Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


Muslimansko-hrvatski sukob u BiH

Charles R. Schrader je doktorirao na Sveu�ili�tu Columbia i do umirovljena radio za vojsku SAD-a predaju�i brojne kolegije o vojnoj povijesti i analizama ratovanja na razli�itima akademijama. Suradnja s Haa�kim sudom, gdje je jedno vrijeme djelovao kao vojni stru�njak, nagnala ga je da detaljnije istra�i srednjobosanski problem. U svojim se istra�ivanjima nije samo oslonio na opse�nu haa�ku dokumentaciju i raspolo�ivu literaturu o ratnim zbivanjima u srednjoj Bosni, nego je obi�ao cijelu La�vansku dolinu, od naselja do naselja, od kote do kote i razgovarao sa stotinama svjedoka i sudionika tamo�njih zbivanja. Sugovornici su mu bili i Hrvati i Muslimani. Studija je objavljena pro�le godine u SAD-u, a ove godine se pojavila na hrvatskom prijevodu pod naslovom "Muslimansko-hrvatski gra�anski rat u srednjoj Bosni".

Odmah valja istaknuti da je knjiga jako te�ka za �itanje. Li�ena je politi�kih zaklju�aka i ideolo�koga naboja. U njoj se isklju�ivo analiziraju vojne akcije prema planovima odvijanja i zadatcima koje su postrojbe dobile, prema zapovjednom kadru i broju vojnika, prema vrsti naoru�anja i streljivu kojim su rapolagali. Koliko god to bilo �itatelju zamorno pratiti, ipak je to najbolja mogu�a metoda demistifikacije razli�itih politi�ki motiviranih verzija o zbivanjima u srednjoj Bosni. Shrader koristi vojno-povijesni pogled kako bi proniknuo u vojne, sociolo�ke i pravne aspekte zbivanja.

Muslimani su neosporno bili glavne �rtve raznih ratova u Bosni i Hercegovini. Pri tom je va�no imati na umu da se mo�e govoriti o vi�e gra�anskih ratova na tom podru�ju: Srbi su vodili rat protiv Hrvata i protiv Muslimana, ali i Muslimani protiv Muslimana kao u sukobu izme�u prista�a Fikreta Abdi�a i Alije Izetbegovi�a. Srbi su vr�ili nasilje nad ostalim etni�kim skupinama, ali kasnije se ta pri�a pretvorila u grotesknu pri�u u kojoj sami stradalnici me�usobno provode nasilje jedni nad drugima. Srpskim agresorima je uspjelo stvoriti kaoti�no ratno stanje u tom podru�ju, tako da su same �rtve (Muslimani i Hrvati) postale nasilnici. U�asna je to spoznaja s psiholo�koga, sociolo�koga i pravnoga stajali�ta.

Osvajanje Jajca potkraj listopada 1992. godine je prema Shraderu bio smi�ljeni dio vojne srpske strategije. Oko dvadesetak tisu�a Muslimana se uputilo prema do tada relativno stabilnoj La�vanskoj dolini, dok su sami Hrvati tra�ili uto�i�te u bijegu prema jugu. Prenapu�enost u do tada ve�inski hrvatskim gradovima i selima izazvala je suparni�tvo oko ionako oskudnih sredstava za pre�ivljavanje. U takvim okolnostima dolazi do agresivnosti. Dio te agresije je bio usmjeren prema Srbima, ali i dio prema supatnicima. I Muslimani i Hrvati su stvarali obrambene snage iz redova traumatiziranih ljudi sklonih osveti. Naime, sedamdeset posto bosanskoga teritorja bilo je pod srpskom kontrolom. Za preostalih trideset posto nastaju borbe. Shrader tvrdi da su snage bosanskih Muslimana - kad su uo�ile inferiornost u odnosu na srpske snage - za to imale sredstva, motive i prigodu. Hrvati su se ograni�ili na spa�avanje golog opstanka, �to je bilo ja�e od svih politi�kih ideala. Na temelju sitnih provokacija, Hrvati su bili svjesni da �e ih broj�ano nadmo�ni Muslimani u pogodnom trenutku napasti. Osim toga, povod za napad se tra�io i u �injenici �to je HVO dr�ao tvornicu eksploziva i streljiva biv�e vojske u Novom Travniku. Napad se i dogodio u sije�nju 1993. godine, upravo u trenutku objavljivanja Vance-Owenova plana o deset provincija, me�u kojima je srednja Bosna trebala pripasti Muslimanima. UNPROFOR-ov pukovnik Bob Stewart je izri�ito optu�io Tre�i korpus Armije BiH, predvo�en Enverom Had�ihasanovi�em, da je napao Hrvate u srednjoj Bosni.

