|
|
Zadivljuju�a fluoroscentnost Bilosni�evih mrakova ili
smije�i li se to iz Bilosni�a lice Arhimeda?
Predstavljaju�i osvrt na knjigu pjesama OGLEDALO Tomislava Marijana Bilosni�a objavljenu u nakladi 3000 godina Za dar, Zadar, 2012. kojim se pomno i znala�ki osvr�e na pjesme u zbirci i pritom stru�no motri i obja�njava pojedine pjesme, splitski je sveu�ili�ni nastavnik Igor �ipi� ukratko kazao puno toga...
Op�irnije
|
Predstavljena Bilosni�eva "Afrika" u DHK u Zagrebu
U prostorijama Dru�tva hrvatskih knji�evnika, na tribini Susreti u DHK, na Trgu bana Josipa Jela�i�a, u Zagrebu, u srijedu, 21. o�ujka 2012. u 12 sati, predstavljena zbirka "Afrika", Bilosni�eva oda elementarnoj ljudkosti...
Op�irnije
|
"Komunisti�ki hrvatski ban" koji nije �elio samostalnu Hrvatsku, ali joj je nehotice pridonio
Do kraja �ivota Bakari� je bio vojnik partije, nikad nije dovodio u pitanje Titov autoritet, no umjesto slijepe odanosti, bila je rije� o racionalnom zaklju�ku da nikakva alternativa Titovoj politici nema �anse i da je svako odstupanje od nje osu�eno na propast...
Op�irnije
|
Iz tiska iza�la knjiga "Znameniti bunjeva�ki i li�ki rod Rukavina"
Ova knjiga-monografija nastala je u �elji da se opi�e i predstavi poznata li�ka, bunjeva�ka i �asni�ka obitelj Rukavina, koja se tijekom na�e burne povijesti, posebice istaknula na vojni�kom polju....
Op�irnije
|
Bosanskohercegova�ka proza
Ako se po jutru dan poznaje
Hrvatska usmena knji�evnost Bosne i Hercegovine, lirika, epika, retorika, Hrvatska usmena knji�evnost Bosne i Hercegovine, proza, drama i mikrostrukture, Marko Dragi�, MH Matica hrvatska Sarajevo , HKD Napredak Sarajevo, Sarajevo 2006....
Op�irnije
|
"Robin Hood" u Zagreba�kom kazali�tu lutaka
Igrokaz "Robin Hood ili kako su Robert od Locksleya i njegova vesela dru�ba spasili Sherwoodsku �umu" premijerno je s velikim uspjehom izveden u Zagreba�kom kazali�tu lutaka u subotu, 4. velja�e 2012., uz nazo�nost brojnih poznatih kazali�taraca i prijatelja kazali�ta...
Op�irnije
|
Veliki jubilej za velikog �ovjeka
Tomislav Marijan Bilosni� proslavio 65. ro�endan i 45. godi�njica umjetni�koga stvarala�tva
Na sve�anoj ro�endanskoj akademiji Tomislava Marijana Bilosni�a, uglednog hrvatskog knji�evnika i slikara, u srijedu 18. sije�nja u Izlo�benoj dvorani Znanstvene knji�nice u Zadru tra�ilo se mjesto vi�e.
Predstavljanjem knjige dr. sc. Igora �ipi�a - "�ivot na sudbini vulkana" simboli�no je proslavljen njegov 65. ro�endan i 45. godi�njica umjetni�koga stvarala�tva....
Op�irnije
|
Ivo Andri� - skoro zaboravljeni knji�evni velikan
(50. godi�njica primanja Nobelove nagrade)
Godina 2011. trebala je biti godina Ive Andri�a; po�tanske naljepnice u znak sje�anja na Ivu Andri�a trebale su krasiti koverte i razglednice u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, kao i u knji�arama UNESCO-a. Na �alost, ni�ta od spomenutoga, bar ne na nivou kako to Ivo Andri� zaslu�uje...
Op�irnije
|
Aleksandar Stip�evi�
Tradicijska Kultura ZADARSKIH ARBANASA
Autor je postupno prikupljao spoznaje i gradivo za ovu iznimno vrjednu knjigu skoro tjekom �itavog �ivota, kako kroz mnoge razgovare s pojedinim starijim stanovnicima iz Arbanasa - bilje�e�i ih, tako i zapa�anjima o �ivotu Arbanasa uz Zadar i arbana�koj pro�losti koju je u sebi nosio od malih nogu...
Op�irnije
|
Ivan Ma�urani� - hrvatski Goethe i hrvatski "ban pu�anin"
U bogatoj hrvatskoj knji�evnosti i u bogatstvu hrvatskog jezika, Ivan Ma�urani� nam je sigurno ostavio u naslije�e najljep�e �to jedan pjesnik mo�e ostaviti svome narodu...
Op�irnije
|
Predstavljena knjiga Nine �krabea
"Pisci jaskanskog kraja"
U prepunoj dvorani Glazbene �kole Jastrebarsko, uz �arolikost emocija, vjere, kulture, politi�ke opredijeljenosti i iznena�uju�e omamljuju�eg kaosa razli�itosti, nazirao se put budu�nosti Jaske.
...
Op�irnije
|
Dvije poeme Tomislava Marijana Bilosni�a:
"Vukovar" i "Crno je crno"
U nakladi Udruge 3000. godina Za dar iz tiska je izi�la najnovija zbirka "Vukovar". Napisana snagom jake knji�evne rije�i kao vrilo autorovih sje�anja koja zapravo ne prolaze izri�ajno dojmljivo opisuje klju�ne doga�aje. Bilosni�eva poema "Crno je crno" pojavila se nedugo nakon poeme "Vukovar" u nakladi istog nakladnika ...
Op�irnije
|
Nikola Bi�ani�: Tomi�a - Crtica iz Gospi�a
Pri�aju da je godine 1929. zima bila hirovita. Dodu�e, snijeg je pao tek u velja�i, ali je po�teno zatrpao i bilo ga je do mora. Mo�ete misliti koliko ga je tek bilo u Gospi�u i u Lici, gdje je ionako svaka zima o�tra, i kako Li�ani ka�u, zapadna...
Op�irnije
|
Zbirka inozemne Croatice NSK otvorena za javnost
Zbirka inozemne Croatice sve�ano je predstavljena javnosti u utorak, 15. studenog 2011. na prvom katu Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice u Zagrebu u nazo�nosti odabranih ljubitelja knjige i novinara. ...
Op�irnije
|
Teoreti�ar kulture / III. Me�unarodni hrvatski knji�evni susreti u Koljnofu
U Hrvatskom Gradi��u u Ma�arskoj, u mjestu Koljnof, u Kulturnom domu od 10. do 13. studenoga 2011. odr�ani su ve� tradicijski "Me�unarodni hrvatski knji�evni susreti u Koljnofu". ...
Op�irnije
|
Teoreti�ar kulture / kulturolog Ivan Raos:
9. Pulski dani eseja 2011.
Na 9-tim Pulskim danima eseja 2011., odr�anima u Puli u Klubu Hrvatskih knji�evnika, predstavljena je knjiga eseja hrvatskog knji�evnika Tomislava Marijana Bilosni�a "Vrijeme i rije�i". Bilosni�evo esejisti�ko gradivo je �tivo kakvoga u ovodobnoj hrvatskoj knji�evnosti gotovo ne susre�emo!...
Op�irnije
|
Ludwig Bauer: Uvijek se trudim iskopati iz sebe ono najbolje
"U romanu 'Zavi�aj, zaborav' govorim o neopravdanom progonu autohtonih Nijemaca iz biv�e Jugoslavije i o doprinosu germanske kulture nastanku hrvatske". Pri�om o �ovjeku koji tek kao mladi� saznaje svoje pravo ime i prezime, Bauer se ponovno vratio glavnim temama svoga opusa - sudbini podunavskih Nijemaca i pojedincu u raljama povijesti..
Op�irnije
|
Gosti i zatvaranje 40. seminara Zagreba�ke slavisti�ke �kole
U utorak, 30. kolovoza Zagreba�ka slavisti�ka �kola ugostila je dva suvremena hrvatska pisca, Josipa Mlaki�a i Edu Popovi�a, u srijedu, 31. kolovoza, hrvatskoga redatelja Ognjena Svili�i�a, a u petak, 2. rujna 2011. godine, zatvoren je jubilarni 40. hrvatski seminar za strane slaviste....
Op�irnije
|
Osijek 1999. Dosier: Povijest kazali�ta
Thaliam laudamus!
