NAU�IMO HRVATSKI

U sintaksi je duh jezika; promjenljiva je,
i pretvorbe su uvijek mogu�e nabolje;
zato je skladnja sve suvremenija.

Velimir Laznibat

Svojom knjigom "Govor Dubrovnika u 17. i 18. stolje�u (na osnovi arhivskih spisa)", objavljenoj u nakladi Sveu�ili�ta u Mostaru (Mostar, 1996.) i neslu�enim znanstveno-istra�iva�kim sposobnostima prof. dr. Velimir Laznibat je zauzeo va�no mjesto u hrvatskoj znanosti i publicistici. To je zapravo bila njegova doktorska disertacija obranjena na Filozofskom fakultetu u Zadru 1995. S dvjesto devedeset stranica (Uvod, Gra�a, Grafija, Fonologija, Morfologija, Sintaksa, Zaklju�ak, Literatura, Dodatak - izvadak iz arhivskih spisa 17. i 18. stolje�a) teksta, fotografija, preslika naslovnica i nepaginiranih stranica fotodokumentacije Laznibat je uvelike pospje�io hrvatsku povijest jezika i dijalektologiju. Ocjenu je izrekao dr. Dalibor Brozovi�: "Laznibatova radnja predstavlja znatan prilog hrvatskoj filologiji. Dubrova�ki je govor mo�da jedan od najistra�ivanijih, ali obra�ivani su prvenstveno knji�evni tekstovi i �ivi govor Dubrovnika i Dubrova�koga primorja, a arhivski spisi mnogo manje. Mnoge �e za�uditi ta tvrdnja - op�enito je poznato da je Dubrova�ki arhiv veoma mnogo istra�ivan. No to je bilo prvenstveno u historiografske svrhe, za filologiju mnogo manje, pri tome �esto na jednostran i neobjektivan na�in, a govorilo se najvi�e o jezi�nim osobinama najstarijih spisa, mnogo manje o onima iz posljednjih stolje�a. Upravo sve te nedostatke ispravlja mr. Laznibat." (navedeno djelo, 10.1., Ocjene Povjerenstva za obranu disertacije - izvodi, str. 291.)
Laznibat je tako�er u ovoj monografiji pozornost svratio na dubrova�ku povijest i kulturnu ba�tinu (pozivanjem na djelatnost pisara, knji�evnika i umjetnika), te na leksikografski rad.
Svojom narednom knjigom "U�imo hrvatski" (Narodni list, Mostar, 1998.) Laznibat (profesor hrvatske filologije i novinarstva na Sveu�ili�tu u Mostaru) je razrije�io mnoge probleme i dileme iz najsuvremenijeg hrvatskog jezikoslovlja. "U�imo hrvatski" ("glagol 'u�imo' valja shvatiti i kao prezent i kao imperativ")* je potjecajna, izazovna, informativna, le�erna ali i vrlo znanstveno utemeljena knjiga, nastala na osnovici Laznibatovih jezi�nih radiopriloga i na nagovor Nenada Valentina Borozana, knji�evnika, novinara i urednika na Mostarskom radiju. Namijenjena je i onima koji u�e i onima koji usavr�avaju hrvatski jezik. U dijaspori svakim danom zadobiva sve ve�u popularnost, jer je pisana zavidno �itljivim filolo�ko-pedago�ko-novinarskim stilom. Tako�er je postala presti�na pou�na publikacija. Hrvatima koji �ive izvan domovine ovakve su knjige prijeko potrebne, jer su u njima jezi�ne natuknice, savjeti i ispravke potkrijepljene povijesnim �injenicama, �to je neobi�no va�no za ljude u dijaspori koji sve mjere (i re�u!) kroz povijesne mijene i iz povijesnih razloga. Pove�ava se i zanimanje za djelo Velimira Laznibata, ro�enog u Makarskoj, koji je doskora obna�ao du�nosti dekana Fakulteta za novinarstvo u Mostaru.

- 2 -

Na dvjesto devedeset i �est stranica, organiziranih u �etiri poglavlja (Op�i dio, U�imo hrvatski, Iz lektorove bilje�nice, Dopunjak iz knji�evnosti), autor nas upoznaje, podsje�a, podu�ava i podsti�e na pomno samopresli�avanje i samokorigiranje.

1. Op�i dio ra��lanjuje gramatikalno-ortografska pitanja hrvatskog jezika koji po svojoj genealogiji ili leksi�koj srodnosti pripada indoeuropskoj skupini i slavenskoj, odnosno u�e ju�noslavenskoj podskupini; po morfolo�koj podjeli i prema tvorbi rije�i flektivnim jezicima, a prema tvorbi i promjeni oblika sinteti�kim jezicima.
U povijesnom slijedu autor podcrtava borbu za hrvatski jezik i pravopis od �imeta Budini�a do suvremenika, te ulogu pojedinih knji�evnih krugova i jezi�nih �kola: starija dubrova�ka knji�evnost (pobjeda dubrova�ke knji�evne �tokav�tine i ijekav�tine), zadarski knji�evni krug, rije�ka i zagreba�ka �kola, hrvatski narodni preporod,..
U gramatikalnim pitanjima autor se bavi stru�nim fonolo�kim, morfolo�kim (npr. tvorba glagolskih oblika) i sintakti�kim problemima (npr.: slo�ene re�enice, deklinacija imenica�), te pitanjima hrvatskog pravopisa, leksikografije, fenomena jezi�ne kulture, sociolingvistike, standardiziranih idioma ,..
2. U�imo hrvatski su jezi�ni prakti�ni savjeti. Sami naslovi odjeljaka otkrivaju o �emu se radi, te kratko i jasno ukazuju na ispravno:

