|
U
potrazi za slobodom i kruhom
Na tragu Hrvata u �vicarskoj - �VICARCI U HRVATSKOJ
O�ITO JE KOD HRVATA �VICARSKA
ZBOG SVOJE PRIRODE VE� RANIJE IZAZIVALA POSEBNE ASOCIJACIJE. TAKO
JE U LICI, NEDALEKO OD GRADA OTO�CA, GDJE SE DONJI DIO TOKA RIJEKE
GACKE SLIVA U JEZERO GORNJE �VICKO, A ODATLE SLAPOVIMA PRELIJEVA
U KR�KO JEZERO DONJE �VICKO, NAZVANO PODRU�JE �VICA. TAMO GDJE PRESTAJE
OBRADIVO POLJE, NASTAJE ZELENILO LIVADA I PA�NJAKA KOJE OKRU�UJE
�UMA. IZNAD �UME SE DI�U VISOKA BRDA POD KOJIM URANJA I NESTAJE
U �UDESNIM BUKOVIMA SLAPOVA VODA KOJOM SE POLJE OPLODNJAVA I LJUDIMA
DARUJE HRANU. OVU JEDNISTVENU LJEPOTU NAROD JE IMENOVAO ONIM IMENOM
KOJEMU SE �INILO NAJPRIKLADNIJIM - �VICA TJ. MALA �VICARSKA.
�VICARCI NISU UVIJEK SELILI
NA ZAPAD. BILO JE �VICARACA KOJI SU, IAKO NE U VELIKOM BROJU, SLIJEDILI
PUT SUPROTAN MIGRACIJSKIM TRENDOVIMA I NASELJAVALI SE PO ISTO�NOM
DIJELU EUROPSKOG KONTINENTA. JEDAN DIO IH SE TAKO DOSELIO I U TADA�NJU
AUSTROUGARSKU POKRAJINU HRVATSKU. ME�U NJIMA JE BILO SELJAKA, VOJNIKA,
UMJETNIKA I PODUZETNIKA.
Najstariji nama poznati podatci
o jednom �vicarcu, koji je izabrao Hrvatsku za mjesto svoga boravka
i djelovanja, su oni o zlatarskom majstoru Johannesu von Basel koji
se u 15. stolje�u nastanio u Dubrovniku. Iz pisanih dokumenata znamo
da je obrazovao u�enike, dovr�io oltarske pale u dominikanskoj crkvi,
da je 1451. godine dobio narud�bu da izradi kadionicu. Od svih predmeta
koje je Johannes von Basel u Dubrovniku napravio, sa�uvalo se do
danas jedno Raspelo u riznici Male Bra�e. "
"KAO ZANIMLJIVOST MO�E SE NAVESTI
DA JE U RIJE�KOM STAROM GRADU POSTOJALA ULICA GRIGIONI PO �VICARSKOM
KANTONU KOJI JE POZNAT I KAO GRAUB�NDEN. TO SVJEDO�I DA JE U GRADU
U 17. STOLJE�U, A MO�DA I RANIJE, BILO I DOSELJENIKA IZ TOG DIJELA
EUROPE. ONI SU OTVORILI I JEDNU OD PRVIH KAVANA NA TADA�NJEM GLAVNOM
TRGU (DANAS KOBLEROV TRG) U VE� ODAVNO SRU�ENOJ ZGRADI ZVU�NA IMENA
- DOMUS AUREA." JE LI BRAT FRANJEVAC I SLIKAR SERAPHIN SCH�N
ZBOG OVE �VICARSKE ZAJEDNICE DO�AO NA RIJEKU ILI JE POBJEGAO PRED
STRAHOTAMA TRIDESETGODI�NJEGA RATA I VJERSKE NESNO�LJIVOSTI U MIRNU
OAZU VJERE NA TRSATU, OSTAT �E TAJNA. NA TRSATU U RIJECI SE NAKON
PO�ARA U 17. STOLJE�U GRADIO FRANJEVA�KI SAMOSTAN I OBNAVLJALA CRKVA.
