Pri�a iz Rijeke: O odgovornosti koje nema 
            Prof. dr. sc. Sa�a Zelenika u emisiji "Mens sana" na Radio Trsatu
             
           
            
           Istaknuti hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Saša  Zelenika, koji je prije svog povratka u Rijeku niz godina djelovao u Švicarskoj  na Paul Scherrer Institutu u Villigenu, nastupio je u emisiji „Mens sana” na  Radio Trsatu. Prenosimo Vam njegovu ljudsku poruku:           
           Povodom mu�kog  ubojstva našeg studenta Aleksandra Abramova, iako je teško o�ekivati da �e se išta  promijeniti, ju�er sam u eteru lokalne radio postaje “Radio Trsat” imao potrebu  izre�i sljede�e: 
           „Htio sam Vam danas  govoriti o doga�anjima na i oko Sveu�ilišta u Rijeci. Ali ne�u.. 
             Htio sam Vam  govoriti o stanju na LHCu u CERNu i o kongresu o klimatskim promjenama u  Kopenhagenu. Ali ne�u. 
           Ovo je prilika kada  se treba, naprosto mora, govoriti o Aleksandru Abramovu. De�ku, studentu mojega  fakulteta, stanovniku mojega rodnoga grada, koga više nema. Poput Vitomira  Jovi�i�a Simkea, poput Luke Ritza u Zagrebu, poput (pre)mnogih drugih mladi�a i  djevojaka diljem ove naše zamlje. 
           Ovo bi mogla biti  pateti�na pri�a o �alosti i potrebi ka�njavanja. Ali ne�e. 
           Ovo �e pokušati  biti pri�a o odgovornosti koje nema. 
           O odgovornosti nas  roditelja koji iscrpljeni sti�emo doma i nemamo dovoljno vremena, �ivaca i  snage baviti se svojom djecom. O odgovornosti poslodavaca koji nas �ine takvima  da bi mogli voziti svoje SUVove i jahte. O odgovornosti nas nastavnika i  profesora koji u prepunim satnicama i u�ionicama fingiramo HNOSove i bolonje da  bi djecu u�ili kakve vrste pijeska postoje u Osje�ko-baranjskoj �upaniji, i  kakav kupus raste u Lici, i kako riješiti parcijalne diferencijalne jednad�be,  i kako je u(ne)re�ena ekonomija, i kako su razmišljali gr�ki filozofi, … ali ih  nemamo vremena ni na�ina u�iti kako biti uspravni, kako biti empati�ni, kako  pomagati drugima i druga�ijima, kako biti humani, kako biti moralni i eti�ni,  kako biti ljudi, kako biti roditelji. 
           Ovo je pri�a o  novinarima i njihovim urednicima koji nam naturaju pri�e o raznim simonicama,  vlatkicama i doloresicama, a ne promoviraju prave vrijednosti i prave junake  ove zemlje. One koji se bace u rijeku da bi spasili drugoga ali onda odšetaju  jer ne �ele biti u takvim novinama i na takvim televizijama. Pri�a o  velikobratskim bedacima i o nagradnim igrama koje uništavaju ljudsko  dostojanstvo. O vanjskoj formi umjesto sadr�aja. 
           Ovo je pri�a o  nazovi herojima koji kukavi�ki bje�e od haških papira umjesto o pravim herojima  koji nezaposleni moraju lije�iti svoje rane i traume, koji su ovoj zemlji dali  sve dok su je korumpirani lupe�i preuzimali i plja�kali. Ovo, na�alost, nije  pri�a o tim pravim herojima koji i dalje tiho i samozatajno rade i trude se da  ovo bude bolja zemlja za njihovu djecu i za svih nas. 
           Ovo je pri�a o  katastrofalnim ministrima i lupeškim gradona�elnicima i inim hohštaplerima i  nikogovi�ima koji �ele biti predsjednici ove dr�ave. 
           Ovo je pri�a o  mostovima do bagatelno kupljene zemlje, o brodovima, kamionima, cestama i  tunelima na kojima su se dizale ogromne provizije, o onima koji za ništa od  toga nisu odgovorni, o društvu bez ikakvih vrijednosti. 
           Ovo je pri�a o  ulaganju u zgrade, a ne u ljude. Ovo je pri�a o �elnicima koji to postaju  ucjenama, prijetnjama, podmetanjima, kupovinama glasova i naru�enim medijskim  istupima. 
             O ja tebi – ti meni  titulama i nagradama. 
           Ovo je pri�a o  strankama opasne nekompetencije koje postavljaju vlade opasnog diletantizma. O  vladama koje predla�u i besprizornim sabornicima koji glasaju za najve�e uštede  upravo na obrazovanju. 
           Ovo je pri�a o  premnogim sve�enicima kojima su milije bitke od prije 70 godina, nove crkve i  potrošena politikanstva, a ne o onima koji stvarno �ive vjeru i svoj �ivot  posve�uju potrebitima. 
           Ovo je pri�a o najdra�oj Rijeci kojoj tepamo da je otvorena i  multikupluralna, ali u kojoj �e se danas premnogi zatvoriti iza primorskih  poneštrica kada treba pomo�i i prisko�iti drugima, u kojoj �e se mnoga naša  djeca i naši sugra�ani okrenuti kada Simkea bace u Rje�inu ili Acu tuku na par  metara od njih.
           Ovo je pri�a o  besprizornim kukavicama koji svoju impotetnu bahatost skrivaju iza bjesomu�ne  agresije koju su spremni pokazati tek na slabijima od sebe ili kad ih je tri  ili 10 na jednoga. 
           Ovo je pri�a u  kojoj ne stanuje pamet nego epizodne nule, u kojoj nam ljudsko iverje oduzima  budu�nost. Ovo je pri�a u kojoj bi se mnogi trebali prepoznati, ali �e izabrati  to ne u�initi. 
           Ovo je pri�a o  nama, bezna�ajnima ispod zvijezda, i o zvijezdama Ace, Simkea i Luke koje nam  više ne osvjetljavaju put. 
           Ova pri�a ne mo�e  nego završiti minutom šutnje. Šutnje nakon koje bi trebala uslijediti promjena  i ogromna aktivnost. Ali, na�alost, ne�e, pa �e sutra biti prestrašno jednako  kao danas, ako ne i gore. 
           Hvala Vam, Aco,  Simke i Luka što ste dio puta prešli s nama. I oprostite nam, o Bo�e, oprostite  nam ako mo�ete, što nismo znali bolje pa Vam nismo dopustili da taj Vaš put  bude puno dulji i ljepši od našega.“ 
           Srda�ni pozdravi,
             Saša Zelenika
           PS:
             O stanju na LHCu u CERNu, o  �emu nije htio govoriti u emisiji Radio Trsata jer je imao va�niju, ljudsku  temu, pisao je u prosincu prošle godine u Libri broj 24, �asopisu Hrvatskog  kulturnog kluba u Švicarskoj, a u lipnju ove godine u  Libri broj 25 objavljen je intervju prof. Zelenike sa švicarskim nobelovcem  profesorom Richardom Ernstom. 
           �ivotopis prof. Saše Zelenike pogledajte ovdje.           
           Zahvaljuju�i  Goranu, Davoru i Marku, 
             za portal  pripremio: Zvonimir Mitar