Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


TAJNI RAT UDBE PROTIV HRVATSKOGA ISELJENI�TVA

Pred nama je "3. dopunjeno izdanje" knjige pod gornjim naslovom. Knjiga s preko 500 stranica podijeljena ja na slijede�a poglavlja: 1) Politi�ke organizacije hrvatskoga iseljeni�tva; 2) Nastanak, ustroj i rad jugoslavenskih tajnih slu�bi; 3) Napadi na hrvatske politi�ke iseljenike; 4) Bruno Bu�i� - simbol nacionalnoga otpora.
Predgovor je napisao povjesni�ar dr. Josip Jur�evi�, a pogovor biv�i �lan "CK Imotski" i urednik "Imotske krajine" te kasnije "Slobodne Dalmacije" Josip Jovi�. Funkciju "Izdava�a" preuzeo je "Klub hrvatskih povratnika iz iseljeni�tva", Zagreb 2002. godine.

U prvom poglavlju autor prikazuje hrvatske politi�ke organizacije, pokrete i stranke diljem svijeta, �to je samo jedan, vjerojatno ne i najva�niji, a svakako ne onaj oblik djelovanja hrvatskoga iseljeni�tva, koji bi u�ivao najmasovniju potporu. �itaju�i ovo poglavlje, neupu�en �ovjek mo�e pomisliti da je cjelokupno hrvatsko milijunsko (!?) iseljeni�tvo bilo getoizirano i �ivjelo izolirano, izvan povijesnoga tijeka svijeta, poput o�ajnih pustolova.

U drugom poglavlju autor donosi, na stotinjak stranica, djelomice objavljivane i op�epoznate dokumente iz pedesetogodi�nje komunisti�ke strahovlade o slu�bi dr�avne sigurnosti iz kojih se vide programi, zadatci i metode djelovanja te zloglasne slu�be (op�enito prozvane Udbom) s neograni�enim financijskim sredstvima i logisti�kom potporom stranoga svijeta, zainteresiranog za o�uvanje politi�kog �imbenika SFRJ.

Tko je pratio emigrantski tisak i strana sredstva javnog priop�avanja, pisanje Hansa Petera Rullmanna, Andreasa Razumowskoga, Viktora Meiera i sli�nih neovisnih duhova, ne�e u tre�em poglavlju, kao uostalom ni u prvom, na�i ni�ta novo, osim ponekog autorovog osvetoljubivog izljeva strasti prema ljudima, koji to ni u kom slu�aju ne zavre�uju.

�etvrto je poglavlje posve�eno pokojnom Bruni Bu�i�u, kojega je jedan udba� ubio u Parizu 1978. godine, sto ne mo�e nikako biti nadomjestak knjizi "Jedino Hrvatska", Ziral, 1983., koja nudi objektivniju i potpuniju sliku o toj nesvakida�njoj hrvatskoj pojavi.

Iz same knjige "Tajni rat Udbe protiv hrvatskoga iseljeni�tva" saznajemo da je Boze Vuku�i�, �estanovac 1962., do�ao u Njema�ku 1983. godine i da je iste godine osu�en na do�ivotnu robiju, te da je zalaganjem Hrvatskoga dru�tva politi�kih zatvorenika i tada�njega vodstva Republike Hrvatske pusten iz zatvora 16. o�ujka 1991. godine, i da se vra�a u Hrvatsku. Danas je zaposlen u Hrvatskom saboru, i to na mjestu savjetnika u Odboru za useljeni�tvo.