SERAPHIN SCH�N JE TU U RAZDOBLJU OD 1631.-1640. GODINE OSMISLIO
SVOJ POZNATI SLIKARSKI OPUS. OD NJEGOVIH RADOVA SA�UVNI SU SV. NIKOLA
SA ZAGOVORNICIMA, SV. MIHOVIL, SV. KATARINA, GOSPA LORETSKA TE FRESKE
U SAMOSTANSKOM KLAUSTRU ITD. GODINE 1634. POSLAO JE SERAPHIN SCH�N
S TRSATA DVIJE SLIKE KRISTOVO KR�TENJE I IMMACOLATA (BOGORODICA
BEZGRJE�NOG ZA�E�A) U SVOJ RODNI MENZINGEN. CIKLUS SLIKA U KLAUSTRU
FRANJEVA�KOGA SAMOSTANA MO�E SE SMATRATI NJEGOVOM KOMPOZICIJOM,
ALI NE I NJEGOVIM SLIKAMA JER SU IH RESTAURACIJE PREVI�E UDALJILE
OD ORIGINALNOG STANJA. SLIKAR SCH�N JE RO�EN U MENZINGENU, KANTON
ZUG, OKO 1600. GODINE, A UMRO PREMA OVOJ LEGENDI: "DO�IVIO JE LIJEPU
STAROST. KAD JE POD STARE DANE PUTOVAO U MLETKE DA KUPI BOJE, OTROVALI
SU GA OD ZAVISTI �TO JE LIJEPO SLIKATI ZNAO. OTROV JE LAGANO DJELOVAO.
GINUO JE OD DANA DO DANA DOK NIJE UMRO 4. SVIBNJA 1693."
U Novom Vinodolskom je �upna crkva sv. Filipa i Jakova u 17. stolje�u
barokizirana. Glavni oltar i stukatura na svodu su djelo �vicarskih
umjetnika bra�e Clementa i Giaccoma Somazzi (1807.).
PIETRO NOBILE SE RODIO 1776.
GODINE U SELU CAMPESTRE KOD TESSERETE (TICINO). OTAC MU SE RANO
S OBITELJI PRESELJAVA U TRST GDJE MALI PIETRO POHA�A �KOLU. DALJE
SE OBRAZUJE U RIMU, A STUDIJ ARHITEKTURE ZAVR�AVA U BE�U. PIETRO
NOBILE JE �IVIO IZME�U TRSTA I BE�A, ALI JE POSLOVNO PUNO PUTOVAO
PO AUSTRIJI, UGARSKOJ, ITALIJI, NJEMA�KOJ I HRVATSKOJ. U VI�E JE
NAVRATA BORAVIO U RODNOME MJESTU JER JE PROJEKTIRAO JEDAN HOTEL
I GRADSKU PALA�U U LUGANU, A UZ POMO� �VICARSKE VLADE UTEMELJUJE
1844. GODINE U TESSERETU �KOLU LIKOVNIH UMJETNOSI. UMRO JE U BE�U
1854. GODINE.
Krajem godine 1807. imenovan
je in�enjerom Ureda za graditeljstvo koji je bio nadle�an za Trst,
Istru, Aquileju i Goricu. Projektirao je novogradnje i nadzirao
njihovu izvedbu. Godine 1810. slu�beno je imenovan glavnim in�enjerom
graditeljstva mostova i cesta za Ilirsko primorje s nadle�no��u
na podru�ju Istre, civilne i vojne Hrvatske, a sam je pro�irio svoje
djelovanje na podru�je Dalmacije. Godine 1813. Nobile predla�e francuskim
vlastima cjeloviti projekt za�tite spomenika Projet relatif aux
Antiquitees Architectoniques d'Illyrie. Projektirao je obalnu cestu
od Kopra do Pule, izradio nove nacrte, skice i crte�e spomenika,
pri tom su mu najva�niji bili Amfiteatar, Augustov hram i slavoluk
Sergijevaca (Zlatna vrata). Nobilov plan i projekt izgradnje svjetionika
na rtu Savudrije ostvaren je 1818. godine (svjetionik je i danas
u uporabi). Navodno je taj svjetionik prvi u Europi imao plinsko
svjetlo. Za za�titu spomenika u Puli u�inio je mnogo vi�e od bilo
koga prije njega. Pietro Nobile je zapo�eo sustavnu obradu anti�ke
ba�tine u Hrvatskoj i ostavio po�etnu dokumentaciju.
