|
Muslimansko-hrvatski
sukob u BiH
Charles R. Schrader je doktorirao na Sveu�ili�tu
Columbia i do umirovljena radio za vojsku SAD-a predaju�i brojne
kolegije o vojnoj povijesti i analizama ratovanja na razli�itima
akademijama. Suradnja s Haa�kim sudom, gdje je jedno vrijeme djelovao
kao vojni stru�njak, nagnala ga je da detaljnije istra�i srednjobosanski
problem. U svojim se istra�ivanjima nije samo oslonio na opse�nu
haa�ku dokumentaciju i raspolo�ivu literaturu o ratnim zbivanjima
u srednjoj Bosni, nego je obi�ao cijelu La�vansku dolinu, od naselja
do naselja, od kote do kote i razgovarao sa stotinama svjedoka i
sudionika tamo�njih zbivanja. Sugovornici su mu bili i Hrvati i
Muslimani. Studija je objavljena pro�le godine u SAD-u, a ove godine
se pojavila na hrvatskom prijevodu pod naslovom "Muslimansko-hrvatski
gra�anski rat u srednjoj Bosni".
Odmah valja istaknuti da je knjiga jako te�ka
za �itanje. Li�ena je politi�kih zaklju�aka i ideolo�koga naboja.
U njoj se isklju�ivo analiziraju vojne akcije prema planovima odvijanja
i zadatcima koje su postrojbe dobile, prema zapovjednom kadru i
broju vojnika, prema vrsti naoru�anja i streljivu kojim su rapolagali.
Koliko god to bilo �itatelju zamorno pratiti, ipak je to najbolja
mogu�a metoda demistifikacije razli�itih politi�ki motiviranih verzija
o zbivanjima u srednjoj Bosni. Shrader koristi vojno-povijesni pogled
kako bi proniknuo u vojne, sociolo�ke i pravne aspekte zbivanja.
Muslimani su neosporno bili glavne �rtve
raznih ratova u Bosni i Hercegovini. Pri tom je va�no imati na umu
da se mo�e govoriti o vi�e gra�anskih ratova na tom podru�ju: Srbi
su vodili rat protiv Hrvata i protiv Muslimana, ali i Muslimani
protiv Muslimana kao u sukobu izme�u prista�a Fikreta Abdi�a i Alije
Izetbegovi�a. Srbi su vr�ili nasilje nad ostalim etni�kim skupinama,
ali kasnije se ta pri�a pretvorila u grotesknu pri�u u kojoj sami
stradalnici me�usobno provode nasilje jedni nad drugima. Srpskim
agresorima je uspjelo stvoriti kaoti�no ratno stanje u tom podru�ju,
tako da su same �rtve (Muslimani i Hrvati) postale nasilnici. U�asna
je to spoznaja s psiholo�koga, sociolo�koga i pravnoga stajali�ta.
Osvajanje Jajca potkraj listopada 1992. godine
je prema Shraderu bio smi�ljeni dio vojne srpske strategije. Oko
dvadesetak tisu�a Muslimana se uputilo prema do tada relativno stabilnoj
La�vanskoj dolini, dok su sami Hrvati tra�ili uto�i�te u bijegu
prema jugu. Prenapu�enost u do tada ve�inski hrvatskim gradovima
i selima izazvala je suparni�tvo oko ionako oskudnih sredstava za
pre�ivljavanje. U takvim okolnostima dolazi do agresivnosti. Dio
te agresije je bio usmjeren prema Srbima, ali i dio prema supatnicima.
I Muslimani i Hrvati su stvarali obrambene snage iz redova traumatiziranih
ljudi sklonih osveti. Naime, sedamdeset posto bosanskoga teritorja
bilo je pod srpskom kontrolom. Za preostalih trideset posto nastaju
borbe. Shrader tvrdi da su snage bosanskih Muslimana - kad su uo�ile
inferiornost u odnosu na srpske snage - za to imale sredstva, motive
i prigodu. Hrvati su se ograni�ili na spa�avanje golog opstanka,
�to je bilo ja�e od svih politi�kih ideala. Na temelju sitnih provokacija,
Hrvati su bili svjesni da �e ih broj�ano nadmo�ni Muslimani u pogodnom
trenutku napasti. Osim toga, povod za napad se tra�io i u �injenici
�to je HVO dr�ao tvornicu eksploziva i streljiva biv�e vojske u
Novom Travniku. Napad se i dogodio u sije�nju 1993. godine, upravo
u trenutku objavljivanja Vance-Owenova plana o deset provincija,
me�u kojima je srednja Bosna trebala pripasti Muslimanima. UNPROFOR-ov
pukovnik Bob Stewart je izri�ito optu�io Tre�i korpus Armije BiH,
predvo�en Enverom Had�ihasanovi�em, da je napao Hrvate u srednjoj
Bosni.
