|
TAJNI RAT UDBE PROTIV HRVATSKOGA
ISELJENI�TVA
Pred
nama je "3. dopunjeno izdanje" knjige pod gornjim naslovom.
Knjiga s preko 500 stranica podijeljena ja na slijede�a poglavlja:
1) Politi�ke organizacije hrvatskoga iseljeni�tva; 2) Nastanak,
ustroj i rad jugoslavenskih tajnih slu�bi; 3) Napadi na hrvatske
politi�ke iseljenike; 4) Bruno Bu�i� - simbol nacionalnoga otpora.
Predgovor je napisao povjesni�ar dr. Josip Jur�evi�, a pogovor biv�i
�lan "CK Imotski" i urednik "Imotske krajine"
te kasnije "Slobodne Dalmacije" Josip Jovi�. Funkciju
"Izdava�a" preuzeo je "Klub hrvatskih povratnika
iz iseljeni�tva", Zagreb 2002. godine.
U prvom poglavlju autor prikazuje hrvatske
politi�ke organizacije, pokrete i stranke diljem svijeta, �to je
samo jedan, vjerojatno ne i najva�niji, a svakako ne onaj oblik
djelovanja hrvatskoga iseljeni�tva, koji bi u�ivao najmasovniju
potporu. �itaju�i ovo poglavlje, neupu�en �ovjek mo�e pomisliti
da je cjelokupno hrvatsko milijunsko (!?) iseljeni�tvo bilo getoizirano
i �ivjelo izolirano, izvan povijesnoga tijeka svijeta, poput o�ajnih
pustolova.
U drugom poglavlju autor donosi, na stotinjak
stranica, djelomice objavljivane i op�epoznate dokumente iz pedesetogodi�nje
komunisti�ke strahovlade o slu�bi dr�avne sigurnosti iz kojih se
vide programi, zadatci i metode djelovanja te zloglasne slu�be (op�enito
prozvane Udbom) s neograni�enim financijskim sredstvima i logisti�kom
potporom stranoga svijeta, zainteresiranog za o�uvanje politi�kog
�imbenika SFRJ.
Tko je pratio emigrantski tisak i strana
sredstva javnog priop�avanja, pisanje Hansa Petera Rullmanna, Andreasa
Razumowskoga, Viktora Meiera i sli�nih neovisnih duhova, ne�e u
tre�em poglavlju, kao uostalom ni u prvom, na�i ni�ta novo, osim
ponekog autorovog osvetoljubivog izljeva strasti prema ljudima,
koji to ni u kom slu�aju ne zavre�uju.
�etvrto je poglavlje posve�eno pokojnom Bruni
Bu�i�u, kojega je jedan udba� ubio u Parizu 1978. godine, sto ne
mo�e nikako biti nadomjestak knjizi "Jedino Hrvatska",
Ziral, 1983., koja nudi objektivniju i potpuniju sliku o toj nesvakida�njoj
hrvatskoj pojavi.
Iz same knjige "Tajni rat Udbe protiv
hrvatskoga iseljeni�tva" saznajemo da je Boze Vuku�i�, �estanovac
1962., do�ao u Njema�ku 1983. godine i da je iste godine osu�en
na do�ivotnu robiju, te da je zalaganjem Hrvatskoga dru�tva politi�kih
zatvorenika i tada�njega vodstva Republike Hrvatske pusten iz zatvora
16. o�ujka 1991. godine, i da se vra�a u Hrvatsku. Danas je zaposlen
u Hrvatskom saboru, i to na mjestu savjetnika u Odboru za useljeni�tvo.
Kako vidimo iz razli�itih hrvatskih tiskovina,
knjiga "Tajni rat Udbe protiv hrvatskoga iseljeni�tva"
je me�u najprodavanijim knjigama u Hrvatskoj, sto govori o �e�i
hrvatskoga pu�anstva za informacijama ove vrste, a sto je hadezeovska
demago�ka i ne manje samoza�titna "pomirba" op�enito sprije�ila.
Ali samo op�enito, jer o�ito postoje stanoviti ljudi kojima je dopu�teno
kopati po strogo povjerljivoj udbaskoj pismohrani i iznositi pred
hrvatsku javnost selektivne, odre�enoj ideologiji i ideolozima korisne
informacije. Ako je, naime, spomenuta pomirba ozbiljno i iskreno
proklamirana, onda se pojava ove knjige otvoreno suprotstavlja toj
pomirbi. A, ako je pomirba bila najavljena samo u dnevnopoliti�ke
svrhe, onda je knjiga neiskrena, jer izbjegava i spomenuti, a kamoli
obraditi, sve one desetlje�ima lojalne jugosuradnike, koji su po�etkom
devedesetih godina prebjegli u hadezeovsko okrilje i preuzeli razli�ite
strana�ke i dr�avni�ke du�nosti. I, tre�e, knjiga nanosi hrvatskom
iseljeni�tvu golemu nepravdu, jer njezin naslov ni u kom slu�aju
nije pokriven ponu�enim sadr�ajem. Hrvatsko je iseljeni�tvo, naime,
puno raznolikije od ovoga komunisti�kom ideologijom odre�enoga obrasca.
