|
Zanat
ubijanja
Odavno se na njema�kom jezi�nom podru�ju nije pojavio
tako kotroverzan roman koji se ti�e i Hrvata. Jedni, poput A. Breitensteina,
ga veli�aju kao vrhunsko knji�evno ostvarenje, drugi, poput Iris
Radisch, u njemu vide neuspjeli roman s klju�om prepun bezvu�ja
i banalnosti.
I uistinu Norbert Gestrein (1961.), austrijski pisac �ija biografija
obuhva�a ve� nekoliko zapa�enih romana, stavlja �itatelje svoga
najnovijega romana "Das Handwerk des T�tens" (Zanat ili
rukotvor ubijanja - Suhrkamp, Frankfurt am Main, 2003.) u nedounicu.
Rukotvorina je dodu�e sve �to �ini ljudska ruka, ali nije svaka
rukotvorina umjetnost. Ljudske su ruke kroz povijest �ovje�anstva
dokazale svoju stvarala�ku i umjetni�ku mo� u veli�anstvenim ostvarenjima.
�im ljudska ruka po�ini zlo, i to je dodu�e rukotvorina, ali ta
nema s umjetno��u ni�ta zajedni�ko. �to je uradio autor?
U sredi�tu romana je fiktivni austrijski ratni reporter Christian
Allmayer, ubijen 1999. na Kosovu. Njegov, isto tako izmi�ljeni,
studijski kolega i novinar Paul trudi se napisati roman o ubijenom,
ali bez uspjeha jer je nesposoban razlikovati izme�u �injenice i
fikcije. �to preostaje drugo autoru nego da sam napi�e roman o Paulovu
projektu romana kao i Allmayeru koji je za vrijeme Domovinskoga
rata izvje�tavao iz Hrvatske. U tu je pri�u jako spretno upletena
i Paulova prijateljica Helena, mlada Hrvatica druge generacije,
�iji roditelji potje�u iz okolice Zadra. Paul, Helena i ja-pripovijeda�
tragaju a Allmayerovim ratnim postajama u ju�noj i sjevernoj Hrvatskoj
kao i u Hercegovini. Obilaze popaljena sela, razru�ene gradove,
opusto�ena podru�ja. Pri tom se susre�u i s ratnikom, zapravo zapovijednikom
brodskoga podru�ja u Slavoniji s kojim se ve� Allmayer susretao
i razgovarao. Taj neustra�ivi cinik s neograni�enom mo�i, koji ne
posjeduje ni�ta, a dr�i sve u rukama, pa i brodsku ljepoticu koja
poslu�uje u njegovoj gostionici, mora se po drugi put suo�iti s
istim pitanjem: "Kako je nekoga ubiti"? Pitanje ostaje
dodu�e neodgovoreno, ali otvara bezdan povijesti u kojemu se ne
mogu neka�njeno postavljati pitanja o opasnim stvarima.
Roman je bez dvojbe jezi�ni biser. Njegov autor je majstor stila:
"... stra�nije se mjesto nije moglo prona�i za umiranje, usred
ljeta, na �istini ome�enoj bukvama i jablanovima, ispunjenoj mirisom
bazge, na kojoj se �ulo cvr�anje cvr�aka, �umor potoka i �inilo
se da je vrijeme stalo". Iako opisuje podru�je koje je u percepciji
zapadnoeuropskoga promatra�a svedeno na predrasude bez potrebe za
diferenciranjem, pokatkad se autoru potkradu usporedbe s njegovim
djetinjstvom kad je u svom mjestu promatrao gotovo iste mu�karce
koji su mu ulijevali strah. Da bi bio uvjerljiviji, autor citira
s terena po koju hrvatsku re�enicu "Koja budala je pucala?"
(u romanu stoji "bucala"), "Koliko ima do Srbije?",
"Dvadeset kilometara.", "Srbije nema." i sl.
On rabi izraze �etnici i usta�e, nastoji ugraditi historijske argumente
na obje strane i time upada u klopku aktualisti�koga zapadnja�koga
pau�aliziranja. �iroki Brijeg, primjerice, nije Gotovinino skloni�te
niti leglo usta�a nego simbol hrvatskoga stoljetnoga pravednoga
otpora. Distanciranje od Handkeove srbofilije nije dostatno za intelektualno
i eti�ko uzdizanje ponad posvema�njega aktualizma.
Roman je komponiran u pet poglavlja koja �ine jednu cjelinu. Naslov
je nastao prema romanu "Zanat �ivota" velikoga talijanskoga
pisca Cesare Pavese. U njemu se uistinu mo�e na�i sve �to velika
literatura nudi: ljubav i ludilo, smrt i otkupljenje, scene nasilja
i otu�enja, nje�nosti i intimnoga. Svakako poti�e na razmi�ljanje.
Dojmiljiv je za nas Hrvate u inozemstvu opis reakcije Heleninih
roditelja i njihovih prijatelja u Njema�koj na ratna zbivanja. Virtuozno
je opisana scena zra�ne uzbune u Zagrebu.
Knjiga je posve�ena �ovjeku koji je pod tim imenom postojao: Gabriel
Gr�ner (1963.-1999.) "o �ijem �ivotu i smrti premalo znam,
a da bih o tome pripovijedao". Na slijede�oj stranici doslovce
stoji: "i za Suzanu". Iris Radisch je o�ito Gabriela Gr�nera
upoznala, �to je za nju kamen spoticaja, jer se taj mladi� trudio
njema�koj javnosti pru�iti diferenciaranu sliku o ratnim zbivanjima
u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Norbertu Gstreinu je to, prema
njoj, manje uspjelo, budu�i da je ostao pri poznatom kli�eju o tim
podru�jima "gdje svatko svakoga u svakom trenutku mo�e stajati
glave".
Na koncu nam ipak preostaje knjigu na�im �itateljima preporu�iti
kako zbog njezinih dobrih tako i zbog njezinih lo�ih strana. Hrvati
se moraju suo�iti i s �injenicama koje drugi o njima misle da imaju.
Logika svijeta je da pravo ima onaj tko doka�e da je u pravu. Na�i
neprijatelji su to dokazivali sedamdesetak godina � s uspjehom.
Nama je to djelomice uspjelo prije 12 godina. Valjda je sad red
i na nama da se dalje pokrenemo?
Tihomir Nuic
Norbert Gstrein: Das Handwerk des T�tens. Roman. Suhrkamp-Verlag,
Frankfurt am Main, 2003. 383 str., Fr. 39.50
|
