|
PRAZNO
NEBO
Banatski
Nijemac Richard Wagner (*1952) je �ivio u Rumunjskoj sve do 1987.
godine kad ga je gubitak gra�anskih prava prisilio na emigraciju.
Od tada �ivi kao slobodni knji�evnik u Berlinu. Svojom se knjigom
"Prazno nebo" uklju�io u aktualnu raspravu o Europi, koja
se �esto reducira na Europsku Uniju, i anga�irano tra�i reviziju
zapadnoeuropskog odnosa prema njezinom jugoisto�nom dijelu.
Poeti�ni naslov knjige "Prazno nebo" ne nudi nikakvu
poeziju nego "putovanje u unutra�njost Balkana" - kako
stoji u podnaslovu. "Balkan" nije samo ciganska glazba,
pravoslavni manastiri, neljudski logori, mafija�ke organizacije,
Milo�evi�, nego i puno onoga �to je svijetu ostalo nepoznato. Rijetkost
je da jedan pisac otvoreno kritizira zapadnoeuropsku imaginaciju
o tom podru�ju koja sa stvarno��u gotovo nema ni�ta zajedni�koga.
Knjiga je puna povijesnih podataka, osobnih sje�anja, nesvakida�njih
zapa�anja i zanimljivih anekdota i �ita se s u�itkom.
Geografske granice Balkanskoga poluotoka su prema Wagneru Egejsko
more na jugu, Bospor i Crno more na istoku, Jadran na zapadu, a
na sjeveru rijeke Sava i Dunav. U sto�erne balkanske zemlje prema
tome ubraja zemlje biv�e Jugoslavije, Albaniju, Bugarsku i Gr�ku
i dijelove Rumunjske. Za Hrvatsku i Sloveniju ka�e da se ove zemlje
po svojoj srednjoeuropskoj pripadnosti dodu�e ne vide na Balkanu,
ali on misli da se ovdje radi o "politi�kom instrumentaliziranju"
pripdanosti. Kulturne i geografske granice, naime, ne pokrivaju
se uvijek kao �to �esto nisu iste kulturne i politi�ke. I to je
jedan od uzroka frustracije ovih naroda.
Pri�a o "Balkanu" ne postoji. Svi bi je htjeli ispri�ati,
ali nje naprosto nema. "Balkan" se sastoji od nebrojenih
pripovijesti, iz marginalija. "Balkan" nije tek jedan
marginalni svijet, nego jedan svijet marginalija. Na njemu su carstva
dolazila i prolazila. Ostavljala su iza sebe vi�e lo�ega nego dobroga.
Rimsko Carstvo je gradilo ceste, Venecija pomorstvo, Austro-Ugarska
modernu upravu i europsko pravo, Osmanlije potkupljivost, hajdu�iju,
podlo�ni�ki mentalitet. Propa��u tih carstava zapadnoeuropske sile
instaliraju despocije s njima privr�enim diktatorima na �elu. Kulturni,
gospodarski i pravno-politi�ki razvoj stagnira.
Unato� nacionalizmu, ekstremizmu, nezaposlenosti, nemoralu, korupciji,
organiziranom kriminalu i siroma�tvu, Wagner zagovara prijam svih
ovih zemalja u Europsku Uniju. I to osobito Hrvatske. Njezin prijam
se ne smije vezati uz vozni red njezinih isto�nih susjeda jer je
zemlja blizu Srednje Europe, ima produktivnu obalu, a kvaliteta
njezinih institucija se izdi�e ponad ostalih. Autor, pa�e, misli
da bi prijam Hrvatske u EU mogao u susjedstvu djelovati na politi�ku
i gospodarsku stabilnost.
Knjizi se mo�e �to�ta i zamjeriti s hrvatske strane. Nikako se
ne mo�emo slo�iti, primjerice, s autorovom tvrdnjom da su se Srbi
pobunili po�etkom devedesetih godina zbog toga �to su bili ustra�eni
doga�ajima u Drugom svjetskm ratu. Ili njegova pau�alna tvrdnja
o Hrvatima iz Hercegovine kao organiziranim krminalcima naprosto
je degutantna. Valja spomenuti da knjiga ne posve�uje previ�e prostora
Hrvatima �to je znak da ne pripadaju sasvim tom podru�ju. Dakako
da je u knjizi na�la mjesto ona srpska "Es gibt Braten, es
gibt Braten / Wir schlachten die Kroaten"!
Knjigu je napisao �ovjek koji je to podru�je ponio sa sobom u Europu
i koji, unato� svim njezinim nedostatcima, neobi�no voli tu Europu.
Posljednji odlomak knjige, koju preporu�ujemo na�im �itateljima,
dovoljno svjedo�i o tome: "Nebo je prazno, a kontinent je pun
nerje�ivih problema. Europa je posvuda i nije nigdje, ona je nada
i mit ujedno, odgovorna za sve i unato� tome �e�nja. Nebo je prazno,
a Europa je njegov nadomjestak".
_____________
Richard Wagner: Der leere Himmel. Aufbau-Verlag, Berlin 2003. Cijena
Fr. 34.60
|
