Ludwig Bauer: Uvijek se trudim iskopati iz sebe ono najbolje U romanu „Zavi�aj, zaborav“ govorim o neopravdanom progonu autohtonih Nijemaca iz bivše Jugoslavije i o doprinosu germanske kulture nastanku hrvatske Roman uglednoga hrvatskog knji�evnika Ludwiga Bauera (Sisak, 1941.) „Zavi�aj, zaborav“, objavljen u Frakturinu izdanju, ovjen�an je na nedavno odr�anim 11. me�unarodnim knji�evnim susretima „Cum grano salis“ u Tuzli nagradom „Meša Selimovi�“ kao najbolji roman objavljen u 2010. godini na govornom podru�ju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Pri�om o �ovjeku koji tek kao mladi� saznaje svoje pravo ime i prezime, Bauer se ponovno vratio glavnim temama svoga opusa - sudbini podunavskih Nijemaca i pojedincu u raljama povijesti. Roman „Zavi�aj, zaborav“ na neki je na�in kruna tridesetgodišnjeg Bauerova spisateljskog rada. Svoju prvu prozu taj je pisac objavio još kao gimnazijalac, na Radio Zagrebu krajem pedesetih godina, a 1973. dobio je za prvu tiskanu pri�u tada uglednu Politikinu nagradu. Bauer je posebno ugledan kao romanopisac, do sada je objavio deset romana – „Trag u travi“ (1984.), „Trik“ (1985.), „Dokaz da je zemlja okrugla“ (1987.), „Kratka kronika porodice Weber“ (1990.), „Biserje za Karolinu“ (1997.), „Partitura za �arobnu frulu“ (1999.), „Prevo�enje lirske poezije - Romanetto Buffo“ (2002.), „Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat“ (2003.), „Zapisi i vremena Nikice Slavi�a“ (2007.) i „Patnje Antonije Brabec“ iz 2008. godine. Nagra�eni roman bio nam je povod za razgovor s Ludwigom - Lujom Bauerom. „Zavi�aj, zaborav“ je Vaš ne samo najopse�niji nego i najkompleksniji roman u kojem kao da ste napravili sintezu svega onoga �ime ste se bavili zadnjih 20-ak godina. - Sudbinom Podunavskih Švaba ili Nijemaca na našim prostorima po�eo sam se baviti u romanu „Kratka kronika porodice Weber“. U tom romanu nastojao sam razbiti dogmu da su svi Nijemci bili fašisti. To jednostavno nije istina, a posebno ne na ovim prostorima. U najnovijem romanu „Zavi�aj, zaborav“ onoj prvoj temi dodajem temu neopravdanog progona autohtonih Nijemaca iz bivše Jugoslavije, ali i temu doprinosa germanske kulture nastanku hrvatske. Osim toga, u tom se romanu uspore�uju razli�iti oblici društvenih sistema i razli�ite sredine. Roman tako�er propituje va�nost pripadnosti i porijekla. Vi ste na neki na�in dokaz da pisac �itavoga �ivota piše zapravo jednu te istu knjigu. - Ta se tvrdnja pojavila u jednoj kritici, ali ne odgovara stvarnosti. Svaki je moj roman razli�it stilski i tematski projekt. „Kratka kronika porodice Weber“ zaista je pisana suzdr�anim stilom kronike, a posljednji roman je slap razlivenih, gotovo beskona�nih re�enica. Roman „Patnje Antonije Brabec“ posve�en je polo�aju �ene u suvremenom društvu, a stilski je inovativan utoliko što je ispri�an u dva glasa, u ime lijeve i desne strane ljudskog mozga, i zaklju�uje se dramom. Stoga i nosi oznaku genetski modificiran roman. Imao sam sre�u da budem prijatelj s nekolicinom velikih pisaca. Nau�ili su me predanosti knji�evnosti, a zadivili su me jednostavnoš�u, sposobnoš�u da budu sasvim obi�ni ljudi Roman „Zapisi i vremena Nikice Slavi�a“ pri�a golooto�ku temu uz obilno citiranje autenti�nih zapisa, ali je ipak biografski roman. „Biserje za Karolinu“ roman je o odnosu intelektualca i vlasti, a tematizira i mo� rije�i. Roman „Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat“ bavi se Domovinskim ratom i onim što mu je prethodilo, ali i posljedicama, koje se slijevaju u gotovo mitološku kavalkadu kroz bajkovitu planinu… „Partitura za �arobnu frulu“ doga�a se u Be�u i Badenu i pripovijeda sudbinu