O sustavnu i umjetni�ki promi�ljenu kazali�nom �ivotu, proisteklu iz svekolikih stvarala�kih napora osje�ke sredine, mo�e se govoriti tek poslije 1907. U prolje�e iste godine utemeljeno je Dru�tvo za osnutak stalnoga hrvatskog kazali�ta.....
Op�irnije
|
Osijek 1999. Dosier: Fragmenti gra�anskoga duha
Glumi�te, legenda i kavane
Dakle to doista treba vidjeti, kako jednog mladi�a za drugim izbacuju iz bitke i kako im isukane lepeze pola�u na zadihana prsa. Njih treba vidjeti u borbi, te Amazonke s obale Drave, da bi se shvatilo �to su sve u stanju u�initi.....
Op�irnije
|
Osijek 1999. Dosier: Zapis o odrastanju
Mo�da smo ipak djeca Drave
A pili smo Dravu, ne iz slavina, nego iz lopata. Drava je bila toliko �ista, da smo je pili zakora�iv�i u nju i zagrabiv�i je rukama. Pili smo je iz lopate kojom smo prethodno tisu�u puta iz nje zagrabili pijesak i tovarili ga u drveni �amac....
Op�irnije
|
Kako se Hrvatska nacionalna omladina borila
protiv Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
Autor �e u ovoj knjizi prikazati genezu nastanka, aktivnost i razvitak dviju organizacija Hrvatske nacionalne (narodne) omladine (HANAO) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u prvoj polovici dvadesetih godina pro�loga stolje�a......
Op�irnije
|
Srpska presezanja za hrvatskom kulturom
U Deset vekova srpske knji�evnosti uklju�eni dubrova�ki i bokokotorski pisci
Danas je opasnije no ikada prije dopustiti inauguriranje Marina Dr�i�a i svih ostalih hrvatskih pisaca u srpski knji�evni kanon jer sada to prestaje biti interno pitanje kulturne politike u Hrvatskoj ili pitanje odnosa dviju nacionalnih knji�evnosti. To postaje zavr�en proces dviju kanonizacija u dvije dr�ave...
Op�irnije
|
|
Eine Theatervorstellung mit zwei Kroatinnen in Z�rich
RIO BAR von Ivana Sajko, Regie Ivna �ic
Das Gastspiel der Theaterakademie Hamburg mit "RIO BAR", vom 13. bis 16. April 2011 im Theater Winkelwiese in Z�rich, Winkelwiese 4, bietet uns die gute Gelegenheit das k�nstlerische Schaffen zweier kroatischen K�nstlerinnen n�her kennen zu lernen: "RIO BAR"; Text Ivana Sajko, Regie Ivna �ic...
mehr
|
Autorica Marica Bodro�i� dobila u Liechtensteinu knji�evnu nagradu
Autorica hrvatskog porijekla Marica Bodro�i� iz Berlina dobila je knji�evnu nagradu za 2011. godinu kne�evine Liechtenstein, povezanu s nov�anom nagradom od 15 000 �vicarskih franaka. To je najvi�e dotirana Lirska-nagrada za njema�ko govorno podru�je ...
Op�irnije
|
Ivan KUKULJEVI� SAKCINSKI
Govor odr�an u Hrvatskom saboru 23. listopada 1847.
Govor saborskog zastupnika Ivana Kukuljevi�a Sakcinskog koji je prethodio dono�enju saborske odluke o progla�enju hrvatskoga jezika "diplomati�kim" (tj. slu�benim)....
Op�irnije
|
Nagra�ena knjiga dramati�ara i publicista Nine �krabea
"Idu svati" predstavljena u Jastrebarskom
U petak, 26. velja�e 2010. u prepunoj dvorani jaskanske Glazbene �kole u organizaciji Gradskog kazali�ta Jastrebarsko odr�ano je predstavljanje knjige "Idu svati" uglednog Jaskanca, dramati�ara i publicista, umjetni�kog voditelja Gradskog kazali�ta Nine �krabea....
Op�irnije
|
Rose is a rose is a rose is a rose
Theaterst�ck von
Ivana Sajko
Die Premiere wurde als Schweizer Erstauff�hrung am 19. Februar 2010 aufgef�hrt. Es folgten weitere vier Auff�hrungen und die letzten sechs Vorstellungen sind noch zu sehen am: Do. 4.3. / Fr. 5.3. / Mi. 10.3. / Do. 11.3. / Fr. 12.3. / Sa. 13.3. jeweils um 20.00 Uhr im UG des Luzerner Theaters....
mehr / Ivana Sajko, DE&HR
|
Dr. Stjepan Krasi�, povjesni�ar
Hrvatski - normiran i moderan jezik od �esnaestoga stolje�a
Hrvatski povjesni�ar, dominikanac dr. o. Stjepan Krasi�, dugogodi�nji profesor povijesti na Papinskom sveu�ili�tu sv. Tome Akvinskoga u Rimu - >Angelicum< i dopisni �lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji nakon umirovljenja odnedavna �ivi i radi u dominikanskome samostanu u Dubrovniku, �ini se da je predodre�en... Op�irnije
|
Preminuo je pjesnik i dramski pisac Radovan Iv�i�
Prevode�i mnoga djela francuske knji�evnosti na hrvatski jezik Iv�i� je postao jednom od najva�nijih spona hrvatske i francuske kulture... Op�irnije
|
Jagoda Marini�, njema�ka knji�evnica hrvatskih korjena:
Razrije�ila sam u sebi sukob identiteta
Od voditeljice Odjela za nakladni�tvo HMI i urednice �asopisa, knjiga i izlo�bi HMI, Vesne Kukavica, primili smo intervju koji je Ines Kotarac vodila s Jagodom Marini�, njema�kom knji�evnicom hrvatskih korjena... Op�irnije |
In memoriam prof. Tomislav Ladan
Tomislav Ladan, ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda "Miroslav Krle�a"umro je u petak poslijepodne 12. rujna 2008. u Zagrebu u 76. godini �ivota nakon duge i te�ke bolesti.... Op�irnije |
JEL�I�EVA BALADA O MA�KU
Poznati hrvatski glumac Zdenko Jel�i� me ovih dana svojom uspjelom pri�om o ma�kama, koja se netom pojavila na hrvatskom i njema�kom, potaknuo na promi�ljanje o mjestu hrvatskog migranta u svijetu... Op�irnije |
Sve�ano otvorenje trideset sedmog seminara Zagreba�ke slavisti�ke �kole
U Poslijediplomskom sredi�tu u Dubrovniku 25. kolovoza 2008., sve�ano je otvoren trideset sedmi seminar Zagreba�ke slavisti�ke �kole.... Op�irnije |
Dr. sc. Mateo �agar: Glagoljica i �irilica - povijesna hrvatska pisma
Uz latinicu, koja je ve� vi�e od pola tisu�lje�a glavno hrvatsko pismo, a posljednjih dvjestotinjak godina jedino slu�beno i uobi�ajeno, u srednjem vijeku supostojala su uz nju i dva slavenska pisma: glagoljica i �irilica... Op�irnije |
Hrvatsko kazali�te Pe�uh - P�csi Horv�t Sz�nh�z
Razgovor s Antunom Vidakovi�em
Hrvatsko kazali�te u Pe�uhu je nastalo kao rezultat civilne inicijative, jedno je od malobrojnih sli�nih ostvarenja hrvatske zajednice nakon politi�kih promjena u Madjarskoj. Donosimo razgovor s Antunom Vidakovi�em, odr�an povodom desete obljetnice kazali�ta ... Op�irnije |
Zvonko Springer: BEZ KRIVNJE IZOP�EN ili MOJ KRI�NI PUT
Zahvaljujemo autoru �to nam je dopustio ovu knjigu, koja je neprocjenjivi dokument bolnih trenutaka hrvatske povijesti, putem na�eg portala ... Op�irnije |
ZIME NA JUGU SU STRA�NE
Hrvatski obrambeni rat je zavr�io 1995. godine oslobo�enjem okupiranih podru�ja, osim isto�nog dijela zemlje koji je ugovorom kasnije vra�en pod suverenitet hrvatske dr�ave. Da se Hrvatska jo� uvijek nosi s posljedicma toga rata ne le�i samo na Haa�kom tribunalu... . Op�irnije
|
Velika pobjeda hrvatskoga jezika - Me�unarodno priznanje hrvatskoga jezika
U dugoj, vi�estoljetnoj borbi hrvatskoga naroda za priznanje vlastitosti, samobitnosti i samostojnosti hrvatskoga jezika ovih se dana dogodila jo� jedna povijesna pobjeda! ... Op�irnije
|
Peter Weibel: Sr�ano vrijeme
Ovih dana iznenadila nas je Dragica Raj�i� mailom iz Lexingtona, USA, gdje na University of Kentucky radi kao preofesorica kreativnog pisanja. Poslala nam je prijevod pri�e "Herzzeit" iz nedavno objavljene knjige "Im Gegenbild" velikog prijatelja Hrvatske, lije�nika i autora Petera Weibela... Op�irnije
|
PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Portal objavljuje u nastavcima bilje�ke o knji�evnicima i njihovim djelima koje je pripremio Ante Ba�i�. Bilje�ke su objavljene u skripti nastaloj kao rezultat Ba�i�evog prou�avanja literature predvi�ene za polaganje ispita iz Novije hrvatske knji�evnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
S obzirom da je prvotno bila predvi�ena tek za osobnu upotrebu, kao pomo� i orijentacija u snala�enju me�u veoma iscrpnom i opse�nom literaturom, u skripti primijenjena metodologija ne dr�i se uvijek znanstvenih kriterija, nego izbor obra�enih autora i djela podre�uje zahtjevima propisane ispitne literature iz spomenutog kolegija. Sa�etci pojedina�nih djela nisu interpretativnog karaktera, nego ukratko prezentiraju sadr�aj.