Nije slu�ajno muslimanska strana stavljena
na prvo mjesto u naslovu. Niti je slu�ajno da autor govori o "gra�anskom
ratu". Hrvatima nije ni�ta drugo preostalo doli aktivna obrana
i "remetila�ki napadi" kojima se uspje�no onemogu�avane
akcije muslimanskih postrojbi. To dakako ne opravdava niti jedan
jedini zlo�in po�injen s njihove strane. Autorovu nepristranost
najbolje dokazuje njegov opis doga�aja u Ahmi�ima i u Stupnom Dolu.
"S isklju�ivo vojnog motri�ta, neo�ekivani napad HVO-a na Ahmi�e
bio je vrlo uspje�an. Planirani muslimanski napad preko ceste Travnik-Busova�a
kod Ahmi�a u potpunosti je onemogu�en i nije mogao biti obnovljen.
Me�utim, uni�tavanja u selu bila su u�asavaju�a, a civilne �rtve
stra�ne. Ve�ina muslimanskih ku�a u donjem dijelu sela je spaljena,
poneke i zajedno s uku�anima. Mnoge su ku�e spaljene zapaljivim
bombama i granatama tijekom napada, ali su u ostalima po�ari neosporno
bili namjerni. Po nekim izvje��ima, �ak je 109 muslimanskih civila,
uklju�uju�i i �ene i djecu, poginulo ili nestalo nakon borbene akcije
i namjernog ubijanja od strane pobje�njelih i nekontroliranih vojnika
HVO-a. Kad se saznalo za doga�aje u Ahmi�ima 16. travnja, pona�anje
vojnika HVO-a opravdano je ozna�eno kao pokolj. Mnogo je otad napora
poduzeto da se po�initelji privedu pravdi. I premda akcija snaga
HVO-a 16. travnja - osobito glede nenaoru�anih muslimanskih civila
u selu - neosporno zaslu�uju osudu, bez obzira na emotivno stanje
izazvano samom bitkom - ostaje �injenica da je napad po�eo kao legitimna
vojna operacija, kao neo�ekivana akcija da se omete planirani napad
ABiH-a kroz Ahmi�e radi presjecanja ceste Travnik-Busova�a. Izdati
zapovijed za takav napad nije bio ratni zlo�in, premda je razvoj
doga�aja dostigao razinu koja odgovara toj razini krivnje. No, �ini
se jasnim da tragedija nije do�la toliko kao rezultat plana vi�ih
vo�a HVO-a, koliko kao dio one mje�avine straha, bijesa i ludila
koja se pojavljuje u mnogim borbenim operacijama. Tragi�ni doga�aji
u Ahmi�ima, barem u tom smislu, vi�e nalikuju onome �to se dogodilo
u Mi Laiju negoli doga�ajima u Lidicama ili Oradour-sur-Glaneu"
(str. 151/2).
U knjizi se spominje mno�tvo protuhrvatskih
akcija, sli�nih srpskom "etni�kom �i��enju", u kojima
su muslimanske snage sustavno progonile i ubijale civilno hrvatsko
pu�anstvo od Zenice do Vare�a i Fojnice. Dakako, da je tu poseban
prostor posve�en hrvatskom pu�anstvu u �ep�u, koje se na�lo u potpunom
neprijateljskom okru�enju i koje je "unajmilo" 17 srpskih
tenkova kako bi sprije�ilo muslimanske ofenzive.
Kako vidimo, Shrader ne �tedi nikoga i njegova
knjiga nudi zbilja mu�nu i za mnoge nelagodnu sliku tragi�noga rata.
Radi se o iznimno svestranoj i jako dokumentiranoj analizi povijesnih
zbivanja u srednjoj Bosni. Dr�imo, da bi bilo dobro da je �to vi�e
Hrvata pro�ita i preporu�i na �itanje. Osobito bi bilo dragocjeno
kad bi ova studija potakla ponekoga na daljnja istra�ivanja, kako
bi se s hrvatskog naroda skinula jo� jedna neopravdana ljaga.
Tihomir Nui�
Charles R. Shrader:
Muslimansko-hrvatski gra�anski rat u srednjoj Bosni.
Vojna povijest 1992. - 1994.
Golden marketing - Tehni�ka knjiga, Zagreb, 2004.
Cijena 250 kuna.
|
