Dvije poeme Tomislava Marijana Bilosni�a:
„Vukovar" i „Crno je crno"
Tomislav Marijan Bilosni�
U nakladi Udruge 3000. godina Za dar iz tiska je izišla najnovija zbirka „Vukovar". Napisana snagom jake knji�evne rije�i kao vrilo autorovih sje�anja koja zapravo ne prolaze izri�ajno dojmljivo opisuje klju�ne doga�aje. Bilosni�eva poema „Crno je crno" pojavila se nedugo nakon poeme „Vukovar" u nakladi istog nakladnika. Pogledajmo obje:
BILOSNI� „VUKOVAR"
U nakladi Udruge 3000. godina Za dar iz tiska je izišla najnovija zbirka „Vukovar".
Napisana snagom jake knji�evne rije�i kao vrilo autorovih sje�anja koja zapravo ne prolaze izri�ajno dojmljivo opisuje klju�ne doga�aje: BILOSNI�EV VUKOVAR
Iz tiska je izišla najnovija knjiga Tomislava Marijana Bilosni�a, poema „Vukovar". Iz svih medija opkoljeni smo salvom „sje�anja“ na vukovarsku tragediju, no na knjizi koja je umjetni�ki spomen Vukovara postoji da njezino tiskanje od javnih ustanova kulture nije nitko pomogao. Objavljena je u nakladi Udruge 3000 godina Za dar.
Bilosni�eva poema „Vukovar" ve� je uvrštena u Antologiju hrvatski pjesnici o Vukovaru „Upamtite Vukovar", koju je uz 20.obljetnicu Domovinskog rata, nedavno objavila „Privla�ica" iz Vinkovaca. Isto tako poema „Vukovar" u �itavosti je objavljena u najnovijem broju �asopisa Društva hrvatskih knji�evnika „Republika", i to kao posebni prilog posve�en stradanju i uništenju hrvatskog i europskog grada Vukovara.
U poemi „Vukovar“ autor nastavlja poetiku sna�nog i optu�uju�ega Krika, ali i duboko-tragi�nu poetiku Kri�noga puta. Njegovi stihovi ovdje doista sli�e rafalima i pucnjevima što ruše sve pred sobom, brišu svaki trag �ovje�nosti. Vukovarska rana još je vru�a i, iz nje kuja krv – krv izdaje nakon smaknu�a. Knjiga je knji�evnim umje�em izra�ena povijest sje�anja - jer to nije prigodni�arska poema, ve� je zaista Rije� koja optu�uje da je Vukovar postao samo prigoda.
Vukovar je na samom kraju 20. stolje�a, zapravo svi smo svjedo�ili posljednjem vapaju civilizacije, stoga Bilosni� uspješno postavlja paralelu – Guernica – Varšavaski geto - Auschwitz – Vukovar.
Poema „Vukovar“ Tomislava Marijana Bilosni�a istinsko je svjedo�anstvo povijesti i razdoblja koje nije znalo shvatiti i poštovati �rtvu, iznijeti pouku iz pretrpljene patnje. U hrvatskoj knji�evnosti ova poema zauzima mjesto iznimnog podsjetnika na bol i strahote rata u onom smislu što u povijesti svjetske umjetnosti predstavlja Picassova „Guernica“. Naprosto optu�ba – svijetu, licemjerju, bijelim rukavicama koje nemaju snage o�istiti nevinu ljudsku krv. Pouka je jasna, ona odzvanja zadnjim stihovima Bilosni�eve poeme - „Krist je u Vukovaru“, „naše je tijelo hostija / Aleluja / Aleluja“, iz krvi se izdigla svjetlost.
*****
BILOSNI� „CRNO JE CRNO"
Bilosni�eva poema „Crno je crno" pojavila se nedugo nakon poeme „Vukovar" u nakladi Udruge 3000. godina Za dar.
Zapravo, Bilosni� kao da je profetski najavio sjevernoafri�ke revolucije, kolaps svjetskog monetarnog sustava, op�u krizu liberalnog društva, svu katastrofu 2011. godine.
