Marko Maruli� ponovo u Europi
Novo izdanje latinskoga epa "Davidias"

Franjo Bo�i�evi� (Natalis) je svomu prijatelju Marku Maruli�u (1452-1524) zbog epa o Davidu (6765 latinskih heksametara u 14 pjevanja) slavu "do zvijezda" bio prorekao: "Quod, si non primus, Marce, secundus eris.Ako ne prvi, Marko, zacijelo �e� biti drugi!" Pohvala nije mogla biti ve�a, jer prvi, prvi je u latinskom epu bio i ostao Vergilije Maron sa svojom Eneidom, veliki uzor na�ega Marka. Ne b� su�eno da Bo�i�evi� bude u pravu. Marko je svoj monumentalni ep bio posvetio i spremio na objavljivanje patrijarhu od Akvileje, kardinalu Domenicu Grimaniju (1497-1517). Mo�da je Grimanijeva skora smrt sprije�ila tisak ovoga djela, mo�da i sam sadr�aj koji se kr��anski te�ko mogao adaptirati i uz svu tropologijsku i alegorijsku vje�tinu. Iako je sam Maruli� u svakoj slici i prilici Davida vidio kao prefiguraciju Krista Gospodina (in omnibus fere Davidem puto personam gerere Christi), ipak je te�ko bilo tropologijski prenijeti njegove grijehe na samoga Krista. Kona�no, pohotnik David je Urijevu �enu Bat�ebu bio nezakonito uzeo, a potom i Uriju dao umoriti. Pa ako bi David bio slika Krista, kako bi se Krista onda uop�e moglo alegorijski prispodbiti sa takvim nedjelima? Maruli�eva veoma uspjela pjesni�ka figura i epska tekstura, a kona�no i duboko kr��anska du�a, postado�e tako �rtvom vlastite nadarene pjesni�ke imaginacije i fikcije. Kristovu sliku, dakako, Maruli� nije kanio pomra�iti, ali njegov ljudski predlo�ak u epu, usprkos iznimnoj hrabrosti, nikako nije bio podoban za usporedbu s Otkupiteljem.

I izgubi se svaki trag Davidijadi. Onda me�utim u no�i izme�u 25. i 26. sije�nja 1904. izgori Nacionalna knji�nica u Torinu. Vatrogasci su spasili mnoge najva�nije rukopise, ali djelomice veoma o�te�ene vodom za ga�enje. U novom katalogu rukopisa Nacionalne biblioteke u Torinu (1924.) bio je naveden i rukopis Maruli�eva epa, �to, na�alost, u podjarmljenoj Hrvatskoj nije bilo primje�eno. Tek 1952. poznati talijanski knji�evni znanstvenik Carlo Dionisotti upozorio je na ovaj Maruli�ev ep i na njegov prijevod Dantea na latinski. U Zagrebu je Josip Badali� (JAZU) ve� 1954. priredio prvotisak, u ono vrijeme dakle kada je JAZU ipak jo� objavljivala neizdane hrvatske latinske autore, �to je, izgleda, HAZU danas zaboravila. Badali� je me�utim u�ino mno�tvo propusta i grje�aka - veliki problem za �itanje su i danas vodom o�te�ene rije�i i stihovi - pa je klasi�ar Miroslav Markovi� u M�ridi, tisak Sveu�ili�ta u Andima, Venezuela, objavio popravljeno latinsko izdanje. Me�utim, i u tom su izdanju ostale mnoge dvojbene lekcije, zbog �ega je Veljko Gortan u Zagrebu 1974. objavio svoje dotjerano izdanje. To je izdanje s�m jo� jednom pregledao i popravio, Branimir Glavi�i� je dodao svoj hrvatski prijevod, te je Maruli�eva Davidijada ponovo izdana u Splitu1984.

