Tomislav Marijan Bilosni�, ugledni hrvatski knji�evnik i slikar proslavio 65. ro�endan i 45. godišnjicu umjetni�koga stvaralaštva VELIKI JUBILEJ ZA VELIKOGA �OVJEKA Na sve�anoj ro�endanskoj akademiji Tomislava Marijana Bilosni�a, uglednog hrvatskog knji�evnika i slikara, u srijedu 18. sije�nja u Izlo�benoj dvorani Znanstvene knji�nice u Zadru tra�ilo se mjesto više. Predstavljanjem knjige dr. sc. Igora Šipi�a – „�ivot na sudbini vulkana“ simboli�no je proslavljen njegov 65. ro�endan i 45. godišnjica umjetni�koga stvaralaštva. Uz autora Šipi�a i slavljenika Bilosni�a na predstavljaju su sudjelovali knji�evnik �uro Vidmarovi� i ugledni pjesnik i kriti�ar Davor Šalat, obojica iz Zagreba. Knjiga Igora Šipi�a, znanstvenika, povjesni�ara i izu�avatelja mediteranskih kultura, ali i pjesnika i kriti�ara, esejisti�ko je djelo u kojem se problematizira glavnina Bilosni�eva knji�evna i likova opusa nastala u posljednjih deset godina. Zanimljivost Šipi�eve knjige je i u �injenici što osim �anrovski odijeljenih poglavlja u kojima piše o Bilosni�evoj poeziji, prozi te likovnom stvaralaštvu, on donosi i ciklus „Posveta“, a rije� je o ciklusu pjesama posve�enih TMB-u. U uvodnoj i pozdravnoj rije�i mr. sc. Miro Grubi�, ravnatelj zadarske Znanstvene knji�nice, istakao je kako svaka kultura koja iole dr�i do sebe zna prepoznati umjetnika kao što je Bilosni�, jer ovdje se nije slavio samo godišnji jubilej ve� i njegovo stoto knjiško ukori�eno autorsko djelo. Objavivši u prosincu prošle godine novu pjesni�ku zbirku „Afrika“ i publicisti�ku knjigu dokumenata iz Domovinskoga rata o Samostalnom vodu umjetnika „�uvari duše grada“, Bilosni� je dosegao svoje stotu uvezanu knjigu unutar vlastite biblioteke. Grubi� je tako�er naglasio kako su takvi prilozi zapa�eni i cijenjeni i u ve�im kulturama od naše hrvatske, pa u tim i takvim prilikama autor prima �estitke iz nadle�nih ministarstva ili pak od sama predsjednika dr�ave, za što, kako su �injenice pokazale, mi još uvijek nismo spremni. Ali prepuna dvorana Znanstvene knji�nice, ugledni govornici i predstavlja�i, kao i �estitke iz svih krajeva Hrvatske, iz inozemstva, pa i sama predsjednika DHK Bo�idara Petra�a, govore kako u Hrvatskoj ustanove mo�da jesu zakazale, ali ne i hrvatski �ovjek, �ovjek kojemu je još uvijek do humanizma, ljepote i umjetnosti; �ovjek koji zna prepoznati i poštovati ne�iji rad, nadahnu�e i poziv. A kad se govori o umjetniku Bilosni�u, ipak je rije� o �ovjeku titanske stvarala�ke energije i odisejevskog nagona za traganjem unutar razli�itih umjetni�kih medija. Stoga su rije�i Igora Šipi�a zazvu�ale šokantno kad je izgovorio da ovakvom manifestacijom Bilosni�a sahranjujemo �ivoga, �ele�i ovom drasti�nom slikom poru�iti kako ne treba �ekati doba za „ridanje nad pjesnikovim nekrologom“, jer doba je da se sad i odmah ka�e rije� i sud o ovom vrsnom i neumornom stvaraocu. Kako je posvjedo�io sam autor knjige „�ivot na sudbini vulkana“  njihova suradnja po�ela je simboli�nim susretom u Koljnofu, gdje je autoru TMB darovao svoju knjigu pjesama „Molitve“, knjigu za koju je 2009. godine ovjen�an najpresti�nijom hrvatskom pjesni�kom nagradom „Tin Ujevi�“.  