Kako vidimo iz razli�itih hrvatskih tiskovina, knjiga "Tajni rat Udbe protiv hrvatskoga iseljeni�tva" je me�u najprodavanijim knjigama u Hrvatskoj, sto govori o �e�i hrvatskoga pu�anstva za informacijama ove vrste, a sto je hadezeovska demago�ka i ne manje samoza�titna "pomirba" op�enito sprije�ila. Ali samo op�enito, jer o�ito postoje stanoviti ljudi kojima je dopu�teno kopati po strogo povjerljivoj udbaskoj pismohrani i iznositi pred hrvatsku javnost selektivne, odre�enoj ideologiji i ideolozima korisne informacije. Ako je, naime, spomenuta pomirba ozbiljno i iskreno proklamirana, onda se pojava ove knjige otvoreno suprotstavlja toj pomirbi. A, ako je pomirba bila najavljena samo u dnevnopoliti�ke svrhe, onda je knjiga neiskrena, jer izbjegava i spomenuti, a kamoli obraditi, sve one desetlje�ima lojalne jugosuradnike, koji su po�etkom devedesetih godina prebjegli u hadezeovsko okrilje i preuzeli razli�ite strana�ke i dr�avni�ke du�nosti. I, tre�e, knjiga nanosi hrvatskom iseljeni�tvu golemu nepravdu, jer njezin naslov ni u kom slu�aju nije pokriven ponu�enim sadr�ajem. Hrvatsko je iseljeni�tvo, naime, puno raznolikije od ovoga komunisti�kom ideologijom odre�enoga obrasca. Pored ovih, takvom politikom diskursu privr�enih skupina, u iseljeni�tvu su, naime, postojali demokratski orijentirani i u svom djelovanju kulturom nadahnuti Hrvati, �ija pisana i izgovorena rije� i djelo o tome danas dovoljno svjedo�e, a koji su tako�er bili izlo�eni udba�kim nasrtajima. K tome valja jo� spomenuti i onu apsolutnu samozatajnu ve�inu "politi�ke i ekonomske emigracije", �iji rad i osobni rodoljubni anga�man nikad i ne�e biti obuhva�eni znanstvenim i stru�nim ra��lambama, jer se radi o duboko �uvstvenom, privatnom odnosu prema domovini i narodu, sto je svakoj javnosti nedostupno zbog osobnog samopo�tovanja pojedinca. To se uostalom, ni danas, kad je Hrvatska postala neovisnom i demokratskom dr�avom, nije promijenilo, jer uvijek str�e uglavnom oni koji su i u "ona vremena" bili najglasniji. Pitanje je samo, jesu li najglasniji i najkvalitetniji i je li galama pravi kriterij odnosa prema domovini?

Knjiga "Tajni rat Udbe protiv hrvatskoga iseljeni�tva" je jo� jedan dokaz vise postkomunisti�koga mentaliteta, koji deficijentnom dokumentacijom prije�i sveobuhvatnu politi�ku, povijesnu i pravnu obradu komunisti�kog totalitarizma. A to je prakti�ki jednako apsoluciji komunizma, koji je iza sebe ostavio siroma�tvo, sivu ekonomiju, korupciju i depresiju. Te�ko je, naime, shvatiti, da sada�nje tajne slu�be, u kojima su jo� uvijek aktivni biv�i dou�nici, raspola�u kilometrima arhivskoga materijala, a u javnost daju samo ono sto odgovara njihovom konceptu. Tako se u javnost izbacuju oni manje zna�ajni agenti, dok visoko rangirani du�nosnici ostaju nedodirivima. S ovom, i nakon pada komunizma, bolnom temom, ne samo u Hrvatskoj, Nijemci su se suo�ili otvaranjem akata. To je rje�enje kojemu treba dati prednost, premda se sve negativne strane pri tom ne mogu isklju�iti; name�u se ljudska, moralna i pravna pitanja, a da nema stopostotnog jamstva, da u�ivatelji komunisti�ke diktature ne do�u na vlast i u demokratskom sustavu. Nijemci su se odlu�ili za na�elo: Prava progonjenih imaju prednost pred za�titom prava biv�ih progonitelja. U Njema�koj su tajni spisi otkrili, da je otprilike polovica bila zanesena zlo�om i slabosti, a druga polovica iskaz je o ljudima, koji unato� pritiscima i nasrtajima, ostaju vjerni svojim uvjerenjima i privr�eni eti�kim vrednotama.

Maloj i ljepotom pro�etoj, danas politi�ki i svjetonazorno duboko polariziranoj Hrvatskoj, koja je bila �rtvom okupatora u suradnji s doma�im izdajicama, a danas je talac i zato�enik isklju�ivo doma�ih pohlepnika, ne preostaje ni�ta drugo osim "lustracije" ili "�i��enja", ako ne �eli vlastitu propast. Posto pohlepa i ta�tina nisu spremne na "samo�i��enje" ili "autolustraciju", nu�no je gra�anima otvoriti sve postoje�e akte, od 1918. godine pa do dana�njega dana, kako bi se mogli otvoreno, pravedno i po�teno suo�iti s politi�kom, strana�kom, intelektualnom itd. elitom, koja �eli biti hrvatskim predstavnikom i ba�tinikom materijalnih i duhovnih dobara. Tek tako bi taj narod, �ija je sudbina sada prvenstveno u vlastitim rukama, mogao sebi i svojim pokoljenjima otvoriti put u budu�nost, jasno razlikuju�i dobro od lo�ega, zakonito od nezakonitoga, legitimno od kriminalnoga, demago�ko od politi�koga. U tom bi se kontekstu moglo "pro�istiti" i hrvatsko iseljeni�tvo, koje bi se time osposobilo za obostrano dubokim po�tovanjem pro�eti odnos prema domovini, kojemu bi bila strana svaka demagogija, koristoljublje i osobni presti�, kao sto je to danas slu�aj.

Tihomir Nuic

 


 



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.