|
29.01.2007.
IZLO�BA
HRVATSKA NARODNA GLAZBALA U VREMENU I PROSTORU
Svaki je kulturni doga�aj izazov za urednika kulturne rubrike,
radilo se o pojavi knjige, umjetni�koj izlo�bi, koncertu, filmu.
Na�a je kulturna rubrika na�elno otvorena kulturnim doga�ajima
koji promi�u hrvatsko na nekom stranom jeziku, ali katkad se pojave
iznimni doga�aji koji su va�niji od na�ela. Jedna takva iznimka
je i izlo�ba "Hrvatska narodna glazbala u vremenu i prostoru"
od 13. do 27. sije�nja 2007. godine u galeriji Anixis u Badenu.
Autor izlo�be je etnomuzikolog i etnoorganolog, vlasnik zbirke
hrvatskih narodnih glazbala g. Kre�imir Galin. U organizaciji
Hrvatske matice iseljenika izlo�ba je dosad odr�ana u zemljama
s autohtonim hrvatskim manjinama u Austriji, Ma�arskoj, Makedoniji
i Crnoj Gori, a odr�at �e se po�etkom velja�e i u Milanu. "Multimedijalna
izlo�ba Hrvatska narodna glazbala u vremenu i prostoru zami�ljena
je kao multimedijalno predstavljanje svekolikog bogatstva hrvatskog
tradicijskog glazbenog instrumentarija i tradicijske instrumentalne
glazbe u narodnim obi�ajima. Oznaka u "vremenu i prostoru"
u samom nazivu izlo�be odnosi se na �injenicu da izlo�ena glazbala
(nekoliko unikata) pokazuju razvitak konstrukcije glazbala (pove�anje
broja rupica, ili uvo�enje pal�ane rupice kod zrakozvu�nih glazbala).
Zatim pokazuju, samo za Hrvatsku, tj. za hrvatski prostor specifi�na
glazbala (svjetski unikatne "diplice" presvu�ene ko�ama
barskih pijavaca, "buga-�iga", zvrk s kuglastom glavom
i rupicama, turopoljska "reglasta klepetalka", koju
u cijelom svijetu sviraju samo Hrvati, itd.) kao i glazbala koja
su unesena, tj. importirana, iz Europe (usna harmonika, harmonika
rastega�a, kupovne, tvorni�ki proizvedene citre) i na taj na�in
predstavljaju kulturno, tj. glazbeno europsko zajedni�tvo."
(Citirano prema internetskoj stranici Hrvatske matice iseljenika)
U Badenu su povrh toga izlo�ene slike hrvatskih naivaca druge
generacije Hlebinske �kole. Zastupljeni su Nada Hegedu�i� Jankovi�,
Ivica Fi�ter, Mato Toth, Martin �ukin, Stjepan �ukin, Marija Peti
Bo�i� i Zvonko Sigeti�. Kod svih slika je uredno zabilje�en naziv
like, prijevod na njema�ki i cijena u �vicarskim francima. Slike
hlebinskih naivaca druge generacije su neusporedive sa slikama
Gnerali�a, Lackovi�a, Ve�enaja i drugih velikana prve generacije.
Nedostaju im originalni motivi, ma�tovitost, slaganje boja i na�in
prezentiranja.
Za razliku od slika, glazbala su ozna�ena samo hrvatskim jezikom,
o opisima nema ni govora. Ako se o�ekuje da jedan posjetitelj
pobli�e upozna neko glazbalo kojega je stvorila ljudska ruka,
zar je bilo te�ko napisati, primjerice, da je li�ki sto�ar, zagorski
seljak, istarski trgovac, dalmatinski ribar do�ao na ideju da
napravi puha�ko glazbalo iz odre�enog materijala? Tako je ovo
fascinantno blago hrvatskog rukotvorstva posjetitelju ostalo skriveno.
Hrvatska aljkavost i ni�ta vi�e.
Dobra dva sata sam u subotu 21. sije�nja proveo u galeriji Anixis.
Posje�enost je slaba, kako mi i sama vlasnica galerije potvrdi.
U jednom su se trenutku na �aju na�le �etiri zrelije visokoobrazovane
gospo�e. Jedan se gospodin s dvije knjige u ruci pojavio, pogledao
hrvatski tekst u sredini i oznake glazbala i ubrzo napustio galeriju.
Gospo�e su izrekle razli�ite primjedbe. Pozivnica je �isti ki�
i jasno da takva ne mo�e privu�i posjetitelje. Nedostaje zemljopisna
karta Hrvatske da bi se posjetitelj mogao brzo orijentirati i
Hrvatsku smjestiti u europski geografski polo�aj. Galerijom dominira
hrvatski tekst g. Galina o glazbalima u vremenu i prostoru kojega
hrvatskom jeziku nevi�ni posjetitelji ne mogu razumijeti. Rustikalni
okviri na slikama ne odgovaraju ni samim slikama niti modernom
shva�anju zapadnoga �ovjeka. Kod glazbala nedostaju prijevodi
na njema�ki i kra�i opisi samog glazbala. Sredstva javnog priop�avanja
se ni jednom rije�ju nisu osvrnula na izlo�bu. Jedina pozitivna
primjedba se odnosila na u�enike HD� koji su mirno saslu�ali svoju
u�iteljicu.