Pored ovih, takvom politikom diskursu privr�enih skupina, u iseljeni�tvu
su, naime, postojali demokratski orijentirani i u svom djelovanju
kulturom nadahnuti Hrvati, �ija pisana i izgovorena rije� i djelo
o tome danas dovoljno svjedo�e, a koji su tako�er bili izlo�eni
udba�kim nasrtajima. K tome valja jo� spomenuti i onu apsolutnu
samozatajnu ve�inu "politi�ke i ekonomske emigracije",
�iji rad i osobni rodoljubni anga�man nikad i ne�e biti obuhva�eni
znanstvenim i stru�nim ra��lambama, jer se radi o duboko �uvstvenom,
privatnom odnosu prema domovini i narodu, sto je svakoj javnosti
nedostupno zbog osobnog samopo�tovanja pojedinca. To se uostalom,
ni danas, kad je Hrvatska postala neovisnom i demokratskom dr�avom,
nije promijenilo, jer uvijek str�e uglavnom oni koji su i u "ona
vremena" bili najglasniji. Pitanje je samo, jesu li najglasniji
i najkvalitetniji i je li galama pravi kriterij odnosa prema domovini?
Knjiga "Tajni rat Udbe protiv hrvatskoga
iseljeni�tva" je jo� jedan dokaz vise postkomunisti�koga mentaliteta,
koji deficijentnom dokumentacijom prije�i sveobuhvatnu politi�ku,
povijesnu i pravnu obradu komunisti�kog totalitarizma. A to je prakti�ki
jednako apsoluciji komunizma, koji je iza sebe ostavio siroma�tvo,
sivu ekonomiju, korupciju i depresiju. Te�ko je, naime, shvatiti,
da sada�nje tajne slu�be, u kojima su jo� uvijek aktivni biv�i dou�nici,
raspola�u kilometrima arhivskoga materijala, a u javnost daju samo
ono sto odgovara njihovom konceptu. Tako se u javnost izbacuju oni
manje zna�ajni agenti, dok visoko rangirani du�nosnici ostaju nedodirivima.
S ovom, i nakon pada komunizma, bolnom temom, ne samo u Hrvatskoj,
Nijemci su se suo�ili otvaranjem akata. To je rje�enje kojemu treba
dati prednost, premda se sve negativne strane pri tom ne mogu isklju�iti;
name�u se ljudska, moralna i pravna pitanja, a da nema stopostotnog
jamstva, da u�ivatelji komunisti�ke diktature ne do�u na vlast i
u demokratskom sustavu. Nijemci su se odlu�ili za na�elo: Prava
progonjenih imaju prednost pred za�titom prava biv�ih progonitelja.
U Njema�koj su tajni spisi otkrili, da je otprilike polovica bila
zanesena zlo�om i slabosti, a druga polovica iskaz je o ljudima,
koji unato� pritiscima i nasrtajima, ostaju vjerni svojim uvjerenjima
i privr�eni eti�kim vrednotama.
Maloj i ljepotom pro�etoj, danas politi�ki
i svjetonazorno duboko polariziranoj Hrvatskoj, koja je bila �rtvom
okupatora u suradnji s doma�im izdajicama, a danas je talac i zato�enik
isklju�ivo doma�ih pohlepnika, ne preostaje ni�ta drugo osim "lustracije"
ili "�i��enja", ako ne �eli vlastitu propast. Posto pohlepa
i ta�tina nisu spremne na "samo�i��enje" ili "autolustraciju",
nu�no je gra�anima otvoriti sve postoje�e akte, od 1918. godine
pa do dana�njega dana, kako bi se mogli otvoreno, pravedno i po�teno
suo�iti s politi�kom, strana�kom, intelektualnom itd. elitom, koja
�eli biti hrvatskim predstavnikom i ba�tinikom materijalnih i duhovnih
dobara. Tek tako bi taj narod, �ija je sudbina sada prvenstveno
u vlastitim rukama, mogao sebi i svojim pokoljenjima otvoriti put
u budu�nost, jasno razlikuju�i dobro od lo�ega, zakonito od nezakonitoga,
legitimno od kriminalnoga, demago�ko od politi�koga. U tom bi se
kontekstu moglo "pro�istiti" i hrvatsko iseljeni�tvo,
koje bi se time osposobilo za obostrano dubokim po�tovanjem pro�eti
odnos prema domovini, kojemu bi bila strana svaka demagogija, koristoljublje
i osobni presti�, kao sto je to danas slu�aj.
Tihomir
Nuic
|