"BISKUP FRANJO (ILI FERRY) SALIS
U ZAGREBU, KOJI JE NAKON DRUGOGA SVJETSKOGA RATA U VRIJEME INTERNACIJE
NADBISKUPA STEPINCA PREUZEO VODJENJE BISKUPIJE KAO KOADJUTOR, GOVORIO
NAM JE O 'DRAGOM SVETOM OCU' - KOJI GA IPAK NIKAD NIJE IMENOVAO
NADBISKUPOM". FRANJO SALIS-SEEWIS SE RODIO U KARLOVCU 15. SIJE�NJA
1872. U OBITELJI AUSTROUGARSKOGA �ASNIKA KOJI JE POTJECAO IZ GRAUB�NDENA.
ZAVR�IV�I GIMNAZIJU U KARLOVCU, DOKTORAT FILOZOFIJE POSTI�E NA GREGORIANI
U RIMU, A DOKTORAT TEOLOGIJE U INNSBRUCKU. PAPA PIO XI. IMENUJE
GA 23. TRAVNJA 1926. NASLOVNIM BISKUPOM CORICE I POMO�NIM BISKUPOM
ZAGREBA�KIM. ISTE GODINE DR. ANTUN BAUER ZAREDIO GA JE 4. SRPNJA
ZA BISKUPA. KAD JE U RUJNU 1946. GODINE NADBISKUP STEPINAC LI�EN
SLOBODE, BISKUP SALIS-SEEWIS PREUZIMA PRIVREMENU UPRAVU NADBISKUPIJE
KAO GENERALNI VIKAR SEDE IMPEDITA. UMRO JE U ZAGREBU 27. LISTOPADA
1967. GODINE.
Za�etnik antropozofije i graditelj
Goetheanuma u Dornachu je Rudolf Steiner (Kraljevec/Hrvatska 1861.
- Dornach 1925.). Njegova antropozofija u ranom djelu nastaje na
kontinuitetu njema�koga idealizma i istodobno zahva�a fenomenolo�ke
aspekte Goetheanisti�kog promatranja prirode. Steinerova epistemolo�ka
pozicija temelji se na ontolo�kom monizmu, u kojem su duh (svijest)
i materija samo razli�ite recepcionisti�ke kvalitete jedne te iste
stvarnosti. Tako le�i njegova spoznajna teorija na zapa�anju i mi�ljenju
kao temeljima spoznaje, u �ijem doticaju nastaje nova stvarnost,
koja svoju istinitost izvodi iz datosti opa�enog i promi�ljenog
kao duhovnoj manifestaciji svijeta koji opstoji mimo subjektivnosti
i objektivnosti jer se tek na ovome temelji.
ARHEOLOG I KONZERVATOR DR. �URO
BASLER JE POTOMAK �VICARSKIH RODITELJA. RODIO SE 1917. U SIJEKOVCU/BOSANSKI
BROD. �KOLU JE ZAVR�IO U SLAVONSKOM BRODU, A ARHEOLOGIJU NA FILOZOFSKOM
FAKULTETU U ZAGREBU. OD 1950.-1959. GODINE RADI KAO KONZERVATOR
ARHEOLO�KIH SPOMENIKA U ZAVODU ZA ZA�TITU SPOMENIKA KULTURE BOSNE
I HERCEGOVINE, A OD 1960. KAO ARHEOLOG U ZEMALJSKOM MUZEJU U SARAJEVU.
OBAVIO JE RAZNA ISKAPANJA NA PODRU�JU BOSNE I HERCEGOVINE TE NA�AO
DOKAZE O �IVOTU U VRIJEME PALEOLITIKA I MEZOLITIKA U TIM KRAJEVIMA.
BIO JE ZNANSTVENIK ME�UNARODNOGA GLASA. NEKA SU MU DJELA OBJAVLJENA
NA NJEMA�KOM I FRANCUSKOM, A SURA�IVAO JE U RAZNIM �ASOPISIMA. UMRO
JE 3. VELJACE 1990. U SARAJEVU.
|