sarajevskoga izbjeglice, bjegunca od rata. Moji romani jesu na nekoj razini srodni, neki se junaci razli�itih romana susre�u i poznaju, ali svaki je sasvim nov i druga�iji. Sre�om, ono što im je zajedni�ko prvenstveno su pohvale dobronamjerne kritike koja moje romane smješta u vrh hrvatske knji�evnosti. Pokušaj pojedinca da spozna i razumije vlastiti identitet trenuta�no je jedna od najpropulzivnijih tema hrvatske prozne knji�evnosti. Što mislite zbog �ega je to tako? - U nedavnoj prošlosti bili smo pod pritiskom jednog kolektivizma, danas smo pod pritiskom drugoga. To je plodan kontekst za preispitivanje pripadnosti i postavljanje pitanja što je neka individua u odnosu na te kolektivne identitete koji joj se name�u. U svjetskim relacijama pitanje identiteta potencirano je medijskim manipulacijama. Ideja globalnog tr�išta pak negira svaki identitet i individualni i kolektivni. Brutalni kapitalizam �eli baratati samo unificiranim masama potroša�a. Pisac pripada onima koji se svemu tomu moraju usprotiviti. „Zavi�aj, zaborav“ je vrlo dinami�an i „filmi�an“ roman. Jeste li mo�da razmišljali o njegovoj ekranizaciji? - Suvremena umjetnost u cjelini je pod utjecajem filmskog medija, ali ve� je i prvi moj novopovijesni roman trebao biti i film i televizijska serija. Sve je to prekinuo rat. Ovaj najnoviji roman jest filmi�an, ali je tako�er i opse�an. Bila bi to jako velika filmska saga. Mo�da se netko ipak zainteresira. Vaše knjige kao da s vremenom postaju cjenjenije. Vaše romane, premda su kritike bile pohvalne, a bili su i u u�im izborima za knji�evne nagrade, priznanja su uglavnom zaobilazila. Kako to tuma�ite? - Na to pitanje djelomi�no ste odgovorili prvom re�enicom. Moje knjige zovu romanima naknadne recepcije. Slojevitost tra�i manje površno �itanje, a �itkost mojih romana tjera ljude da ih gutaju u dahu. Dakle, treba im se vra�ati. Nagrade pak �eš�e dobivaju knjige koje ne bi mogle pro�i ozbiljnije kriterije visoke pismenosti i umjetni�kog knji�evnog zanata. Onima kojima su bliske takve knjige, moje nisu, a takvi �esto odlu�uju. Ipak, ovu uglednu nagradu osvojili ste u prili�no oštroj konkurenciji u kojoj su, me�u ostalim, bile i knjige Josipa Mlaki�a i Ivane Simi�-Bodro�i�. - �iri je bio sastavljen od kompetentnih i poštenih ljudi. To kod nas nije uvijek pravilo. Ja o�ito ne mogu dobiti nagradu Jutarnjeg lista, primjerice, ma kako moja knjiga bila dobra. U obrazlo�enju za nagradu „Meša Selimovi�“ bilo je re�eno da se na temelju moga romana mo�e nau�iti kako se piše dobar roman… A što se ti�e konkurencije, moje prve rije�i nakon dodjele nagrade bile su �estitke kolegama koji su zajedno sa mnom ušli u u�i izbor. Vi ste pisac „ameri�ke biografije“. Bili ste, me�u inim, i analiti�ar javnoga mnijenja i propagandist, istra�iva� interkulturalnih pitanja, u�itelj, �ak i šofer, a �ivjeli ste u razli�itim metropolama - od Be�a do Washingtona. Je li Vam to šaroliko �ivotno iskustvo pomoglo u pisanju? - Poznavanje razli�itih sredina proširuje vidike. Sli�no je i s razli�itim zanimanjima. Za romanopisca to zna�i bolji uvid u mogu�u gra�u. Kada ste �ivjeli u inozemstvu, dru�ili ste se s velikim piscima poput Bohumila Hrabala, Milana Kundere i Josifa Brodskog. Jesu li i u kolikoj mjeri ti pisci utjecali na Vas u profesionalnom i ljudskom smislu? - Jesu. Imao sam sre�u da budem prijatelj s nekolicinom velikih pisaca. Nau�ili su me predanosti knji�evnosti, a zadivili su me jednostavnoš�u, sposobnoš�u da budu sasvim obi�ni ljudi. Bavite se i prevo�enjem. Me�u inim, preveli ste i Oscara Wildea i Jamesa Joycea. I sada prevodite nešto zanimljivo? - Pripremam ve� dulje vrijeme novi prijevod