Poetsko štivo Molitava, jedinstvenog pjesni�kog teksta u suvremenoj hrvatskoj lirici, Šipi�a je naprosto osvojilo ali i prijateljski pribli�ilo Bilosni�u. Nakon Molitava njegov je interes neumorno rastao i dalje ura�aju�i plodom najizvrsnijih eseja; eseja u kojima se univerzalna bit �ovjeka, ljubavi, prostora i �ivota od�itava i problematizira unutar istrgnute stvarnosti poezije. Tako�er, Igor je Šipi� najavio kako je pred njim još dosta doba i kako �e u doglednom trenutku novom esejisti�kom knjigom zaokru�iti raniji Bilosni�ev opus. Tako�er, Šipi� kao vrstan poznavatelj mitologije nije propustio ni razlo�iti doista simboli�an naslov knjige – „Lako je �ivjeti na vodi, ali treba se znati oduprijeti vatri, treba se znati odr�ati na stalnoj vjetrometini“. O Bilosni�evoj poeziji s posebnim naglaskom na najnovijoj pjesni�koj zbirci „Afrika“ govorio je Davor Šalat isti�u�i kako je u posljednjih desetak godina, zapravo od pjesni�ke knjige „Tigar“ iz 2004., Bilosni� stvorio posve nov, jedinstven i prepoznatljiv pjesni�ki jezik. Ono što je mo�da jedinstveno u svim njegovim novijim poetskim zbirkama je stalna prisutnost „divlje misli“, što �e re�i stalne povezanosti s prirodnim, iskonskim, primitivnim, rekli bismo mediteranskom mater-kulturom. Takva misao svoje je najsna�nije uobli�enje doista zadobila u pjesni�kom tekstu „Afrike“. �uro Vidmarovi� o Bilosni�evoj je prozi govorio vrlo nadahnuto. Osvrnuo se na roman „Listopad“, poetski roman s problematikom Domovinskoga rata, Bilosni�evu raniju prozu, ali i knji�evnu povjesnicu. Vidmarovi� je izri�ito naglasio da je ovaj autor najzaslu�niji i najmarljiviji �uvar zadarske povijesti, arheologije, ali i kulturne baštine u širem smislu. Tako�er, Vidmarovi� nije mogao zaobi�i ni kritiku društva, novog neoliberalnog i postmodernog terora banalnosti, poentiraju�i kako za oduprijeti se i slijediti svoj iskonski humanisti�ki i umjetni�ki poziv u takvom nesmiljenom i surovom dobu treba velika snaga, volja i vjera. Sam slavljenik nije mnogo govorio, svojim prijateljima koji su mu došli �estitati i svojim nazo�enjem uveli�ati ro�endansko i umjetni�ko slavlje, obratio se stihovima. Na samom po�etku sve�anosti pro�itao je dirljivu pjesmu „Moj kri�“, pritom i zaklju�io parafraziraju�i vlastite stihove – „Bo�e, molim Ti se da uvijek radim (molim)“. Ivan Raos ***** Autor gornjeg teksta Ivan Raos poslao nam je i sljede�e priloge: Rije� Igora Šipi�a na predstavljanju njegove knjige „�ivot na sudbini vulkana“ posve�enje umjetni�kom portretu Tomislava Marijana Bilosni�a, a povodom Bilosni�eve 65. godišnjice �ivota i 45. godina rada KOLA�IRANA SLIKA JEDNOG UMJETNIKA Tomislav Marijan Bilosni�, Igor Šipi� i Davor Šalat KOLA�IRANA SLIKA JEDNOG UMJETNIKA I nije bilo lako pisati osje�aju�i strahopoštovanje, prije svega, prema onima koji su o Tomislavu Marijanu Bilosni�u do tada ve� izrekli svoja kriti�ka stajališta. Pisao sam i zbog ljepote i zbog nepravi�nosti koju u sebi nose sve ljudske gluposti i jali, ali i kontekst knji�evnog tr�išta. Bilosni� nije samo jedan od vode�ih pisaca, zna�ajan za hrvatsku postmodernu, erudita i lirik koliko mora biti i jedan slikar, ve� i sna�na simboli�ka figura, pre�esto