... Op�irnije
|
Die "Jugo-Schweiz"
Im kommunistischen Jugoslawien hat man f�r die Albaner, die vorwiegend Kosovo und Westmazedonien bewohnten, den Namen "�iptari" (von albanischem Wort Shqiptar�) gebraucht
... mehr
|
Die kroatischen Schriftsteller zu Besuch in der Schweiz - 2. Teil
Lesung in der kroatischen Botschaft in Muri bei Bern
Die kroatischen Schriftsteller, Ludwig Bauer, Lucia Leman und Zvonko Makovi� haben ihren zweit�gigen Besuch bei dem Berner Schriftstellerinnen und Schriftsteller Verein beendet. Am zweiten Tag wurde eine Lesung der kroatischen Schriftsteller
... mehr
|
Hrvatski pisci u dvodnevnom posjetu kolegama u �vicarskoj - 2. dio
Knji�evna ve�er s hrvatskim knji�evnicima u Veleposlanstvu RH u Bernu
Hrvatski pisci, Ludwig Bauer, Marinko Ko��ec, Lucija Leman i Zvonko Makovi� zavr�ili su dvodnevni posjet �vicarskim kolegama u �vicarskoj. Posjet su zavr�ili knji�evnom ve�eri u rezidenciji hrvatskog Veleposlanstva u Bernu gdje su se predstavili
... Op�irnije
|
"Bern liest Kroatien"
Unter diesem vielversprechenden Titel organisierte der Berner Schriftstellerinnen und Schriftsteller Verein (BSV) am Montag einen Kulturaustausch zwischen Autoren aus der Schweiz und aus Kroatien
... mehr
|
Hrvatski pisci u dvodnevnom posjetu kolegama u �vicarskoj - 1. dio
Hrvatska knji�evnost gost u Bernu
Hrvatski pisci, Ludwig Bauer, Marinko Ko��ec, Lucija Leman i Zvonko Makovi� zavr�ili su dvodnevni posjet �vicarskim kolegama u �vicarskoj. Prvog dana hrvatski pisci su bili u gostima kod Bernskog udru�enja pisaca �vicarske
... Op�irnije
|
Hrvatski jezik u EU/
Uz "otvoreno pismo" �lana SANU Pera Jacobsena predsjedni�tvu HAZU
Nedavno sam saznao da �asopis Knji�evna republika ve� godinama redovito objavljuje "ratna izvje��a" Snje�ane Kordi� iz njene borbe protiv svakoga koji se usudi
... Op�irnije
|
40 godina Deklaracije o nazivu i polo�aju hrvatskog knji�evnog jezika
Iako u prvi mah Deklaracija nije postigla uspjeh, ona je usprkos progonima pokazala da je otpor unitarizmu mogu�. Postala je klju�ni dokument na koji se oslanjala borba za samostalnost jezika, naroda, pa i dr�ave
... Op�irnije
|
Peta obljetnica smrti Tome Vere�a
Dolikuje da budemo zahvalni svima koji su nam pomogli na putu do spoznaje istine, na putu tra�enja i sticanja velikog blaga istine. Peta obljetnica smrti hrvatskog filozofa, dominikanca Tome Vere�a (9. prosinca 2002. - 9. prosinca 2007.) prigoda je da ga se sjetimo
... Op�irnije
|
Knjiga egzistencijalnog iskustva - "Im Gegenbild" Petera Weibela
U svojoj knjizi "Im Gegenbild", koja se netom pojavila na tr�i�tu i u kojoj je skupio dvadesetak pri�a, Peter Weibel nam na najsuptilniji na�in otkriva te�ko�e opisivanja ljudske egzistencije
... Op�irnije
|
50. obljetnica smrti hrvatske knji�evnice Marije Juri� Zagorke
U �ivotu autorice Gri�ke vje�tice, Gordane i drugih popularnih djela Marije Juri� Zagorke, prve hrvatske novinarke i knji�evnice, mnogo je toga dvojbeno. �ak i datum ro�enja. Ipak, naj�e��e se spominje 1. sije�nja 1873. Umrla je 30. studenoga 1957 ... Op�irnije
|
V I O L A Br. 2
Pu�ekova naklada Laghi di Plitvice (Plitvi�ka jezera) tiskala je ve� u travnju drugi broj �asopisa Viola (Ljubi�ica). U njoj su prikazani pisci kao Giampietro Neri, Gabriele Zani, slikar Bill Forrest, Jos� �ngel Valente, Radovan Iv�i�, Du�an Veli�kovi� i rano preminuli glazbenik Fausto Romitelli ... Op�irnije
|
Glagoljska po�etnica - Milijun kuna za original iz 1527. godine
Hrvatska glagoljska po�etnica iz 1527. godine, najstarija na�a po�etnica za koju znamo, kona�no je u�la u knji�nu �krinju Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice, u dru�tvo brojnih drugih glagoljskih knji�nih spomenika... Op�irnije
Hrvatska u antici
Ne njema�kom se tr�i�tu pojavila neobi�no bri�no opremljena i ure�ena knjiga, zapravo monografija, "Kroatien in der Antike". Tema knjige je gr�ki i rimski period u dana�njoj Hrvatskoj do po�etka kasne antike ... Op�irnije
Peter Weibel:
- Ausblicke, Aufbr�che, Unterwegssein
In der Zeitung Der Bund ist heute der Band
von Peter Weibel vorgestellt worden. Der Band versammelt eine Handvoll neuer Erz�hlungen von Peter Weibel. Die Buchtaufe ist am Donnerstag 25.10.07 um 20.00 Uhr im Bistrot Morillon in Bern ... mehr
|
Za �ovje�nost je uvijek vrijeme
Za �ovje�nost je uvijek vrijeme... vidjet �emo to iz dvije knjige koje se na neki na�in nadopunjuju. Tamo gdje Jo�ko Indig prestaje opisivati nesretno vrijeme, nastavlja Miroslav Me�imorec ... Op�irnije
|
Mladi �vicarski pripovjeda�i
na hrvatskom
Mate Ante Ivandi� nastoji iz Be�a pribli�iti stvarala�tvo na
njema�kom jeziku hrvatskim �itateljima. Ujedno se trudi svojim
bri�nim prijevodima hrvatskog knji�evnog stvarala�tva, poglavito
poezije, upoznati njema�ko �itateljstvo s hrvatskom knji�evno��u
... Op�irnije
|
Neue
Z�rcher Zeitung: Das Ged�chtnis der Kroaten
Die National- und Universit�tsbibliothek Zagreb wird 400 Jahre
alt
Die National- und Universit�tsbibliothek Zagreb (NSK) gilt mit
ihren 2,5 Millionen B�nden als das kulturelle Ged�chtnis des kroatischen
Volkes. Sie feiert heuer ihr 400-j�hriges Bestehe ... mehr
|
Zavi�ajni
roman ili kako je moj otac postao Nijemcem
Nicol Ljubi�, ro�en 1971. u Zagrebu, a �ivi u Berlinu. Zbog o�eva
posla, koji je bio tehni�ar na zrakoplovima Lufthanse, rastao
je u �vedskoj, Gr�koj i Rusiji. Od svoje 16. godine �ivi stalno
u Njema�koj. Nicol pi�e za tjednike ... Op�irnije
|
Ein kroatischer Havel? Vlado Gotovac - hrvatski Havel?
