|
U
POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj
HRVATSKI
MIKROKOZMOS
Herman Dalmatin je ve� u prvoj polovici 12.
stolje�a djelovao u �panjolskoj i Francuskoj, prevode�i tekstove
s arapskog i starogr�kog na latinski i time uspostavljao kontakte
izme�u arapske i zapadnoeuropske znanosti. Zajedno s Petrom Cluniacense
prevodi na latinski Kuran, a sam je preveo vi�e arapskih djela o
astronomiji. Osim prevo�enja, napisao je djelo De essentiis
(O bitnome, 1143.).
Juraj Dragi�i� (1450.-1520.) imao je veliki ugled medju
humanistima svoga vremena i na samom dvoru Lorenza Medicija gdje
i dobiva plemi�ki naslov "de Salviatis". Zajedno s Marsiliom
Ficinom i Picom della Mirandolom bio je �lanom Accademia Plethonica
u Firenci. Javno je ustao u obranu Girolama Savonarole, Pica della
Mirandole i Johannesa Reuchlina, koji se zauzimao za o�uvanje i
tiskanje �idovskih knjiga.
Franjo Petri� (1529.-1597.) je pored Giordana Bruna i Thomasa
Campanelle glavni predstavnik filozofije prirode u Italiji. Odbacivao
je Aristotela, �iji se nauk po njemu ne mo�e slo�iti s kr��anstvom,
i prihva�ao Platona, navode�i 43 to�ke u kojima se Platonove misli
podudaraju s kr��anskim naukom. Djelo mu se Nova de universis
philosophia (Nova op�a filozifija, Ferrara 1581.) na�lo na indeksu
zabranjenih knjiga. Pisao je suptilno o politici, o rimskoj vojnoj
vje�tini, o novoj geometriji, o govorni�tvu, tako da ga se s pravom
dr�alo svestranim stru�njakom "homo universalis". U mladosti
je napisao djelo La citta felice (Sretna dr�ava, Venezia
1553.). Najprije je bio profesor filozofije u Ferrari, a potom na
sveu�ili�tu Sapienza u Rimu.
Hrvatski slavofilni sanja�, pustolov i prosvjetitelj, pisac djela
Politika i Gramatika Juraj Kri�ani� (1617.-1683.)
htio je, potaknut ratnim stradanjima u svojoj domovini, ujediniti
sve Slavene pod ruskim vodstvom. Stoga je u dva navrata boravio
u Rusiji i do�ivio petnaestogodi�nje progonstvo u Sibir. Njegovu
tezu da su Rusi postali �rtvom shizme iz neznanja, prihvatit �e
kasnije Vladimir Solovjev. Poginuo je pod Be�om u borbi protiv Turaka.
VELIKI FIZI�AR I FILOZOF SVOGA DOBA, ISUSOVAC RU�ER BO�KOVI�
(1711.-1787.), �IJE JE GLAVNO DJELO THEORIA PHILISOPHIAE NATURALIS
REDACTA AD UNICAM LEGEM VIRIUM IN NATURA EXISTENTIUM (TEORIJA FILOZIFIJE
PRIRODE SVEDENA NA JEDAN JEDINI ZAKON SILA KOJE POSTOJE U PRIRODI,
VIENNAE 1758., 2. IZDANJE VENEZIA 1763.), RASTVORIO JE TRADICIONALNU
FIZI�KU TVAR NA ATOME KAO SREDI�TA SILE. BIO JE �LANOM ROYAL SOCIETY
U LONDONU I ACCADEMIE DEGLI ARCADI.
Budu�i da su hrvatski krajevi od konca 15. stolje�a bili izlo�eni
dugotrajnom i sna�nom nadiranju Osmanlija, susre�u se u latinskim
djelima motivi borbe i otpora kao i o�ajni�ki pozivi europskoj javnosti
za moralnu i materijalnu pomo� protiv premo�nog neprijatelja s Istoka
koji je ugro�avao ne samo kulturni napredak nego i biolo�ki opstanak
hrvatskoga naroda. U tom mra�nom vremenu javljaju se i velike sintetske
zamisli kod dijela hrvatske humanisti�ke intelektualne elite.