Andersenovih bajki s danskoga. Namjeravam prevesti i pregršt slova�kih stihova, mo�da i izbor iz slova�ke �enske poezije. Pišete novi roman. O �emu se radi? - Radni naslov bio je „Gabrijela naviješta novo doba“, ali je to postao podnaslov, a naslov je „Karusel“. Tekst je odavno gotov. Knjiga �e biti objavljena u studenom. Rije� je o srodnoj temi romana „Zavi�aj, zaborav“, ali je isti period vi�en s aspekta �enskog lika, projiciran u pri�u koju junakinja pripovijeda �idovu, Amerikancu koji se vratio u svoj zavi�aj da sahrani majku. Roman tematizira sve velike zablude 20. stolje�a. Stilski je sasvim razli�it od prethodnoga, a podjednako poeti�an, nostalgi�an i tragi�an, i vjerujem da �e ga biti u�itak �itati. Uvijek se trudim iskopati iz sebe ono najbolje što mogu i pru�iti to �itatelju. Izvor: Vjesnik,Sandra Viktorija Katunari� ***** www.fraktura.hr o Ludwigu Baueru i njegovim knjigama: Ludwig Bauer Ludwig Bauer rodio se 1941. u Sisku. Diplomirao je slavistiku u Zagrebu, a školovanje nastavio u Bratislavi i Pragu. Bavio se prevo�enjem stru�nih djela (me�u njima je i prvi prijevod knjige o kibernetici na hrvatskom jeziku - J. Bober �ovjek, stroj, društvo, 1967.) i beletristike; bio je profesor i u�itelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdava�ke ku�e Globus i knji�evnog �asopisa „Naša knjiga“, analiti�ar javnoga mnijenja i propagandist, profesionalni voza�, scenarist (epizode crtanih filmova Profesor Baltazar; Televizija UN), istra�iva� interkulturnih pitanja i kolumnist; na engleskom je napisao Pregled aktivnosti Me�unarodne agencije za atomsku energiju (Be�, 1996.). Prire�ivao je i ure�ivao razli�ite knjige (uklju�uju�i antologije i izbore školske lektire), pisao predgovore, kritike, recenzije i prikaze. Prvu prozu objavio je kao gimnazijalac, na Radiju Zagreb krajem pedesetih, a 1973. dobio je za prvu tiskanu pri�u tada uglednu Politikinu nagradu. Objavio je više uspješnica za djecu Parnja�a Colombina, 1979., Poliglot i pas, 1988., Tri medvjeda i gitara, od 1991. �ak devet izdanja, Ronilac bisera, 2000., Istina o gusarskom kapetanu Karvasu, 2001., Vještica Liza Hainburška, 2002., Vila Zelenog jezera, 2003., Morski igrokazi, 2005., Bajkoviti igrokazi, 2005., Krava voli lava (s M. Radnichom), 2005. i Maske do daske (s M. Radnichom), 2006. Posebno ugledan kao romanopisac i do sada je objavio deset romana Trag u travi, 1984., Trik, 1985., Dokaz da je zemlja okrugla, 1987., Kratka kronika porodice Weber, 1990., Biserje za Karolinu, 1997.. Partitura za �arobnu frulu, 1999., Prevo�enje lirske poezije – Romanetto Buffo, 2002., Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, 2003. i u Frakturinom izdanju Zapisi i vremena Nikice Slavi�a, 2007. i Patnje Antonije Brabec, 2008.   Zavi�aj, zaborav Roman Cijena: 169,00 kn Cijena s popustom: 152,10 kn Broj stranica: 436 Uvez: tvrdi s ovitkom Godina izdanja: 2010 Visina: 205 mm ISBN: 978-953-266-162-0 Sudbina podunavskih Nijemaca, pojedinac nasuprot sistemu te odnosi muškarca i �ene u vremenu optere�enom poviješ�u – velike teme Ludwiga Bauera – duboko pro�imaju roman Zavi�aj, zaborav. Glavni junak istinski je idealist, �ovjek kojega �ivot nije mazio. Odrastaju�i uz poo�ima i pomajku, tek kao mladi� saznaje svoje pravo ime i porijeklo. Kako bi pobjegao od sku�enosti zavi�aja, odlazi studirati u veliki grad, a ljevi�arski ga ideali vode dalje u �ehoslova�ku i Isto�nu Njema�ku. Kroz potragu pojedinca za svojim korijenima Ludwig Bauer pripovijeda o neostvarivoj �elji svakog �ovjeka da pobjegne od samoga sebe, ali i potrebi suo�avanja sa svojom prošloš�u. Zavi�aj, zaborav iznimno je dinami�an i filmi�an roman o nostalgiji, djetinjstvu i nezaustavljivom kota�u povijesti, prepun emocija i veli�anstvenih slika.   