U �vicarskim novinama NZZ - Neue Z�rcher Zeitung od 28.04.2007.
objavljen je op�irni �lanak autora Rudolfa Stamma o Vladi Gotovcu
pod naslovom "Ein kroatischer Havel?" (Hrvatski Havel?).
�lanak donosimo u originalu, a samo kod nekih spomenutih imena
dodali smo hrvatska slova ... Op�irnije
|
Hrvatska na sajmu knjiga u Leipzigu 2007.
Hrvatski autori i izdava�i predstavili su se ove godine na Sajmu
knjiga u Leipzigu na �tandu koji je nosio naziv "Knji�evnost iz
Hrvatske", a organizaciju i program nastupa po prvi puta nije
nosila Zajednica nakladnika i knji�ara, ve� ga je kao �e� biti
... Op�irnije
|
Marko Maruli� ponovo u Europi
Franjo Bo�i�evi� (Natalis) je svomu prijatelju Marku Maruli�u
(1452-1524) zbog epa o Davidu (6765 latinskih heksametara u 14
pjevanja) slavu "do zvijezda" bio prorekao: Ako ne prvi, Marko,
zacijelo �e� biti ... Op�irnije
|
�uvarica neprocjenjiva blaga
Kad su prije 400 godina isusovci na zagreba�kom Gradecu osnovali
gimnaziju, zapo�ela je i povijest Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice,
jedne od najstarijih i najzna�ajnijih hrvatskih kulturnih ustanova,
i vje�nog uto�i�ta za ljubitelje literature ... Op�irnije
|
Dragica Raj�i� u poljskom knji�evnom �asopisu LITERACIJE
U Poljskoj je ovih dana izi�la iz tiska knjiga u kojoj je predstavljena
�vicarska lirika na poljskom jeziku. U izboru �vicarskih pjesnika
na�la se i pjesnikinja Dragica Raj�i�, Hrvatica koja pi�e na njema�kom
jeziku. Tim povodom je ... Op�irnije
|
Recenzija knjige Dijane Jel�i� "Umije�e svakodnevnog pokreta"
Tisu�lje�ima je �ovjek predmetom znanstvenih rasprava, religioznih
promi�ljanja, filozofskih umotvorina, literarnih zapisa... Zapravo
sve stvarala�ko u svijetu ima �ovjeka ili kao podlogu ili kao
cilj ... Op�irnije
|
V I O L A
Viola je talijanska rije� i zna�i ljubi�ica. U prvom broju �asopisa
Viola su objavljene pjesme i prozni tekstovi raznih autora s njema�koga,
francuskoga i hrvatskoga jezi�noga podru�ja, koji su prevedeni
na talijanski ... Op�irnije
/ Italiano
|
DOLJANI U PIEMONTU
Iz �vicarske se u Piemont sti�e relativno brzo; �im vas auto-vlak
Brig-Domodossola iskrca, brzo sti�ete na Ortsko jezero. Orta je,
kao i moj Imotski, mediteranski gradi� izvan Mediterana ... Op�irnije
|
Velika monografija nacionalne kulture "HRVATSKA PISANA KULTURA"
Izdava�ka ku�a VEDA iz Kri�evaca poslala nam je ponudu s popustom
od 17% za veliku monografiju nacionalne kulture "HRVATSKA PISANA
KULTURA" autora prof. dr. sc. Josipa Bratuli�a i prof. dr. sc.
Stjepana Damjanovi�a ... Op�irnije
|
ZBOGOM PRESVJETLA EUROPO
Dubravko Pu�ek, najpoznatiji hrvatski pjesnik dana�njice na talijanskom
jeziku, �alje iz Lugana anga�iranu poruku Europi. On se obra�a
Europi kao njezin prominetni �lan, ne da je ... Op�irnije
|
HRVATSKA DAROVNICA
Osim velikih izdava�kih ku�a, u Hrvatskoj sve vi�e ni�u male,
privatne, po programima i realizaciji mnogo fleksibilnije i u�inkovitije
izdava�ke ku�e.
Jedna od njih je i... Op�irnije
|
KAKO LUXEMBURG SPA�AVA SVJETSKO PRVENSTVO
Pobjednici svjetskoga prvenstva u nogometu su ve� unaprijed poznati.To
tvrde Zoran Drvenkar i Gregor Tessnow u svojoj knjizi za mlade
"Wenn die Kugel zur Sonne wird"... Op�irnije
|
NEMAMO NI�TA OSIM NEPRIJATELJSKIH SLIKA
Na po�etku vole jedni druge i na svr�etku ponovno: mlada njema�ko-turska
dru�ina i dru�ina "Yugos", koja je sa svojim roditeljima pobjegla
pred ratovima na Balkanu. Svi ple�u sa svima... Op�irnije
|
JERGOVI�EV
ROMAN NA NJEMA�KOM
Nakon "Sarajevo Marlboro" (1996.) i "Karivani" (1997.), "Buick
Rivera" je tre�a Jergovi�eva knjiga i prvi roman koji se pojavio
na njema�kom jeziku... Op�irnije
|
Jagoda
Marini�: Kao da me je poznavao
Jagoda Marini� pi�e. Pi�e dobro i uvjerljivo. Njoj se obra�aju
i kulturne rubrike dnevnih novina i �asopisa i mole je za suradnju.
Za nju se jasno zna da je hrvatskoga podrijetla i da nije ravnodu�na
prema domovini svojih predaka... Op�irnije
|
ETNI�KA
ZAMKA
Kako vladati jednim dru�tvom u kojemu �ivi vi�e kultura i etnija?
To je temeljno pitanje na koje Norbert Mappes-Niediek, dopisnik
za jugoisto�nu Europu vi�e novina njema�koga jezi�noga podru�ja,
poku�ava odgovoriti u svojoj knjizi... Op�irnije
|
Zvonko
Springer: BEZ KRIVNJE IZOP�EN ili MOJ KRI�NI PUT
Dopu�tenjem autora Zvonka Springera portal je objavio njegovu
vrlo
interesantnu knjigu "BEZ KRIVNJE IZOP�EN ili MOJ KRI�NI PUT"
na hrvatskom i
engleskom jeziku, knjigu koja je neprocjenjivi dokument hrvatske
povijesti.
Po svojoj tematici, ali i po scenaristi�kom na�inu prikaza, ova
knjiga vapi
za filmskom ekranizacijom... Op�irnije
|
NJEMA�KO-HRVATSKI UNIVERZALNI RJE�NIK
Upravo je iz tiska iza�ao najmoderniji i najve�i Njema�ko-hrvatski
univerzalni rje�nik, rezultat dugogodi�njeg stru�nog anga�mana
cijelog tima stru�njaka pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje
...
|
Hrvatski student teologije dobio godi�nju nagradu na �vicarskom
sveu�ili�tu
Tomislav Kova�, djelatnik Katoli�kog bogoslovnog fakulteta Sveu�ili�ta
u Zagrebu, dobio je godi�nju nagradu "Dru�tva prijatelja
Sveu�ili�ta u Fribourgu"
...
|
Hrvatski jezik i metodologijski serbokroatizam
Jedan od najtvrdokornijih "slavisti�kih stereotipa" (Helmut
Keipert) je onaj o velikoj sli�nosti slavenskih jezika, nastao
koncem 18. i po�etkom 19. st., a ponegdje se zadr�ao i do dana
dana�njega. Stvar je
...
|
Objavljeno kriti�ko izdanje prve hrvatske gramatike
Prvu gramatiku hrvatskoga jezika tiskao je u Rimu 1604. isusovac
Bartul Ka�i� pod naslovom Institutiones linguae Illyricae (Osnove
hrvatskoga jezika). Iako je to prvo izdanje bilo ve� tri puta
preslikom
...
|
Knjiga
o Bleiburgu
Ove se godine pojavila knjiga dr. Josipa Jur�evi�a "Bleibrug.
Jugoslavenski poratni zlo�ini nad Hrvatima". Kako sam autor
nagla�ava, radi se o posljednjim danima rata, kad su "pripadnici
oru�anih snaga
...
|
OD
MATERINSKOGA DO MA�EHINSKOGA JEZIKA
�asopis "Schweizer Monatshefte" je ugledni liberalni mjese�nik
na njema�kom jezi�nom podru�ju za politiku, gospodarstvo i kulturu.