No, Markovi� (Marcovich) nije bio zaboravio svoj rad iz mladih dana. Nakon �to je objavio preko dvadeset svezaka kriti�kih izdanja gr�kih i latinskih autora - od Heraklita do gr�kih i latinskih otaca -, i to kod najpoznatijih izdava�a u Europi i Americi, malo prije svoje smrti (2001.), kao osamdesetgodi�njak, okon�ao je kriti�ko izdanje Maruli�eve Davidijade. Prije toga je obavio autopsiju rukopisa u Torinu, �to Gortan nije uspio, te je dvojbene lekcije i razli�ita �itanja dosada�njih izdanja donio u kriti�komu aparatu, �to Gortan tako�er nije bio u�inio. Stoga danas mo�emo re�i da kona�no imamo kriti�ko izdanje Maruli�eva epa u svim najpoznatijim sveu�ili�nim knji�nicama u svijetu. Ovo stoga �to je renomirani nakladnik (Brill iz Leidena i Bostona) poznat po izdavanju dijela klasi�ne i srednjovjekovne starine, na �ije se znanstvene nizove biblioteke obi�no pretpla�uju, nakladnik i ovoga djela. Maruli� je objavljen kao 33. sv. u nizu "Srednjovjekovne studije i tekstovi". (Usput, nije zgorega napomenuti, Ministarstvo znanosti u�inilo bi uslugu hrvatskoj znanosti kada bi za sve hrvatske sveu�ili�ne i znanstvene knji�nice naru�ilo po jedan primjerak. Ako ih kupi desetak nakladnik Brill �e mu sigurno dati 30 % popusta).

Miroslav Markovi� je, ve� bolestan, svoj predgovor ograni�io na najosnovnije podatke o Davidijadi kao "the masterpiece of the prolific Croat Humanist Marko Maruli�", ali to je sada posve sporedno. Bitno je da je uspio okon�ati samo izdanje. Kada je Markovi� 2001. umro njegovi su kolege sa sveu�ili�ta u Illinoisu (University of Illinois at Urbana-Champaign), gdje je predavao posljednjih desetlje�a, rukopis ponudili izdava�u i nakladniku. Autoritet me�unarodno poznatoga klasi�ara Markovi�a odlu�io je kona�no da je nakladnik Brill bio spreman objaviti i u mnoge biblioteke diljem svijeta vratiti onu "slavu" Marka Maruli�a koju mu je zbog ovoga djela bio prorekao Franjo Bo�i�evi�, a koju je Marko zbog svojih drugih latinskih djela neko� posvuda po Europi u�ivao.

�to re�i naposljetku? Samo jedno: da je neki neznalica u Europi negdje u novinama ismijavao djela ili osobu Marka Maruli�a, kako su to u�inili neki "hrvatski" suvremenici, ili pak, ne daj Bo�e, zlobno zanijekao postojanje hrvatskoga jezika, hrvatski javna glasila - u maniri Pavlovljeva psa - bili bi mu poklonili i naslovne stranice i internet forume. Kada netko u svijetu - hvala i slava Miroslavu Markovi�u - objavi epohalno djelo hrvatske kulture i to lijepo naglasi, onda o tome u hrvatskim medijima nema spomena. Muk. Bit �e sre�a ako se koji akademik ne zaleti, i to se doga�alo, pa ne zabrani objaviti i recenziju u hrvatskim znanstvenim �asopisima. Biva, netko mu se "sa strane" umije�ao u posao. Ali i u tom slu�aju o Maruli�u, hrvatskome humanistu, i njegovu latinskome epu, sre�om, i ubudu�e �e raspravljati zainteresirana znanstvena javnost po �itavoj Europi i Americi. Jo� vi�e, nadam se, u Hrvatskoj.

Zvonko Pand�i�

M. Maruli Delmatae, DAVIDIAS, by M. Marcovich. Brill Leiden, Boston 2006.
ISBN-13-978-90-04-14963-2
ISBN-10-90-04-14963-5