Patnje Antonije Brabec Roman Cijena: 139,00 kn Cijena s popustom: 125,10 kn Broj stranica: 264 Uvez: tvrdi s ovitkom Godina izdanja: 2008 Visina: 205 mm ISBN: 978-953-266-065-4 Patnje Antonije Brabec roman je o �ivotu dvoje intelektualaca u Jugoslaviji, obilje�enih svojim njema�kim podrijetlom. Ispri�an iz sasvim nekonvencionalne �enske i muške vizure, roman oslikava odrastanje, školovanje, rad, brak, karijere i svekoliku propast dvoje ljudi i njihovih ideala. Kroz pedesetak godina �ivota svojih junaka Bauer prikazuje sve nijanse socijalizma na jugoslavenski na�in. Patnje Antonije Brabec roman je o ustrajnoj borbi intelektualca, "malog �ovjeka", protiv sistema, dogme i ustaljenih normi, kao i o njegovu porazu pred poviješ�u, ali još više porazu pred samim sobom. To je i suptilna analiza, literarno seciranje anatomije me�uljudskih odnosa. Romanom Patnje Antonije Brabec Ludwig Bauer potvr�uje epsku snagu svoga pisma kao najsna�nije i najinventivnije pero suvremenoga povijesnog romana. Njegove se knjige �itaju bez daha.   Kratka kronika porodice Weber Roman Cijena: 89,00 kn Cijena s popustom: 30,00 kn Broj stranica: 228 Uvez: meki Godina izdanja: 2007 Visina: 195 mm ISBN: 978-953-266-017-3 Kratka kronika porodice Weber - prikaz njezinih nekoliko generacija koje su davale poseban štih jednom panonskom gradi�u Bauerov je hommage svim Weberima kojih više nema. Ludwig Bauer je svojom Kratkom kronikom napisao kroniku propadanja Panonije i Slavonije, roman koji kroz povijest jedne obitelji, njezina uspona i sutona, opisuje povijest u kojoj se svatko mo�e prona�i. Seid Serdarevi� Kronika je vješto ispripovijedana pripovijest o porodici punoj nadarenih, �udnovatih, sposobnih, iznimnih ljudi - koja se �ita u jednome dahu. Jadranka Pintari� Posebno mjesto u Bauerovom proznom opusu zauzima roman Kratka kronika porodice Weber, prvi u nizu od tri romana koji su od Bauera - dotad objavljivanog i nagra�ivanog u hrvatskoj knji�evnosti napravili slu�aj Bauer: pisca za koga znaju samo najupu�eniji - više vani nego u vlastitoj zemlji, �iji su se rukopisi širili i �itali u ve� famoznim naran�astim fasciklima kao nekakav podzemni tok mati�ne knji�evnosti; iako nevidljive široj �itateljskoj publici, Bauerove su knjige dospijevale do kriti�ara, koji su o njima napisali vjerojatno više argumentiranih pohvala nego o svim proznim knjigama objavljenim u Hrvatskoj devedesetih godina zajedno. Lidija Duji�   Zapisi i vremena Nikice Slavi�a Roman Cijena: 139,00 kn Cijena s popustom: 125,10 kn Broj stranica: 198 Uvez: tvrdi s ovitkom Godina izdanja: 2007 Visina: 205 mm ISBN: 978-953-266-012-8 �ivot Nikice Slavi�a, koji je �ivio slijede�i moralna na�ela, biografija je sveca naših dana. Zapisi i vremena Nikice Slavi�a himna su dobroti i vjeri u �ovjeka. Od skautskih dana u Kninu prije Drugoga svjetskoga rata, preko partizanskih godina i poslijeratnoga Zagreba do golgote na Golom otoku i �ivota nakon njega, Zapisi i vremena Nikice Slavi�a daju fresku XX. stolje�a i iluzija koje je ono nosilo. Ludwig Bauer u svojem je najnovijem romanu stvorio djelo u cijelosti temeljeno na stvarnome �ivotu, �injenicama i bilješkama Nikice Slavi�a. Ovaj roman istodobno zavodljiv, pristupa�an i slojevit, sjajan je primjer kako se stvarni zapisi i njihova kreativna dopuna mogu spojiti u harmoni�nu cjelinu trajne vrijednosti. Za portal pripremio: Zvonimir Mitar Vezani �lanci: Hrvatski pisci u dvodnevnom posjetu kolegama u Švicarskoj Hrvatski pisci u dvodnevnom posjetu kolegama u Švicarskoj - 1. dio Hrvatska knji�evnost gost u Bernu   Po�etak