Kao i sva liberalna glasila, i "Schweizer Monatshefte" je izbirljiv
glede
...
|
| RUSKE
KNJIGE
Nakon
senzacionalnog uspjeha s prvijencem "Eigentlich Heiratsantrag"
(2001.), Jagoda Marini� se, nakon �etvorogodi�nje stanke, pojavila
na tr�i�tu njema�ke literature s drugom knjigom pod naslovom "Russische
B�cher" (Ruske knjige). Stanku valja pripisati intenzivnom
studiju u Heidelbergu ...
|
| "Der
Bund" objavio sjajan osvrt na novu knjigu Marice Bodro�i�
Dobar
glas daleko se �uje, a dobar roman svagdje se rado �ita. U bernskom
dnevnom listu "Der Bund" objavljen je sjajan osvrt na novu knjigu
Marice Bodro�i� "Der Spieler der inneren Stunde". Ve� dugo nijednom
hrvatskom autoru nije u �vicarskom tisku objavljena tako pozitivna
kritika ...
|
| DOMOVINSKI
RAT ?
"Yugoslavian
Gigolo" naslov je knjige koju je Drvenkar posvetio svome ocu,
vjerojatno zbog toga �to ga ne shva�a. "Gigolo" (�igolo)
zna�i mlad �ovjek koji �ivi od ljubavnih veza sa starijim imu�nijim
damama. Junak romana Branko upravo tako �ivi ...
|
| Marica
Bodro�i�: Igra� nutarnjega trenutka
Dalmatinska
Zagora ili preciznije na� kr� je izvorni krajolik kojim su se nadahnjivali
pjesnici, pisci, slikari. Sjetimo se samo Dinka �imunovi�a, Antuna
Branka �imi�a, Josipa Pupa�i�a, Vlade Gotovca, slikara Frane �imunovi�a...
Marica Bodro�i�, koja ga je s deset godina napustila, vjerorajtno
zauvijek, vra�a mu se ...
|
| Kulturf�derung
der Pro Helvetia
Interview mit Stiftungsr�tin Dragica Rajcic
Razli�iti
su na�ini kako to pojedini narodi �ine. �vicarska se na kulturnom
podru�ju predstavlja posredstvom zaklade "Pro Helvetia".
Zakladom upravlja Stiftungsrat na �ijem je �elu Yvette J�ggi. Jedna
od �lanica upravnoga tijela zaklade "Pro Helvetia" je
i Hrvatica Dragica Raj�i�...
|
| Odr�ani
Dani hrvatske kulture u G�ppingenu - Njema�ka
Kao
zadnja to�ka u programu, a neki bi rekli i kao �e�er na kraju, u
sklopu prvih Dana hrvatske kulture u G�ppingenu, u gradskoj je knji�nici
toga grada nedaleko od Stuttgarta odr�an literarni susret s mladom
i talentiranom knji�evnicom iz Heidelberga Jagodom Marini�...
|
| Knjiga
o sre�i
Sre�a
je ne�to �to je te�ko posjedovati. Nju se ve�inom tra�i i rijetko
nalazi. A i kad se misli da ju se na�lo, brzo se spozna da je to
samo dio �eljenog...
|
| Paul
Widmer: "Kroatien im Umbruch. Ein Land zwischen Balkan und
Europa"
Knjiga
Paula Widmera, �vicarskoga poklisara u Hrvatskoj, "Kroatien
im Umbruch. Ein Land zwischen Balkan und Europa" imat �e sigurno
stanoviti utjecaj na ugled Hrvatske...
|
| Predstavljanje
Knjige o sre�i (Buch von Gl�ck)
U St.
Gallenu u petak, 15. Listopada u 20 sati u Cafe Stickerei, Oberer
Graben 44 biti �e predstavljena nova knjiga pjesnikinje Dragice
Raj�i�...
|
| Muslimansko-hrvatski
sukob u BiH
O sukobima
i etni�kim �i��enjima u srednjoj Bosni od 1992. do 1994. godine
napisane su tisu�e stranica na razli�itim jezicima. Uglavnom su
to povr�na izvje��a novinara, promatra�a i diplomata o neposrednim
doga�ajima sa svjesnim krivotvorevinama i mistifikacijama. Pred
nama je ozbiljna studija vojnoga stru�njaka na koju ovdje �elimo
upozoriti na�e �itateljstvo.
|
| Zrcalo
od soli
Op�epoznato
je da je hrvatska ba�tina raspr�ena kao i hrvatski narod. Me�u hrvatskim
iseljenicima uvijek se na�ao poneki duh koji se izdizao iznad onoga
�to odre�uje rije� "stranac" i kojega je sredina, u kojoj
je �ivio, prepoznavala, uva�avala i priznavala, a ponekad se nadahnjivala
njegovim ostvarenjima.
|
| Zanat
ubijanja
Odavno
se na njema�kom jezi�nom podru�ju nije pojavio tako kotroverzan
roman koji se ti�e i Hrvata. Jedni, poput A. Breitensteina, ga veli�aju
kao vrhunsko knji�evno ostvarenje, drugi, poput Iris Radisch, u
njemu vide neuspjeli roman s klju�om prepun bezvu�ja i banalnosti.
|
| Rodni
ili krsni list
U aktualnu
raspravu o izradbi ustava Europske Unije uklju�io se i poznati �vicarski
kulturni djelatnik Hanno Helbling, biv�i urednik kulture u Neue
Z�rcher Zeitungu. Njegovo razmi�ljanje o tra�enju Katoli�ke crkve
da se u nastaju�em ustavu spomenu kr��anski korijeni Zapada, �to
bez dvojbe stoji, donosimo ovdje kao poticaj na�im �itateljima da
i sami promisle o odnosu Crkve i dr�ave.
|
| Dr.
Peter Weibel : "HRVATSKA JESEN"
Dr.
Peter Weibel, �vicarski lije�nik i pjesnik, anga�irani je humanist
koji je svoje �ovjekoljublje dokazao u vi�e navrata i na vi�e strana
svijeta. Godine 1992. krenuli su on i Ivo �avar, ro�eni Pa�anin,
na put s kamionom punim lijekova i robe i obi�li "rubna podru�ja
rata". Njegov misaoni zapis o tom posjetu, iz kojega progovara
lik neobi�noga �ovjeka, preveli smo za na�e �itatelje.
|
| Jadranka
Cigelj - "Prostorija 102"
Internationale
Gesellschaft f�r Menschenrechte - skra�eno IGFM (Me�unarodno dru�tvo
za ljudska prava) je organizacija sli�na Amnesty International,
samo �to je puno manja - ograni�ena uglavnom na njema�ko govorno
podru�je - i u svijetu manje poznata. Tako je u prvom ovogodi�njem
broju svoga lista "Menschenrechte" (Ljudska prava) ova
uva�ena organizacija posvetila jedan kutak Jadranki Cigelj. (T.N.)
|
 Iseljeni�tvo
i njegova domovina
Povodom
rasprave o novom izbornom zakonu, ponovno se rasplamsala diskusija
o predstavnicima iseljeni�tva u Hrvatskom saboru; diskusija koja
se vodi sa stanovitom neumjereno��u, pretjerivanjem, bez uvida u
stvarnost, diskusija s vi�e zagrljaja, emocija i strasti nego �injenica,
mi�ljenja i znanja. (T.N.)
|
| Dubravko
Pu�ek nagra�en
Dubravko
Pu�ek, jedan od najpoznatijih �vicarskih pjesnika talijanskoga jezika,
dobitnik je potporne nagrade Schillerove zaklade u �vicarskoj. Schillerova
zaklada u �vicarskoj dodjeljuje redovito nagradu za stvarala�tvo
na sva �etiri slu�bena jezika u zemlji.
|
 Najve�a
izlo�ba hrvatske pismenosti
U Dr�avnoj
knji�nici u Berlinu otvara se izlo�ba hrvatske pisane ba�tine. Predstavljeni
su spomenici hrvatske pisane kulture nastali tijekom stolje�a, s
posebnim naglaskom na glagoljicu kao najstarije slavensko pismo.
Berlinska �e publika u Dr�avnoj knji�nici do 8. lipnja mo�i vidjeti
sedamdesetak panoa s fotografijama u boji i legendama strukturiranim
po ve�im segmentima. Tu je i dvjestotinjak knji�nih izlo�aka te
pet izabranih kamenih spomenika. (prenosimo iz Vjesnika, BM)
|
 Nove
dr�ave i politika Zapada
Viktor Meier izmi�e svakom stereotipu novinara. Ve� je kao be�ki
dopisnik seriozne novine Frankfurter Allgemeine Zeitung bio za koplje
ispred svojih kolega. Knjigom Kako je Jugoslavija prokockana, M�nchen
1995., koja je u me�uvremenu prevedena i na druge jezike kao engleski,
hrvatski itd., poslagao je kockice, za razliku od ve�ine publicista,
onako kako odgovara povijesnim �injenicama, a ne dnevnopoliti�kim
potrebama. Sad je kao umirovljenik boravio u novim dr�avama i promatrao
ih iznutra, te je svoje dojmove i zapa�anja iznio u novoj knjizi
Jugoslawiens Erben (Bastinici Jugoslavije), M�nchen 2001. (TN)
|
| "Nau�imo
hrvatski" Velimir Laznibat
Prof. Dr. Velimir Laznibat zauzima va�no mjesto u hrvatskoj znanosti
i publicistici. Svojom knjigom "U�imo hrvatski" je razrije�io
mnoge probleme i dileme iz najsuvremenijeg hrvatskog jezikoslovlja.
