Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


PRAZNO NEBO

 

Banatski Nijemac Richard Wagner (*1952) je �ivio u Rumunjskoj sve do 1987. godine kad ga je gubitak gra�anskih prava prisilio na emigraciju. Od tada �ivi kao slobodni knji�evnik u Berlinu. Svojom se knjigom "Prazno nebo" uklju�io u aktualnu raspravu o Europi, koja se �esto reducira na Europsku Uniju, i anga�irano tra�i reviziju zapadnoeuropskog odnosa prema njezinom jugoisto�nom dijelu.

Poeti�ni naslov knjige "Prazno nebo" ne nudi nikakvu poeziju nego "putovanje u unutra�njost Balkana" - kako stoji u podnaslovu. "Balkan" nije samo ciganska glazba, pravoslavni manastiri, neljudski logori, mafija�ke organizacije, Milo�evi�, nego i puno onoga �to je svijetu ostalo nepoznato. Rijetkost je da jedan pisac otvoreno kritizira zapadnoeuropsku imaginaciju o tom podru�ju koja sa stvarno��u gotovo nema ni�ta zajedni�koga. Knjiga je puna povijesnih podataka, osobnih sje�anja, nesvakida�njih zapa�anja i zanimljivih anekdota i �ita se s u�itkom.

Geografske granice Balkanskoga poluotoka su prema Wagneru Egejsko more na jugu, Bospor i Crno more na istoku, Jadran na zapadu, a na sjeveru rijeke Sava i Dunav. U sto�erne balkanske zemlje prema tome ubraja zemlje biv�e Jugoslavije, Albaniju, Bugarsku i Gr�ku i dijelove Rumunjske. Za Hrvatsku i Sloveniju ka�e da se ove zemlje po svojoj srednjoeuropskoj pripadnosti dodu�e ne vide na Balkanu, ali on misli da se ovdje radi o "politi�kom instrumentaliziranju" pripdanosti. Kulturne i geografske granice, naime, ne pokrivaju se uvijek kao �to �esto nisu iste kulturne i politi�ke. I to je jedan od uzroka frustracije ovih naroda.

Pri�a o "Balkanu" ne postoji. Svi bi je htjeli ispri�ati, ali nje naprosto nema. "Balkan" se sastoji od nebrojenih pripovijesti, iz marginalija. "Balkan" nije tek jedan marginalni svijet, nego jedan svijet marginalija. Na njemu su carstva dolazila i prolazila. Ostavljala su iza sebe vi�e lo�ega nego dobroga. Rimsko Carstvo je gradilo ceste, Venecija pomorstvo, Austro-Ugarska modernu upravu i europsko pravo, Osmanlije potkupljivost, hajdu�iju, podlo�ni�ki mentalitet. Propa��u tih carstava zapadnoeuropske sile instaliraju despocije s njima privr�enim diktatorima na �elu. Kulturni, gospodarski i pravno-politi�ki razvoj stagnira.

Unato� nacionalizmu, ekstremizmu, nezaposlenosti, nemoralu, korupciji, organiziranom kriminalu i siroma�tvu, Wagner zagovara prijam svih ovih zemalja u Europsku Uniju. I to osobito Hrvatske. Njezin prijam se ne smije vezati uz vozni red njezinih isto�nih susjeda jer je zemlja blizu Srednje Europe, ima produktivnu obalu, a kvaliteta njezinih institucija se izdi�e ponad ostalih. Autor, pa�e, misli da bi prijam Hrvatske u EU mogao u susjedstvu djelovati na politi�ku i gospodarsku stabilnost.

Knjizi se mo�e �to�ta i zamjeriti s hrvatske strane. Nikako se ne mo�emo slo�iti, primjerice, s autorovom tvrdnjom da su se Srbi pobunili po�etkom devedesetih godina zbog toga �to su bili ustra�eni doga�ajima u Drugom svjetskm ratu. Ili njegova pau�alna tvrdnja o Hrvatima iz Hercegovine kao organiziranim krminalcima naprosto je degutantna. Valja spomenuti da knjiga ne posve�uje previ�e prostora Hrvatima �to je znak da ne pripadaju sasvim tom podru�ju. Dakako da je u knjizi na�la mjesto ona srpska "Es gibt Braten, es gibt Braten / Wir schlachten die Kroaten"!

Knjigu je napisao �ovjek koji je to podru�je ponio sa sobom u Europu i koji, unato� svim njezinim nedostatcima, neobi�no voli tu Europu. Posljednji odlomak knjige, koju preporu�ujemo na�im �itateljima, dovoljno svjedo�i o tome: "Nebo je prazno, a kontinent je pun nerje�ivih problema. Europa je posvuda i nije nigdje, ona je nada i mit ujedno, odgovorna za sve i unato� tome �e�nja. Nebo je prazno, a Europa je njegov nadomjestak".

_____________
Richard Wagner: Der leere Himmel. Aufbau-Verlag, Berlin 2003. Cijena Fr. 34.60


 



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo: