Deutsche Version

Zdenko Jel�i�

Integracija

Upu�ivanje na integraciju auslendera je jako razvu�en pojam i ne zna se, zapravo �to se podrazumjeva pod tim razlivenim pojmom koji mo�e obuhvatati sve i ni�ta. Koja strana mora �to u�initi i kakve napore mora ulo�iti koja strana i �to �e to donijeti i da li to ima smisla i �to, zapravo, pridonosi integracija smislu kulture. Ona je, �ak i od onih koji su za integraciju, shva�ena kao folklorno,�areno prijateljsko dru�tvo, bez sukoba, u kojem, udobno zagrljeni, �ive,puni razumjevanja i tolerancij, doma�ini i prido�lice.
Ali mi je shva�amo druga�ije. To �to mi pridonosimo nije vi�e donesena kultura nastala u manjinama koje su do�le, to je stanje u kojem �ivimo i koje ve� dugo postoji i samo ga moramo uzeti k znanju, istaknuti, pro�iriti, produbiti, prepustiti se pozitivnom utjecaju i sami pozitivno utjecati na promjene i nas i okoli�a i dru�tvenog i prirodnog.
�to nas veze nije to da smo svi isti nego,upravo to,da smo razli�iti i da svoje razli�itosti unosimo u dijalog koji se mo�e usmjeriti ka kreativnom i produktivnom. Tako nastaje nova strukturalna vrijednost �iji je zajedni�ki nazivnik razli�itost.To ne zna�i da moramo mijenjati druge ili da se sami moramo mijenjati,nego se, ednostavno, ono �to je uvjerljivo �iri i upotpunjuje.
Za sve �iri krug ljudi gubi geografski prostor, kao �vrsta to�ka, staro zna�enje i poja�avaju se veze koje nisu prostorne nego politi�ke, kulturne, poslovne i idealno zajedni�ke po interesima koji ih me�usobno povezuju.
Globalizacija minira biv�e,za prostor vezane, identitete. Globalni utjecaji su postali, sami po sebi, razumljivi, �vrsti dijelovi svakodnevice. �ivimo u globalnom svijetu i sto nam fali? �ivimo dobro. �ivimo u kaleidoskopu sastavljenom od predivnih,�arenih elemenata, malih, lijepo raspr�enih pa ponovo spojenih fragmenata.
Ponekad iz razgovora zaklju�ujemo da stranci ne ula�u dovoljno energije i da su upravo zbog toga slabo integrirani, a zapravo jedino ko ula�e energiju su stranci.
Uzmimo drugu i tre�u generaciju useljenika.Ve�ina tih mladih ljudi je bilingvalna. Osje�aju se pripadnicima razli�itih kultura, i moraju od razli�itih elemenata stvarati uvijek nova prilago�avanja. On se osje�a Widikoncem, Cirherom, doma�im, �vicarcem, Hrvatom, Europejcom i gra�aninom svijeta i sve je to utemeljeno. Lokalne veze su realne i va�ne za pojedinca, ali one predstavljaju samo jedan oblik veza. Mi se razvijamo, htjeli mi to ili ne, na bazi globalnih mnogostrukosti i multikulturalne osobnosti.
Globalizacija je promjenjljiv proces umre�avanja i povezivanja na politi�koj, kulturnoj i institucionalnoj razini koji trebamo i moramo uspostavljati. Globalitet je ve� postoje�e nepovratno stanje dana�nje tehnologije, medija, putovanja, tr�i�ta, ideja i time povezanog svijeta. Globalitet je svakodnevica, stvarnost i ne mo�e se zamisliti bez globalizacije. To je sama po sebi stvorena svakodnevica u kojoj �ivimo.
Globalizacija uzima sve ve�i mah, ubrzava se pa to vodi k op�em ujedinjavanju koje se bazira na raznovrsnosti i koje vrlo razlicite elemente uzima kao bazu za jedinstvenost i zajednicki zivot. Taj svijet nastaje u interakciji ,u sukobu,ali i u priblizavanju kontrasta i zapravo, se svjetske suprotnosti izjednacavaju i dobivaju na sve sirem podrucju isti smisao.