Hrvatima koji �ive izvan domovine ovakve su knjige prijeko potrebne,
jer su u njima jezi�ne natuknice, savjeti i ispravke potkrijepljene
povijesnim �injenicama, �to je neobi�no va�no za ljude u dijaspori
koji sve mjere (i re�u!) kroz povijesne mijene i iz povijesnih razloga.
(Lj.L.)
|
| |
|
|
|
|
|
Predstavljanje hrvatskog stvarala�tva Ljerke Totch Naumove
- produbljivanje veza s rodnom Hrvatskom
Predstavljanje pjesni�koga stvarala�tva na hrvatskome jeziku hrvatsko - makedonske pjesnikinje Ljerke Totch Naumove iz Skopja zapo�elo je najprije kao sudionik na XIV. Susretima pjesnika u Re�etarima. Rije� je o manifestaciji u malom slavonskom mjestu nedaleko od Nove Gradi�ke...
Op�irnije
Osijek 1999. Dosier: Na bastionima i trgovima Tvr�e
Sklad baroknoga grada i utvrde
Uskla�eno pro�imanje vojnog, gra�anskog, vjerskog i duhovnog �ivota uz planski ure�en sklad barokne urbane jezgre i vojne utvrde ponajbolje pokazuje iznimnu vrijednost barokne Tvr�e kao srednjoeuropske kulturne ba�tine...
Op�irnije
Osijek 1999. Dosier: Esekerski knji�evni triptih
Izvan provincijalnih okvira
Ve� odavno nema nikakve dvojbe o tome da je hrvatski jezik osnovni izri�ajni nositelj hrvatske knji�evnosti, ali ne i jedini - u pojedinim razdobljima jezik na�e knji�evnosti bio je, a jo� je jednim dijelom i danas, na primjer: latinski, njema�ki ili talijanski.....
Op�irnije
Osijek 1999. Dosier
Knjiga koju bi svi Esekeri i prijatelji Osijeka trebali imati
Ugledni osje�ki znanstvenici, pisci, novinari te drugi intelektualci �iji su komadi�i �ivota bili neraskidivo vezani uz grad Osijek napisali su �etrdesetak tekstova o suvremenom i povijesnom Osijeku...
Op�irnije
Predstavljen zbornik "Muzama iza le�a: �itanja hrvatske lirike"
U utorak, 31. kolovoza 2010, u atriju Poslijediplomskog sredi�ta u Dubrovniku predstavljen je zbornik "Muzama iza le�a: �itanja hrvatske lirike". Zbornik je objavljen 2010. godine u izdanju Zagreba�ke slavisti�ke �kole...
Op�irnije
Hrvatski duh u engleskom ruhu
Knji�evnost ljudi hrvatskog podrijetla na jeziku domicilne zemlje danas je mo�da najsustavnije poznata u SAD-u, gdje niz pisaca osvaja sam vrh suvremenog ameri�kog knji�evnog izraza kao primjerice Melissa Milich, Anthony Mlikotin, Josip Novakovich i Mary Helen Stefaniak ...
Op�irnije / Summary / Res�men
Rose is a rose is a rose is a rose
LJUBAV U OPAKIM VREMENIMA
Kazali�ni komad Ivane Sajko u Luzernu
Ona i on ple�u, ple�u i ple�u. Kako se glazba mijenja tako i njihov ritam plesa. Mladi su i vole se. Ili preciznije: �eznu za ljubavi. Ali za ljubav treba puno vi�e od ledene atmosfere. Mjesto je neprikladno. Tu vlada pogibelj od koje svi bje�e...
Op�irnije
Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine
Prvi svezak "Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine", koji obuhva�a enciklopedijsku gra�u od slova A do �, objavio je Hrvatski leksikografski institut BiH.
Planirano je objavljivanje jo� tri sveska ove enciklopedije...
Op�irnije
Zvonko Pand�i�, Nepoznata proza Marka Maruli�a
Narodna poslovica ka�e: ako �eli� do�i do meda, najbolje je slijediti p�ele. Primijeniv�i tu narodnu mudrost na svoj istra�iva�ki rad, Zvonko Pand�i� je prije vi�e od jednoga desetlje�a uo�io nekoliko p�ela koje su i�le, odnosno upu�ivale istra�iva�e...
Op�irnije
Nino �krabe, dramski pisac:
Izlaz je u dijalogu, ponosu i prkosu
Iz �asopisa Matice hrvatske "Vijenac" prenosimo razgovor s Ninom �krabe, dramskim piscem, publicistom, scenaristom i autorom kazali�nih komada i redateljem sedamdesetak predstava u Gradskom kazali�tu Jastrebarsko pa i predstave "Ljubica" koju smo ovih dana imali u�itak vidjeti u Badenu i Bernu...
Op�irnije
|
Antonio
Skarmeta: Tat i plesa�ica
Antonio Skarmeta pripovijeda bajku iz �ilea. Prelijepa je ta bajka
da bi bila istinita. Bajka iz suvremenog �ilea. Tu su junaci i hulje,
dobri i lo�i momci ...
Op�irnije
|
TREBA
LI REAGIRATI?
Me�u Hrvatima se �uju razgovori o tome treba li reagirati na nekorektne
tekstove o hrvatskom narodu i njegovoj kulturnoj i nacionalnoj ba�tini.
Odluka uistinu nije laka glede mogu�nosti ...
Op�irnije
|
U
POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj
Hrvatski
portal objavljuje u nastavcima mjestimice skra�eni prijevod knjige
Tihomira Nui�a koja je objavljena na njema�kom jeziku pod naslovom
"U potrazi za slobodom i kruhom" ("Auf der Suche
nach Freiheit und Brot", Ivo Lederberger Verlag, St. Gallen
2003).
|
| STJEPAN
RADI� 11. lipnja 1871. - 8. kolovoza 1928.
Te�ko
je na�i povijesnu li�nost koja se u nesretnom 20. stolje�u tako
duboko usjekla u srca hrvatskoga puka kao Stjepan Radi�. Radi� je
bio neprijeporni vo�a i u�itelj svoga naroda. Umire kao �rtva srpskoga
atentata u beogradskoj skup�tini i ostaje do danas �ivom narodnom
legendom.
|
| Prazno
nebo
Banatski
Nijemac Richard Wagner (*1952) je �ivio u Rumunjskoj sve do 1987.
godine kad ga je gubitak gra�anskih prava prisilio na emigraciju.
Od tada �ivi kao slobodni knji�evnik u Berlinu. Svojom se knjigom
"Prazno nebo" uklju�io u aktualnu raspravu o Europi, koja
se �esto reducira na Europsku Uniju, i anga�irano tra�i reviziju
zapadnoeuropskog odnosa prema njezinom jugoisto�nom dijelu.
|
| Sje�anja
- Bleibur�ka tragedija, drugi dio
Bleibur�ka
tragedija nije samo biolo�ki osjetno oslabila hrvatski narod nego
i duhovno. Jedan od zlih demona...
|
| Sje�anja
- Bleibur�ka tragedija, prvi dio
Bleibrug,
Dravograd, Celje, Zidani Most, Ko�evski Rog....mjesta o kojima sam
slu�ao u djetinjstvu...
|
| "Du
bist zu schnell", Zoran Drvenkar
Ve�
prve stranice najnovijega romana Zorana Drvenkara, najplodnijega
pisca na njema�kom jezi�nom podru�ju mladoga hrvatskoga nara�taja,
�itaju se kao krimi u kojem je u prvom planu sudbina mlade zlorabljene
i osamljene �ene.
|
| MARICA
BODRO�I� - Zapis dje�je du�e
Upravo
nam je stigao popis nagra�enih autora zaklade Robert Bosch Stiftung
iz kojega se vidi da je ovogodi�nju presti�nu i potpornu nagradu
dobila Hrvatica Marica Bodro�i�. Godine 2002. bila je dobitnicom
Heimito von Doderer-F�rderpreis, a 2001. uru�ena joj je nagrada
Hermann-Lenz-Stipendium. Ro�ena 1973. godine u Zadvarju, 1983. preseljava
u Njema�ku. U Frankfurtu na Majni je zavr�ila studij kulturne antropologije
i slavistike. Trenuta�no �ivi u Parizu. (T.N.)
|
| Izlozba
o Vukovaru i Hrvati
Vec
smo spomenuli da su pojedini Hrvati svojom nazocnoscu i svojim pojedinacnim
prilozima dali pristojan obol ovoj izlozbi. Mlada Hrvatica i profesorica
glazbe, Marcela Sigur-Matic, je svojom svirkom uzvelicala slavlje.