izlo�ena udaranjima, izvrgnuta kojekakvim divljanjima �ivot je sam po sebi veliki esej i nikad mu dosta kritike. Dr�ao sam stoga kako unutar tih granica mora postojati nešto što nije �ista kriti�ka masa, jer ina�e, najprije bih sebi postavio pitanje – tko sam ja da sudim, kad je samo jedan sudac s toliko kompetencije! S druge pak strane, nikad nisam isuviše dr�ao do prijepora, zamjerki, pokuda, prigovora, osuda, negativnih stavova uop�e. Jer, ako nismo svi istih stajališta i ideologija, jesmo korijena, pa zašto onda pisati ru�no i trošiti rije�i na nekoga ili nešto što za nas nije vrijedno, ali za drugoga mo�da jest. Da bih prevladao sve te dileme i sumnje, da bih mogao lu�iti, prosu�ivati, poslu�io sam se esejom kao izrazom potrebe za prokriti�kim dijalogom, dakle pristupom koji dopušta mnogo više maštovitosti i slobode. I nije bilo lako pisati osje�aju�i strahopoštovanje, prije svega, prema onima koji su o Tomislavu Marijanu Bilosni�u do tada ve� izrekli svoja kriti�ka stajališta. Pisao sam i zbog ljepote i zbog nepravi�nosti koju u sebi nose sve ljudske gluposti i jali, ali i kontekst knji�evnog tr�išta. Bilosni� nije samo jedan od vode�ih pisaca, zna�ajan za hrvatsku postmodernu, erudita i lirik koliko mora biti i jedan slikar, ve� i sna�na simboli�ka figura, pre�esto izlo�ena udaranjima, izvrgnuta kojekakvim divljanjima. No, rezime svega ipak je radost knjige, knjige koja obilje�ava jednu zna�ajnu obljetnicu, koja je poklon tom iznimnom �ovjeku, njegovom radu i �ivotu. Naša suradnja po�ela je kasno, no sve da je i ranije, kao �ovjeka, upoznat �ete ga samo onoliko koliko vam i „tigar“ dopusti da mu se pribli�ite. I tu je, zapravo, le�ao moj najve�i dobitak. Mi smo, naime, uvijek negdje iza naših licâ, pre�e su nam maske od vlastite ko�e, a ja sam imao taj privilegij zaviriti pod nju. Tamo gdje je ispovijed i biografija nema la�i, ali je izazovno. Zada�a je ocjenjiva�a prona�i put do svake individualnosti, što, u�inilo mi se, kod njega to još nitko do kraja uradio nije.   Kao potroša� umjetnosti, imao sam tu sre�u da strast za dobrom knji�evnoš�u zadovoljim tu nedaleko, pred ku�nim pragom. Zapravo, i sam prostor koji nas je povezao, a rije� je o idili ilirskog i starohrvatskog miljea od Zrmanje do Cetine, izvan je osrednjosti koja danas u društvu zauzima svaku bitnu poziciju, diktira trendove i kreira doga�aje. Premda mi je time bio olakšan susret, nije bila manja i odgovornost za rije�. Uzgred, besmisleno je podilaziti �ovjeku kojem su dodijeljene gotovo sve presti�ne nagrade, kojeg mnogi vide u samom vrhu europske knji�evne ljestvice, �ija su djela objavljena na desetine svjetskih jezika, autoru jednako sna�nom u poeziji, prozi i publicistici, slikarstvu, fotografiji, kolumnistu nadahnutom svim civilizacijskim i krš�anskim na dobrobit �ovjeka. Takvu osobnost ni�im ne mo�ete kupiti doli istinom. Što je, me�utim, ona? Dr�im da je to više od urbaniteta kojeg mu se dodjeljuje – istina tra�i priznanje koje se zaslu�uje veli�inom prešu�ene �injenice. Me�u ostalima, poglavito posljednja mu Afrika, djelo je koje iz op�e produktivnosti prelazi u ponos i povod racija humanizma. Dok sam �itao tu njegovu briljantnu