Ivan Vitez (oko 1405.-1472.), ostrogonski biskup i primas
Ma�arske, kasnije zatim kardinal, najvi�i dostojanstvenik u kraljevini
Ugrasko-Hrvatskoj, utemeljuje akademiju i sveu�ili�te u Budimu i
oboga�uje korvinsku knji�nicu. Ugarsko-hrvatski kraljevski dvor
postaje u njegovo doba �ari�tem europskoga zanstvenoga, knji�evnog
i umjetni�koga �ivota, u kojem sudjeluju i pojedinci iz Hrvatske.
Me�u njima se isti�e i proslavljeni pjesnik, Vitezov ne�ak, Janus
Pannonius (1434.-1472.). Nakon �to se kralj Matija Korvin u
jednom trenutku odlu�uje za borbu protiv hereti�kih husita, umjesto
vojne protiv Mehmeda Osvaja�a, �ija je konjica ve� pregazila Bosnu,
pobune se 1471. godine Vitez i Pannonius zajedno s hrvatskim kne�evima
i slobodnim gradovima protiv kraljeve bezumne odluke i padnu u njegovu
nemilost. Ova pobuna je ujedno afirmirala vjersku toleranciju i
bila poziv na jedinstvo europskog kr��anstva protiv turskog osvaja�a.
Marko Maruli� (1450.-1524.), dvojezi�ni pisac, poznat kao
"otac hrvatske knji�evnosti", obra�a se kr��anskoj Europi
o�ajni�kim pismom upu�enim papi Hadrijanu VI. i moli za jednistvo
kr��ana i pomo� za uspostavu mira u njegovoj ugro�enoj domovini.
Njegovo najpoznatije latinsko djelo De institutione bene beateque
vivendi (O uputi u �estit i bla�en �ivot, Venecija 1506.) tiskano
je u Baselu u tri navrata 1513., 1518. i 1555. Knjiga je do�ivjela
20 latinskih naklada, tiskana je 12 puta na talijanskom, 8 puta
na njema�kom, 6 puta na francuskom i 2 puta na portugalskom.
�IMUN KOZI�I�-BENJA OBJAVLJUJE U PARIZU 1516.
SVOJ GOVOR ODR�AN PRED PAPOM LEONOM X. U RIMU ISTE GODINE POD NASLOVOM
ORATIO DE CROVATIAE DESOLATIONE AD LEONEM X. PONT. MAX. 1516 (GOVOR
O PUSTO�ENJU HRVATSKE). HRVATSKI VELIKA� BERNARDIN FRANKOPAN
DR�I GOVOR NA SABORU U N�RNBERGU 1522. GODINE, A KNEZ VUK FRANKOPAN
MOLI GODINE 1530. NA AUGSBUR�KOM DR�AVNOM SABORU CARA KARLA V. I
NAZO�NE KNEZOVE ZA POMO� PROTIV TURAKA. NAKON BITKE KOD MOHA�A PUNO
JE HRVATSKIH MLADI�A ZAROBLJENO I ODVEDENO POPUT ROBLJA U TURSKU.
JEDAN TAKAV ROB JE BIO I BARTOL GEORGIJEVI� (OKO 1506. -
NAKON 1566.). NAKON �TO JE USPIO POBJE�I IZ TURSKE, NAPISAO JE VI�E
DJELA O PRILIKAMA U TURSKOJ. DE AFFLICTIONE TAM CAPTIVORUM QUAM
ETIAM SUB TURCAE TRIBUTO VIVENTIUM CHRISTIANORUM (O PATNJI KAKO
ROBOVA TAKO I KR��ANA KOJI �IVE POD VLA��U TURSKE, ANTWERPEN 1544.)
SADR�I DODATAK HRVATSKO-LATINSKOGA RJE�NIKA. SVE �TO JE NAPISANO
O TURSKIM PRILIKAMA SKUPLJENO JE U VELIKO DJELO NA ENGLESKOM JEZIKU
I OBJAVLJENO U LONDONU 1580. GODINE: GEORGIEVITS BART. THE OFSPRING
OF THE HOUSE OF OTOMANO, AND OFICERS PERTAINING TO THE GREATHE TURKES
COURT. WHEREUNTO IS ADDED BART. GEORGOVITS EPITOME, OF THE CUSTOMES,
RYTES, CEREMONIES AND RELIGION OF THE TURKES: WITH THE MISERABLE
AFFLICTION OF THOSE CHRISTIANS, WICH LIVE UNDER THEIR CAPTIVITIE
AND BONDAGE.
