel, Pliva i Kraš.           
           Izvor: Vjesnik, Martina Kalle            
           Portal je uspio  dobiti i nekoliko fotografija s predstavljanja knjige Marijana Lipovca i Franje Vondra�eka „�esi Zagrebu - Zagreb �esima“:
           
             Marijan Lipovac, jedan od dva autora knjige
             (Franjo Vondra�ek, drugi autor, nije mogao prisustvovati  promociji knjige)
           
             O knjizi i godišnjici �eške zajednice u Zagrebu govorili  su, s lijeva na desno:
             Jaromil Kubi�ek, predsjednik �eške besede Zagreb, Marijan  Lipovac, autor knjige, Adolf Tomek, predsjednik Vije�a �eške manjine Grada Zagreba,  urednica knjige dr. Agneza Szabo, potpredsjednica Vije�a �eške manjine Grada  Zagreba Jarmila Kozak- Marinkovi� i Juraj Bahnik, potpredsjednik �eške besede  Zagreb
           
             S lijeva na desno: Jaromil Kubi�ek, Marijan Lipovac, Adolf Tomek i dr. Agneza Szabo
           
             Jaromil Kubi�ek, Marijan Lipovac i Adolf Tomek
           
             Predstavljanje knjige s velikim interesom je pratila puna  dvorana publike
           Fotografije: Ranko Markovi�
           ***** 
Vezani �lanci:
           Biskup Duh, zaslu�ni i tajnoviti �eh 
              – prvi biskup Zagreba�ke  biskupije
           Moravski Hrvati napokon dobili svoj kulturni centar
           O HRVATSKO - �EŠKOM  DRUŠTVU
           Vladimir Prelog na  praškom kemijskom nebu
           
           Za portal pripremio: zm