eti�ko-antropološku apokatastazu, stalno mi se javljala slika Ivana Pavla II. Ako je smogao snage ispri�ati se u ime Crkve svijetu, svijet se mora ispri�ati Africi. Poruke takvog volumena imaju zada�u izvršiti vrijednosnu ocjenu, ukazati na prave i istinske vrijednosti koje ne mijenjaju svijet, ali su dragocjena iskustva uvodima u neslu�enu pogubu tehnokracija postindustrijskog i postdemokratskog doba pred nama. Hrvatska povijest knji�evnosti mora smo�i snage suo�iti se s Bilosni�em kroz dimenziju obi�ne ljudske krhkosti. Motivom, ova je knjiga naravnoš�u kola�irana slika jednog umjetnika, konstruktom, me�utim, svojevrsna je revizija neu�injenog, pa time i ispravak nepravde nanošene piscu tijekom du�ih razdoblja, ne samo pokatkad zlo�ama i zavjerama, ve� i kolokvijalnim, gra�anskim pristupom kritici gra�enoj na tzv. dijagonalnoj estetici. Time je zamagljen, propušten i prešu�en proosjet najvitalnijeg dijela njegova stvaralaštva – prostorno-zavi�ajni aspekt – izvornik bez kojeg nijedne dobre umjetnosti nema. Zato treba još nešto re�i, vrlo bitno za hrvatsku kulturnu, pa i politi�ku scenu: dok u nas ne su�ivi svijest o demetropolizaciji odlu�ivog, marginalizacija i provincijalizacija vrhunskih postignu�a i ponajboljih umjetni�kih strasti i dalje �e biti mrlja na duši mo�nika, neprofesionalna, krnja i štetna po društvo u cjelini. Mladoj dr�avi, kakva je Hrvatska, to ne�e pomo�i u br�em prevladavanju ve�ine, povijesno gledano, nametnutih ekonomskih, kulturoloških i ideoloških razlika. Bilosni� nije samo frivolno i kurtoazno „ugledni hrvatski pisac“; on je, prije svega, veliki radnik, �ivu�i izvo�a� svoje domovine i svog zavi�aja – mlado zasa�enog maslinika i starog vinograda. Ova je knjiga stoga pisana kako ne bismo, slušaju�i nekrolog, ridali nad grobom mrtvog pjesnika. Koliko god to izgledalo apsurdno, jer danas sve�arimo nad njegovom velikom obljetnicom, zašto ne re�i istinu još za �ivota, ili, parafrazirano – ova je knjiga „sahranila“ Bilosni�a �ivog. I to je dobro, tako i treba biti! Odabrani esejisti�ki pristup utoliko je i biografski zapis. U Završnom eseju, koji je odredio naslov knjige, a u izravnoj je vezi s mitološkom definicijom Vulkana, bo�anstva vatre i kova�ke vještine, stoji: „Lako je rasti na vodi, hajde rasti kad te progone suše, kad ti ne da disati ono što udišeš, gušiš se od svoga. Je li to pravedno, pitamo se, dok tra�imo najbolje rješenje dima vulkanske erupcije. Ovaj pjesnik, s potpisom porfira, doista �ivi na sudbini vulkana nose�i se s utvarom razaranja.“ 18. sije�nja 2012. ***** Ro�endanska �estitka Bo�idara Petra�a, predsjednika Društva hrvatskih knji�evnika, �lanu DHK Tomislavu Marijanu Bilosni�u, zna�ajnom hrvatskom knji�evniku i likovnom umjetniku, autoru stotinu objavljenih knjiga tijekom plodnih svojih 45. godina umjetni�kog djelovanja: Ro�endanska �estitka DHK �estitkama se pridru�uje i Hrvatski internet portal Švicarske www.arhiva.croatia.ch i povodom ovog iznimnog jubileja hrvatskom knji�evniku i likovnom umjetniku Tomislavu Marijanu Bilosni�u �elimo sretan i radostan ro�endan i još puno godina uspješnog knji�evnog i umjetni�kog rada. Za portal: Zvonimir Mitar    Po�etak