Antun Vran�i� (1504.-1573.), vrstan dr�avnik i diplomat,
postao je ostrognskim biskupom i primasom Ma�arske. Njegova su djela
objavljena u 12 svezaka pod naslovom Monumenta historica Hungariae
(Ma�arski povijesni spomenici, Budae 1857-1875). Njegov ne�ak Faust
Vran�i� (1551.-1617.) objavio je djelo Machinae novae
(Vencija 1595.) u kojem je anticipirao niz novih tehni�kih izuma.
Najslavnije mu je djelo Dictionarium quinque nobilissimarum Europae
linquarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Hungaricae
(Rje�nik pet najplemenitijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga,
njema�koga, dalmatinskoga i ma�arskoga, Venecija 1595.).
MARKO ANTON DE DOMINIS (1560.-1624.), SPLITSKI
NADBISKUP I PRIMAS CROATIAE, BIO JE U�ITELJ SLOBODNIH UMIJE�A (ARTES
LIBERALES) I BAVIO SE MATEMATIKOM I PRIRODOSLOVLJEM. NA PODRU�JU
OPTIKE NAPISAO JE DJELO DE RADIIS VISUS AC LUCIS IN VITRIS PERSPECTIVIS
ET IRIDE (O VIDNIM I SVJETLOSNIM ZRAKAMA U LE�AMA I O DUGI). DJELO
MU JE DONIJELO VELIKU SLAVU, A OBJAVLJENO JE 1611. GODINE. DE DOMINIS
JE U SVOM DJELU DE REPUBLICA ECCLESIASTICA LIBRI X (DESET KNJIGA
O CRKVENOJ DR�AVI, LONDON 1618.), KOJE JE KASNIJE DO�IVJELO VI�E
IZDANJA, "VE� IZGRADIO POTPUNU VIZIJU KR��ANSKE EUROPE. TU
�E SPO�ITNUTI VATIKANU DA JE KRISTOVU DUHOVNU OP�INU PRETVORIO U
MONARHIJU S DO�IVOTNIM MONARHOM, A AROGANTNO PAPINSTVO JE GLAVNI
IZVOR CRKVENOG RASKOLA. PO NJEGOVU SUDU SVE SU VJEROISPOVIJESTI,
I KATOLI�KA I PROTESTANTSKA I GR�KOISTO�NA I ANGLIKANSKA, JEDNAKO
DOBRE KR��ANSKE RELIGIJE PA NEMA VJERSKOG RAZLOGA ZA UZAJAMNE KLETVE
I SHIZMU. KAD JE OTPO�EO TRIDESETGODI�NJI VJERSKI RAT, ODLAZI DOMINIS
U RIM POSREDOVATI ZA MIR IZME�U KATOLIKA I PROTESTANATA, ALI BUDE
ONDJE UTAMNI�EN KAO HERETIK I POSTHUMNO SPALJEN NA ISTOM TRGU NA
KOJEM I GIORDANO BRUNO (CAMPO DEI FIORI). AKO JE I NJEGOV PEPEO
BIO PROSUT U TIBER, NA�ELO VJERSKE TROLERANCIJE I OTPOR APSOLUTNOJ
VLASTI NAD DU�AMA I IMANJEM, NADAHNUT �E NAS I DANAS. U POZADINI
SVIH DOMINISOVIH PRIZIVA STAJALA JE TURSKA NAJEZDA KOJA JE DOPRLA
SVE DO KLISA, JUTRO JAHANJA OD SPLITA. MARKO ANTONIJE POZIVA KR��ANSKE
VLADARE DA SE UJEDINE KAKO BI OSLOBODILI EUROPU OD BARBARSKIH OSVAJA�A".
Knjiga Tihomira Nui�a pod naslovom "U
potrazi za slobodom i kruhom" izlazi po�etkom prosinca na njema�kom
jeziku. Hrvatski Portal u �vicarskoj objavljuje u nastavcima mjestimice
skra�eni hrvatski prijevod knjige.
-
NASTAVLJA SE -
TIHOMIR
NUIC
|