Prije je Varholova konzerva zna�ila umjetnost samo za pojedine kriti�are, zatim je to zna�ila za mnoge, a za pripadnike jednog primitivnog plemena u d�unglama Filipina predmet obo�avanja i molitve u lokalnom kultu. Brzo �e preko medija dobiti isto zna�nje i u Americi i u Europi i na Filipinima.
Pa ipak je globalitet za vecinu ljudi jos uvijek,samo,potencija,a nikako stvarno sada�nje stanje.
Globalizacija i globalitet se,vrlo cesto,prihvataju ili odbacuju pau�alno, bilo kao �ansa, bilo kao riziko,a trebalo bi ih shvatiti kao neminovnost i to u cjelini /ekonomija, politika, kultura../
Samo s vizijama napretka za sve mogu se razvijati ljudski izumi i dostignu�a koji �e promjenama u svijetu upravljati pravilno.
Rije� kultura se od sada mora izgovarati kao kulture �ak i u najbanalnijem zna�enju. Ona je neodvojiv i sa dru�tvenim �ivotom povezan fenomen, a ne, kao �to se �esto uzima, odvojen i nebitan dio.
Po uvo�enju koncepta integracije u dr�avnu politiku, uzima zna�enje kulture, za definiciju odnosa domorodaca i prido�lih, sve va�niji polo�aj i sve ve�e mjesto u integrativnim procesima. Integriranje u kulturni korpus i njegovo oplemenjivanje kroz podno�enje i pro�imanje razlika je pravi na�in integracije. Multikulturalno dru�tvo taj koncept unapre�uje, olak�ava kulturno prilago�avanje i povezivanje u integracije. Zapravo, se etni�ke razlike, u cijelom svijetu, ve�, uzimaju kao dio mode i �ivotni stil - egzoti�no odijevanje, muzika, obicaji, plesovi, kuhinja - sve to postaje vlasni�tvo sviju i poma�e svijetu da bude sareniji, zanimljiviji, privla�niji za �ivot.
Ne mogu zamisliti svijet obu�en u sivo u kojem se sviraju samo domoljubni mar�evi. To bi vi�e li�ilo radnom logoru nego zemlji po�eljnoj da se u njoj �ivi.
�vicarsko dru�tvo je, uprkos svih razlika me�u pojedincima, na izvjestan na�in, tradicionalno konzervativno, tako da kultura stranaca ima povoljnije izglede da se ustali i uobi�aji. Ta okrenutost domovini je imaginarna ve� u prvoj generaciji, u drugoj samo simbolicna, jer je stvorena, prona�ena, nova kultura, novi kulturni okoli� u kojem ti ljudi ve� godinama �ive.
Ta kultura je autenti�na. To je njihova "nova" kultura, zapravo, jedina u kojoj �ive i rade.
Odre�eni religiozni pogledi, propisi pona�anja, jela i pi�e, obla�enje su zadr�ali neku neovisnost u novoj sredini, pa se i konzervirali, ali su u novim okolnostima dobili sasvim druga zna�enja - vi�e kao nostalgija, a manje kao vezanost i pripadnost nekom drugom podneblju.
Ne mogu se odvajati interesi tzv.auslendera od interesa �vicaraca. Nastoji se problem auslendera prepustiti njima, da se snalaze kako znaju i umiju, umjesto da zajedni�ki preuzmu odgovornost i da, �ak �to vi�e, vi�e odgovornosti preuzme �vicarsko dru�tvo, jer je to zapravo, problem �vicarske i jedino zajedni�kim radom i suradnjom mo�ebiti rije�en.
Terbali bi se jezi�ni, kulturni i socijalni nedostaci ru�iti, ukidati, razgra�ivati da bi se olak�ala dru�tvena integracija.
Koncept multikulturalnosti polazi od postojanja raznih kultura i raznih �ivotnih formi pa to zahtijeva odgoj u toleranciji i me�usobni respekt izme�u doma�ina i razli�itih etni�kih grupa, a u tome bi kultura bila najvaznija oznaka identiteta useljenika i trebalo bi je potvrditi i uvu�i u pedago�ke oblike djelovanja.
�vicarska kao nova mati�na zemlja budu�ih generacija ne bi trebala omogu�avati i insistirati samo na formalnoj integraciji,nego bi se trebala zalo�iti i zalagati za stvarnu integraciju i raditi na stvarnim integrativnim projektima na svoje dobro i na dobro svojih novih nosilaca kulture.

napisao Zdenko Jel�i