Nije slu�ajno muslimanska strana stavljena na prvo mjesto u naslovu. Niti je slu�ajno da autor govori o "gra�anskom ratu". Hrvatima nije ni�ta drugo preostalo doli aktivna obrana i "remetila�ki napadi" kojima se uspje�no onemogu�avane akcije muslimanskih postrojbi. To dakako ne opravdava niti jedan jedini zlo�in po�injen s njihove strane. Autorovu nepristranost najbolje dokazuje njegov opis doga�aja u Ahmi�ima i u Stupnom Dolu. "S isklju�ivo vojnog motri�ta, neo�ekivani napad HVO-a na Ahmi�e bio je vrlo uspje�an. Planirani muslimanski napad preko ceste Travnik-Busova�a kod Ahmi�a u potpunosti je onemogu�en i nije mogao biti obnovljen. Me�utim, uni�tavanja u selu bila su u�asavaju�a, a civilne �rtve stra�ne. Ve�ina muslimanskih ku�a u donjem dijelu sela je spaljena, poneke i zajedno s uku�anima. Mnoge su ku�e spaljene zapaljivim bombama i granatama tijekom napada, ali su u ostalima po�ari neosporno bili namjerni. Po nekim izvje��ima, �ak je 109 muslimanskih civila, uklju�uju�i i �ene i djecu, poginulo ili nestalo nakon borbene akcije i namjernog ubijanja od strane pobje�njelih i nekontroliranih vojnika HVO-a. Kad se saznalo za doga�aje u Ahmi�ima 16. travnja, pona�anje vojnika HVO-a opravdano je ozna�eno kao pokolj. Mnogo je otad napora poduzeto da se po�initelji privedu pravdi. I premda akcija snaga HVO-a 16. travnja - osobito glede nenaoru�anih muslimanskih civila u selu - neosporno zaslu�uju osudu, bez obzira na emotivno stanje izazvano samom bitkom - ostaje �injenica da je napad po�eo kao legitimna vojna operacija, kao neo�ekivana akcija da se omete planirani napad ABiH-a kroz Ahmi�e radi presjecanja ceste Travnik-Busova�a. Izdati zapovijed za takav napad nije bio ratni zlo�in, premda je razvoj doga�aja dostigao razinu koja odgovara toj razini krivnje. No, �ini se jasnim da tragedija nije do�la toliko kao rezultat plana vi�ih vo�a HVO-a, koliko kao dio one mje�avine straha, bijesa i ludila koja se pojavljuje u mnogim borbenim operacijama. Tragi�ni doga�aji u Ahmi�ima, barem u tom smislu, vi�e nalikuju onome �to se dogodilo u Mi Laiju negoli doga�ajima u Lidicama ili Oradour-sur-Glaneu" (str. 151/2).

U knjizi se spominje mno�tvo protuhrvatskih akcija, sli�nih srpskom "etni�kom �i��enju", u kojima su muslimanske snage sustavno progonile i ubijale civilno hrvatsko pu�anstvo od Zenice do Vare�a i Fojnice. Dakako, da je tu poseban prostor posve�en hrvatskom pu�anstvu u �ep�u, koje se na�lo u potpunom neprijateljskom okru�enju i koje je "unajmilo" 17 srpskih tenkova kako bi sprije�ilo muslimanske ofenzive.

Kako vidimo, Shrader ne �tedi nikoga i njegova knjiga nudi zbilja mu�nu i za mnoge nelagodnu sliku tragi�noga rata. Radi se o iznimno svestranoj i jako dokumentiranoj analizi povijesnih zbivanja u srednjoj Bosni. Dr�imo, da bi bilo dobro da je �to vi�e Hrvata pro�ita i preporu�i na �itanje. Osobito bi bilo dragocjeno kad bi ova studija potakla ponekoga na daljnja istra�ivanja, kako bi se s hrvatskog naroda skinula jo� jedna neopravdana ljaga.

Tihomir Nui�


Charles R. Shrader:
Muslimansko-hrvatski gra�anski rat u srednjoj Bosni.
Vojna povijest 1992. - 1994.
Golden marketing - Tehni�ka knjiga, Zagreb, 2004.
Cijena 250 kuna.

 



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.