Koliko su sadr�ajno zanimljiva i vrjedna knji�evna djela knji�evnika Tomislava Marijana Bilosni�a kao prinos hrvatskoj knji�evnoj kulturi, ovdje ne �emo objašnjavati. Zato s pravom za Bilosni�a ka�emo da je jedan od najplodnijih i naj�itanijih hrvatskih knji�evnika. Opet �e iznenaditi Hrvatsku - samo nekoliko dana nakon izlaska iz tiska Bilosni�eve poeme „Vukovar", u javnosti se pojavila nova knjiga ovog autora, poema pod znakovitim naslovom „Crno je crno". Kao i u poemi „Vukovar“ tako i u poemi „Crno je crno" autor ustrajava na poetici sna�nog i optu�uju�ega Krika, ali i duboko-tragi�noj poetici Kri�noga puta. Dok se u „Vukovaru" sje�a tragedije hrvatske Guernice, u poemi „Crno je crno" Bilosni� govori o stanju u Domovini, Europi i Svijetu, uspore�uju�i ga sa stanjem u Africi.
Poema „Crno je crno" oznanjena je u nakladi (Udruge 3000 godina Zadar), koja se zadnjih godina na godišnjoj Izlo�bi nakladništva i tiskarstva u Znanstvenoj knji�nici u Zadru, isti�e po obujmu objavljenih knjiga kao jedan od najplodnijih nakladnika u Gradu Zadru. Kao i ve�inu Bilosni�evih objavljenih knjiga i poemu „Crno je crno" sam grafi�ki i likovno opremio autor - zaista pregledno i dojmljivo. S iscrpnim pogovorom naslovljenim „Nevino su�ena vatra na loma�i svijeta" knjigu je popratio kriti�an znanstvenik dr. sc.Igor Šipi�.
Sanja je Kne�evi� o poemi napisala slijede�e: - Poema „Crno je crno“ Tomislava Marijana Bilosni�a preuzima u knji�evnom ruhu svu anga�iranost ovodobnog društvenog bunta. Iako je kao posebna knji�evno djelo iz tiska izašla tek ovih dana. Spomenit �u da je poema na samom po�etku 2011. godine objavljena u �asopisu „Zadarska smotra“. Zaista, Bilosni� kao da je profetski najavio sjevernoafri�ke revolucije, kolaps svjetskog monetarnog sustava, op�u krizu liberalnog društva, svu katastrofu 2011. godine.
U poemi „Crno je crno“ autor kao da je zapisao svu nepravdu i tugu svijeta pozivaju�i se na samo tijelo boli i nepravde – na crnu i do bijelih kostiju obespravljenu Afriku. Afrika je metafora propasti zapadnoeuropske civilizacije kojoj svjedo�imo na po�etku 21. stolje�a, htjeli to priznati ili ne. Kad knjigu �itamo zato se i pitamo postoji li danas zapad ili ne ? Poput šamanske formule poemu ritmi�ki razbijaju pripjevni stihovi „Afrika / Afrika“ u sugalsju s Galovi�evim „crn – bel / crn – bel“. Samo intertekstno prizivanje Galovi�a nije slu�ajno, naime njegova arkadi�na „Crn – bel“ nastala je u sam osvit Prvoga svjetskog rata, rata u kojem je i sam pjesnik nestao, ali i rata koji je obilje�io propast jednog društvenog sustava. Afrika je stoga za Bilosni�a i njegova obespravljena i poni�ena domovina Hrvatska, kao što je to i današnja Europa, kao i sav ostali neoliberalni svijet. Afrika su svi oni mali nad kojima bdije vlasni�ka, kolonijalisti�ka i imperijalisti�ka �izma. Pa makar se ona danas zvala tek novac. Za Bilosni�a je indikativno crn i sam Juda koji u crnim rudnicima siše zlato. Juda izdajnik cijela je naša civilizacija, utemeljena na la�i, prijevari, proganjanju i istrjebljenju slabijega, postkolonijalisti�kim rje�nikom re�eno – Drugoga. Bilosni�ev pjesni�ki tekst stoga nudi dvostruki u�itak �itanja – ovodobnom hrvatskom �ovjeku udijeljen je kao tekst ohrabrenja i poziv na bunt i borbu protiv zadanoga stanja, ali on je istodobno bogato štivo u kojem se raspoznaje nova filozofija, postfeministi�ka svijest, postkolonijalisti�ka ideja, i duhovno-obnoviteljska misao”.
Za portal: Ivan Raos
|