I palatalizacije katkad nema,
Protiv tu�ica,
�esto, a ne �esto puta,
Posebice i posebno,
Nazo�an i izo�an,
I kut i ugao,
Nehaj, bolje nego nehat,
Nipo�to protiv sinonimnoga bogatstva,
Ne tako nego ovako,
Obitelj i porodica,
Sljede�i i slijede�i, nije isto
Sve je obi�no, pa ipak �esto grije�imo,
Blagdan i praznik,
Tadanji i tada�nji
Okolica, okolina i okoli�
Posvojnost, pripadnost i posesivnost
Iks (x) nema na�a latinica,
Otjerati iz jezika,..

U svim ovim razglabanjima Laznibat podsje�a da se moramo slu�iti novim nazivljem i koristiti se najnovijim jezi�nim ud�benicima kako bismo ostvarili jezi�nu �isto�u.

- 3 -

3. Iz lektorove bilje�nice je ono �to Laznibat nosi iz svoje iskustvene lektorsko-korektorske prakse i na pisanoj i na govornoj rije�i zala�u�i se i za pravorijek i za pravopis (npr.: prilog ponekad dobro je zamijeniti s: katkad/a, pokatkad ili kad�to; treba re�i zapravo ili upravo a ne u stvari; od zarastati bolje je zara��ivati, generacija mijenjati u nara�taj; devetero a ne devetoro; uputstvo je uputa/naputak� Nalazimo tako�er valjane informacije o anaforskoj zamjenici, upitnim oblicima (Da li ili Je li), kraticama, sakralnim rije�ima�
4. Dopunjak iz knji�evnosti su iznena�uju�e i osvje�avaju�e pri�ice iz �ivota i djela na�ih starih/starijih knji�evnika i mudroslovaca.
Doznajemo kako je Marko Maruli� bio osobito cijenjen, �esto citiran i hvaljen u europskoj filozofiji, kako je nezakoniti sin (Antun) Hanibala Luci�a izdao o�eva djela poslije Luci�eve smrti, kako se pu�anstvo sklanjalo u Tvrdalj - dvorac Petra Hektorovi�a u Starom Gradu kada su Turci plja�ke radi dolazili na Hvar. Ovo poglavlje nudi i ekskluzivne informacije: komedija Marina Dr�i�a "Dundo Maroje" izvedena je 1550. ili dvanaest godina prije ro�enja Lope de Vega, ili �etrnaest godina prije ro�enja Williama Shakespearea ili sedamdeset i dvije godine prije ro�enja Jeana-Baptiste Poquelina, zvanog Moliere. A nesretni je Dr�i� bio optu�en da je kovao zavjeru protiv stare Republike, zbog �ega se nije mogao vratiti u Dubrovnik. Grob mu je u Mlecima. Ni posmrtni ostaci nisu nikad preneseni u njegovu domovinu. Slijede zanimljivosti o Gunduli�evom "Osmanu", o Ma�urani�evom radu, o Buni�evoj-Vu�i�evoj obiteljskoj skrbi i politi�kim aktivnostima, o dramati�aru Palmoti�u, o nesretnom Franu Krsti Frankopanu, o Karolini Dragojli Jarnevi�, za�etnici novelistike u Hrvata (prije �enoe!), o �enoi, �ije su knjige bile razgrabljene u nekoliko dana, o mladom i bolesnom pjesniku Vidri�u�

Velimir Laznibat je zasigurno krenuo izazovno u novi na�in prezentiranja pravopisnih i gramati�kih pravila - u zanimljivim pri�icama, �to se razlikuje od mno�tva usiljenih i izvje�ta�enih priru�nika tiskanih posebice poslije Domovinskog rata koji nam nare�uju kako trebamo (moramo!) govoriti i pisati na� materinski jezik. U ovom obimnom djelu ujedinio je svoju pedago�ko-predava�ku praksu, lektorsko-korektorsko i uredni�ko iskustvo, novinarsku usredoto�enost i mogu�nost promicanja jezi�nih naputaka i savjeta u medijima. A sve s jednom vodiljom - za jezi�nu �isto�u i pravilnu uporabu! Na kraju mo�emo potvrditi i pohvaliti ono �to je Laznibat rekao na po�etku: "�ova je knjiga prinos borbi za jezi�nu �isto�u (na svim razinama hrvatskog jezika: fonolo�koj, morfolo�koj, sintakti�koj i leksi�koj) i za unapre�ivanje jezi�ne kulture (pravogovorne i pravopisne)". (navedeno djelo, Uvod, str. 10.)
"U�imo hrvatski" je jedna od onih rijetkih publikacija koja je u dijaspori postala op�eprihva�eni ud�benik i priru�nik za suvremenu jezi�nu (samo)izobrazbu.

* prof. dr. �imun Musa: "Prinos pravilnosti i ljepoti hrvatskoga jezika" (prikaz Laznibatove knjige), "Motri�ta", Matica hrvatska, Mostar, 1998., br. 7, str. 126.

Ljerka Luki�, profesorica i magistrica hrvatske filologije