Poznata i priznata pjesnikinja Dragica Rajcic je svojim poetskim
prilogom obogatila promisljanje o tragediji. Pisac ovih redaka je
izloscima o nobelovcu Ruzicki i osvjetljenjem svicarsko-hrvatskih
povijesnih odnosa doprinio boljem razumijevanju smjestaja izlozbe
u Svicarsku. Bilo je, na zalost, i drugih.(T.N.)
|
 Knjiga:
Tajni rat udbe protiv hrvatskoga iseljeni�tva
Pred
nama je 3. dopunjeno izdanje ove knjige. Predgovor je napisao povjesni�ar
dr. Josip Jur�evi�.
Ova knjiga je me�u najprodavanijim knjigama u Hrvatskoj, sto govori
o �e�i hrvatskoga pu�anstva za informacijama ove vrste... (T.N.)
|
|
Tko
je Moriz Rerer?
O �ovjeku,
koji se krije pod ovim pseudonimom, znamo vrlo malo; odrastao je
i �kolovao se u �vicarskoj s roditeljima, dakle "gastarbeijtersko"
dijete, studirao je u Z�richu psihologiju i sociologiju. Razo�aran
"na�inom dru�tvenoga �ivota", napu�ta �vicarsku. �ivi
u Istri, sasvim povu�eno, i pi�e na njema�kom jeziku.
|
 Predstavljamo
Zbirku pjesama "Moj Vukovar �ivi"
Upravo
je izi�la iz tiska zbirka pjesama �vicarskog lije�nika i pisca Petera
Weibela Mein Vukovar lebt (Moj Vukovar �ivi), Verlag im Waldgut
AG, Frauenfeld 2002. Ne, nisam se prevario. Knjiga uistinu nosi
taj naslov, ali Vukovar nije samo ime op�ehrvatske tragedije, nego
metafora za sve sli�ne svjetske nesre�e. (T.N.)
|
 Predstavljamo
Mariana Nakitscha
Hrvatski
lirik, imigrant u Njema�koj, njema�ki zavi�ajni pjesnik - sve je
to Marian Nakitsch (Naki�) iz Novske, ali i nije. Pi�e sjetne pjesme
o ovoj negostoljubivoj zemlji i na njezinu jeziku, kojega je nau�io
i odabrao - svome ma�ehinskom jeziku.Njegova knjiga poezije nosi
naziv "Fl�gelapplaus" (Pljesak s krilima), a mi Vam ovdje
donosimo �lanak objavljen o njemu i njegovom radu u Neue Z�richer
Zeitung. (ur)
|
 Interview
s Jagodom Marini�
Interview
s Jagodom Marini�
Jagoda Marini� je mlada hrvatsko njema�ka knji�evnica. Ro�ena je
1977. godine u Waiblingenu u Njema�koj. Njeni roditelji su porijeklom
iz Drni�a, mjesta u dalmatinskoj zagori. Knjigom neobi�nih pri�a
objavljenih pod nazivom "Eigentlich ein Heiratsantrag - Bila
je to zapravo prosidba" uspjela se nametnuti njema�koj �itala�koj
publici. U srijedu 20. velja�e �itali su u Winterthur J.Marini�
i �vicarski glumac Ernst S�ss o uvijek zanimljivoj temi, o ljubavi.
Tu je bio prisutan i na� suradnik D.Petkov koji je s Jagodom Marini�
napravio interview. (DP)
|
 Predstavljamo
Jasminku Ivan�evi�
Jasminka Ivan�evi� ro�ena je 1966. u Virovitici, a od 1981. �ivi
u �vicarskoj. Pi�e pjesmu i prozu jo� od �kolskih klupa, a Na kraju
polja (Am Feldrand ) je njen tiskani prvijenac. Knji�ica sadr�i
dvanaest razli�itih kratkih pri�a. Sve pri�e su iz Hrvatske i svaka
je zapravo jedno djetinjstvo za sebe. Jednom se to djetinjstvo doga�a
u ravnoj Slavoniji, drugi put na nekom kolodvoru, tre�i put u kr�ovitoj
Dalmaciji... posvuda Hrvatska sa svojim ljepotama i poreme�ajima,
sa svojim tradicijama i svojim fatalizmima. (TN)
|
 Dragica
Raj�i� govori ekskluzivno za Portal
Pojam uspje�nih Hrvat-ic-a u Dijaspori obi�no nas asocira na ljude
uspje�ne u gospodarstvu (popularno re�eno biznisu). Rje�i su primjeri
uspje�nih Hrvat-ic-a na podru�ju umjetni�kog stvarala�tva kao slikara,
kipara, pjesnika i sli�no. Jedan od takvih rijetkih ali uspje�nih
primjera je knji�evnica i pjesnikinja Dragica Raj�i� koja je svojim
radom ostvarila zavidan uspjeh i prepoznatljivost me�u �vicarcima.
Pro�itajte ekskluzivni interview koji je za Portal s gospo�om Raj�i�
vodio urednik kulture gosp. Tihomir Nui�.
|
Dubravko
Pu�ek
"Ramanov u�inak"
Predstavljamo vam novu knjigu poezije Dubravka
Pu�eka, objavljenu ove godine u nakladi Armando Dado Editore,
Locarno. Knjiga pod naslovom Effetto Raman sadr�i 7 pjesama posve�enih
Krunoslavu, Pu�ekovom sinu.
|
 DOLJUBLJENJA
(Aufliebeseen)
U Gradskom kazali�tu u St. Gallenu praizveden
je komad najpoznatije Hrvatice u �vicarskoj AUFLIEBESEEN, pri�a
o jednoj Hrvatici koja ni mrtva ne nalazi dom.
"Doljubljenja" je nedijalo�ki tekst Dragice Raj�i�,
Hrvatice koja �ivi u St. Gallenu...
|
| Antonio
Skarmeta
 Na�
urednik Kulture jo� jednom je prona�ao jednog pjesnika Hrvatskog
podrijetla. Ovaj put to je �ileanac Antonio Skarmeta. Napisao je
knjigu s naslovom "Pjesnikova svadba" �ija se radnja doga�a
na jadranskom oto�i�u.
|
| Za�to
sam vam lagala
(tn) Bogati njema�ki jezik u nekim
je slu�ajevima manje diferenicran od hrvatskoga. Tako u rodbinskom
nazivlju rije� Tante zna�i strinu, ujnu, tetu, a Onkel strica, ujaka
i tetka. Je li glavno lice Onkel Milan u romanu "Warum ich
euch belogen habe" (Frankfurter Verlagsanstalt, Frankfurt am
Main, 2000) autori�in stric, ujak ili tetak...
|
| Uvertira
Ova se pri�a dogodila davno, davno...
Prije vi�e od sto godina, negdje u Hrvatskom Zagorju. Ondje je �ivio
jedan vrlo bogati �ovjek, kojeg su doma�i ljudi zvali - gospon Grabec.
On nije imao obitelj, ve� samo sluge i slu�kinje. Posjedovao je
puno zemlje, stoke i nekoliko ku�a. No, to mu nije bilo dosta. Htio
je puno vi�e. Puno, puno vi�e!
|
Knjiga
o dalmatskom jeziku
Knjiga dopisnog �lana Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU) �arka Mulja�i�a "Das Dalmatische" pojavila
se kod Boehlau Verlaga 2000. godine. Knjigom su romanistika i kroatistika
dobile skup Mulja�i�evih radova koji su dosad bili razasuti u publikacijama
na njema�kom, talijanskom i francuskom jeziku. Ona je nezaobilazno
�tivo za svakoga tko se �eli baviti pitanjem dalmatsko-romanskih
jezika. Urednica knjige, prof. dr. Elisabeth von Erdmann-Pand�i�,
je izabrala 34 autorova teksta izme�u vi�e stotina njegovih radova....
|
NJEMA�KO-HRVATSKI
EKONOMSKI RJE�NIK
Kako nam je javljeno iz domovine, u Zagrebu
se pojavio novi rje�nik "Wirtschaftsw�rterbuch Deutsch-Kroatisch".