Kome je ova izlo�ba uop�e namijenjena? Hrvatska matica iseljenika
pi�e "tamo�njoj kulturnoj javnosti", dakle, �vicarcima.
Ako je izlo�ba uistinu namijenjena �vicarcima u svrhu promicanja
hrvatske kulture, onda je sve izlo�ke trebalo ozna�iti i opisati
na njema�kom, a izlo�ene tekstove prevesti na jezik doma�ina i
staviti pored hrvatskog u istoj veli�ini. Istini za volju valja
re�i da su postojali neki prijevodi na rustikalnom njema�kom,
polo�eni na stolu s turisti�kim prospektima i promi�benim materijalom.
Tko je organizator izlo�be- daljnje je pitanje? Na pozivnicama
razaslanim "ovda�njoj kulturnoj javnosti" stoji samo
Hrvatska kulturna zajednica. Na internetskoj stranici HMI �itamo
12. sije�nja 2007. godine da �e ravnateljica Fu�ek otvoriti izo�bu
"u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice u �vicarskoj".
Na istoj stranici se moglo u rubrici Vijesti pro�itati 16. sije�nja
da su izlo�bu organizirale "Hrvatska kulturna zajednica u
�vicarskoj i Hrvatska matica iseljenika u �elji da tamo�njoj kulturnoj
javnosti pribli�e tradiciju i umjetnost zemlje iz koje dolaze
u �vicarskome dru�tvu cijenjeni pojedinci i etablirane udruge".
Ista Hrvatska matica iseljenika u rubrici Doga�aji u svijetu bilje�i
16. sije�nja 2007. da "slijedi i peta izlo�ba u organizaciji
Hrvatske matice iseljenika i ovaj puta Hrvatske kulturne zajednice
u �vicarskoj". Na�e jednostavno i opravdano pitanje ostaje
bez jasnog odgovora. Zbrka balkanske uljudbe.
Tko je snosio tro�kove izlo�be? Ne znamo. Predmijevamo, me�utim,
da je glavninu tro�kova (transport, putni tro�kovi, hotel, dnevnice)
snosio hrvatski ribar i te�ak pla�anjem poreza u hrvatski prora�un.
Raspola�e li se tako s prora�unskim novcem u jednom civiliziranom
dru�tvu? Ravnateljica Hrvatske matice iseljenika, g�a Katarina
Fu�ek, mi je u kratkom razgovoru dala na znanje da se u Hrvatskoj
matici iseljenika, otkad joj je ona na �elu, ipak, doga�aju neki
pomaci na bolje. Ne znam zna li gospo�a Fu�ek da je sve �to je
nekada�nja Hrvatska kulturna zajednica organizirala, negdje do
1995. godine, sve sama pla�ala. Nikad se onda�nja HKZ nije slu�ila
nov�anim i inim manipulacijama, za razliku od dana�nje. �ak �tovi�e,
kad je 1987. godine organizirana Me�trovi�eva izlo�ba u z�ri�kom
Kunsthausu pod jugoslavenskim �e�irom, onda�nja HKZ je smogla
snage otiskati jedan letak na njema�kom s tekstom prof. Du�ka
Ke�kemeta iz kojega se jasno vidjelo da je Me�trovi� Hrvat. Taj
letak je umno�en u stotine primjeraka stavljen na ulazu u Kunsthaus
kako bi se ljudi pri samom ulazu mogli obavijestiti o umjetniku.
Ako je g�i Fu�ek slu�ajno promakao razgovor u Glasu Koncila (14.1.2007.)
s mr. Ivom Lovri�om, dopu�tamo si upozoriti je na ovaj citat:
"Hrvati su se uspjeli izboriti za svoju dr�avu, ali su skupine
koje su desetlje�ima dr�ale Hrvatsku u tamnici zadr�ale mo� i
danas se uspje�no predstavljaju kao demokrati i borci za dobrobit
Hrvatske. U tom nastojanju da opravdaju svoju vlastitu pro�lost
slu�e se i politi�kim institucijama i medijima, ali i udrugama
gra�anskog dru�tva. Nije problem samo u tome �to netko prepravlja
svoju vlastitu pro�lost, nego u tome �to se gra�anima dana�nje
Hrvatske postavljaju pogre�na politi�ka mjerila koja �e nas dugoro�no
skupo stajati".
Ne znamo, ti�e li se ovo g�e Fu�ek, ali njezinih probranih suradnika
s obje strane Alpa svakako. Posrijedi je skandal znatnih razmjera
i sabota�a Hrvatske. O ovome �e kadtad Hrvatska matica iseljenika
polagati ra�une hrvatskome narodu. Stoga g�i Fu�ek i kao politi�arki
i kao ravnateljici Hrvatske matice iseljenika poru�ujemo: felix
qui potuit rerum cognoscere causas -sretan onaj koji mo�e spoznati
uzroke, ka�e jedna mudra latinska izreka.
Tihomir Nui�
Po�etak
|