Napisali su ga Branka Lon�arevi�, dr. sc. Sandra �valjek i �eljko
Faber, a tiskan je u nakladi "Faber & Zgombi� Plus". Rje�nik sadr�i
vi�e od 9.000 pojmova, ima 349 stranica i stoji 320,00 HRK.
|
| Kao
munja sijeva mi iz usta
Nova knjiga: Ana Pia Maissen
Iz knjigu Ane Pie Maissen "Wie ein
Blitz schl�gt es aus meinem Munde", Peter Lang AG, Europ�ischer
Verlag der Wissenschaft, Bern 1998....
|
|
Antologija
hrvatske poezije na Njema�kom
(tn) Na njema�kom se pojavila antologija hrvatske
poezije 20. stolje�a pod nazivom Das Schlangenhemd des Windes (Zmijska
ko�a vjetra), kod nakladnika Erasmus Zagreb i Gollenstein Blieskastel,
2000. Izdava� je njema�ki slavist prof. Manfred J�hnichen, a izbor
je napravio hrvatski pjesnik Slavko Mihali�. U knjizi je predstavljeno
78 pjesnika, a pjesme su prepjevali na njema�ki ukupno 23 prevoditelja.
Predgovor knjizi je napisao prof. J�hnichen, a pogovor i bilje�ke
o piscima Mihali�.
|
|
Studija
o Paveli�u na Sveu�ili�tu u Z�richu
Bradina, 14.7.1889. - Madrid, 28.12.1959.
Na Sveu�ili�tu u Z�richu se pojavila neobi�na bro�ura,
nesvakida�njeg sadr�aja, za �to je trebalo puno mudrosti i odva�nosti.
Rije� je o jednoj manjoj studiji studenta Damira Petkova o poglavniku
Anti Paveli�u (Eine Studie �ber Ante Pavelic), koja je sada pohranjena
u biblioteci Historijskog seminara za isto�no-europsku povijest.
(tn)
|
|
Ana
Matan: "�to je tolarancija?"
Tolerancija je vrlina koja je u zadnje
vrijeme jako potrebna i tra�ena pogotovo me�u Hrvatima. Stoga prenosimo
kra�i osvrt g�e. Ane Holeti� o knji�ici "�to je tolerancija?"
autorice Ane Matan.
'Tolerancija ili hrvatskim jezikom re�eno trpeljivost je vrlina
da otrpimo razli�itost koju ne odobravamo.' (ah)
pro�itajte
cijeli osvrt
|
|
HNK
iz Splita u �vicarskoj
(tn) Hrvatsko narodno kazali�te iz Splita
sudjelovalo je na Festivalu Z�rcher Theaterspektakel 29. i 30. kolovoza
2000. godine predstavom "Povratak u pustinju" francuskog
pisca Bernard-Marie Koltesa. �vicarska sredstva javnog priop�avanja
popratila su nastup Spli�ana zanimljivim prilozima. Razgovor s re�iserom
Ivicom Buljanom objavio je �enevski dnevnik "Le Temps"
pod naslovom "S Ivicom Buljanom...
|
|
Branko
Dinjar: O�I U O�I
Nova knjiga
Branko Dinjar nije poznat hrvatskoj knji�evnoj javnosti.
Nije poznat ni hrvatskoj dijasporskoj knji�evnoj javnosti. On pripada
skupini onih tihih stvaralaca koji pi�u iz du�e, vi�e za sebe nego
za druge, jer ga na to goni ne�to vi�e od komercijalizacije i slave..
|
|
Premijera
glagoljice u glasovitom Trinity Collegeu
Izlo�bu prati i opse�an katalog-knjiga na engleskom
jeziku u kojem tekstove potpisuju: Radoslav Kati�i�, Anica Nazor,
Josip Bratuli�, Frane Paro i Hana Breko / Izlo�ba u Trinity Collegeu
jest prvo sustavnije predstavljanje hrvatske glagoljice u svijetu
|
ZORAN
FERI� - "Engel im Abseits"
Hrvatski pisac mla�e generacije,
Zoran Feri�, ro�en 1961. g. u Zagrebu, postao je u Hrvatskoj �iroj
javnosti poznat po svojoj knjizi An�eo u ofsajdu, Zagreb 2000.
Ta je knjiga pri�a prevedena na njema�ki i dobila neobi�ne pohvale.
nastavak ovdje
|
| Te�ko
je biti prijatelj Hrvatske
Poku�ala sam razbiti mit o Vuku
Karad�i�u kao stvaratelju hrvatskoga knji�evnog jezika te pokazati
da su Hrvati od 17. do 19. stolje�a imali i te kako zna�ajnih djela
koje valja uzeti u obzir pri razlaganju starine hrvatskoga jezika
i njegove knji�evnosti - ka�e prof. dr. Elisabeth von Erdmann-Pand�i�
/ Slavistika danas ne u�iva zavidan presti�
|
 Jagoda
Marini�: "Eigentlich ein Heiratsnatrag"
Luzerner Zeitung je objavlio veoma
interesantnu reporta�u o knjizi Jagode Marini� "Eingentlich
ein Heiratsantrag". Ina�e na Portalu smo ve� pisali (vidi SJENE
LJUBAVNE BOLI) o mladoj knji�evnici, Hrvatici koja je ro�ena u Weiblingenu
a �ivi u Heidelbergu... Pogledajte reporta�u
|
Dubravko
Pu�ek
Dubravko Pu�ek (Zagreb 1956.) je
�vicarski pjesnik talijanskoga jezika koji �ivi i radi u Luganu.
Objavio je vi�e knjiga poezije i proze, koje zasad jo� nisu prevedene
na hrvatski jezik: Serafska harfa; Monologija ljubice; Parade
76; Nemogu�a ljubav; Nerazgovjetan osje�aj Ljubav(i) i smrTi;
Prozirne putenine; Sunce mrtvih; Kamen s usta; Novakov prah...
|
| Kako
je glava sv. Stjepana dospjela u Dubrovnik
Zanimljivo �tivo iz domovine
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske na molbu
Republike Ma�arske te uz pristanak dominikanaca omogu�ilo je u povodu
proslave tisu�ite obljetnice ma�arskog kraljevstva da od 17. kolovoza
na godinu dana Ma�arima bude posu�ena relikvija glave sv. Stjepana...
|
| Bosanski
alphabet
FensterWorte. Ein bosnisches Alphabeth.
Pod tim se naslovom pojavila knjiga hrvatskog knji�evnika Mile Stoji�a,
koji �ivi i radi u Sarajevu. Knjiga sadr�i politi�ke glose, zbijene
kra�e studije i feljtone o "bosanskom alfabetu" od A kao Andri�
do Z kao Zlato. "Zlato ne nalazi u hrvatskom rje�niku pored novca
kao sto je to slu�aj u njema�kom (Geld/Gold), nego pored rije�i
zlo�in, �to ga poti�e na zanimljive misaone igre". Ve�inom su to
prilozi pisani za jednu zagreba�ku novinu. Potresno je "�to je Stoji�
sposoban ispripovijedati o genocidu, o obnovi. o demokraturi, o
plja�ki u svojoj zemlji". (Prema NZZ 27./28.1.2001) Knjiga je tiskana
kod nakladnika Drava-Verlag, Klagenfurt 2000.
|
| SREDNJO-EUROPEJAC
U LUGANU
Susret s Dubravkom Pu�ekom
Htjela sam zapravo pjesnika Dubravka Pu�eka
zamoliti za razgovor; da on je to bio, onaj s aparatom za snimanje,
na kojem stoji otiskano �Radio della Svizzera Italiana�, gdje je
urednikom na drugom programu. Kako se kasnije ispostavilo, htio
je iskoristiti priliku za jedan kratki razgovor za rubriku o knjizi
koju svakog tjedna priprema.
|
|
SJENE
LJUBAVNE BOLI
Pod tim naslovom se pojavio �lanak o jednoj mladoj
hrvatskoj autorici iz Njema�ke. Jagoda Marini� je ro�ena 1977. godine
u Waiblingenu u Njema�koj.
Napisala je knjigu kojom je impresionirala ne samo velikoga njema�koga
nakladnika Suhrkamp, nego i samog urednika kulture u NZZ dr. Martina
Meyera. Ovdje prenosimo jako pozitivnu kritiku dr. Meyera iz NZZ
od 29.3.2001, str. 65. (tn)
|
|
|
