|
U
POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj
POLITI�KI
EMIGRANTI - EUGEN KVATERNIK
�itao je i govorio vi�e jezika: njema�ki,
ma�arski, francuski, talijanski, ruski i latinski. Bio je uvjereni
vjernik i postojani Hrvat tako da je katkad te�ko razlikovao evan�eosku
pravdu od zemaljske. Proganjan je u vi�e navrata iz domovine zbog
svojih politi�kih uvjerenja i obi�ao razne zemlje, tra�e�i saveznike
za stvaranje hrvatske samostalne dr�ave. Prvi je hrvatski politi�ar
koji je hrvatsko pitanje postavljao kao nacionalni problem Europe
koji treba rje�avati neovisno o ma�arskom pitanju i ju�noslavenskom
kompleksu.
U svrhu prou�avanja �vicarskog federalizma boravio je kao prognanik
u "�vicarskoj slobodnoj i svetoj zemlji", odnosno u Z�richu,
od lipnja do studenoga 1860. godine. Stanovao je na Flunternu (kod
g�e Rinderknecht), danas Hochstrasse 58 i na Stadthaus-platzu 75,
danas B�rsenstrasse 14. Duboko razo�aran indiferentno��u ruske i
zapadne politike prema Hrvatskoj, svoje djelovanje usredoto�uje
ponovno na Austriju, koja je nakon poraza u Italiji tra�ila spas
od bankrota preure�enjem Monarhije: reformiranjem aspolutisti�kog
re�ima i dosljednom demokratizacijom. Tra�io se obrat prema konstitucionalizmu.
U tu je svrhu car Franjo Josip I. sazvao Poja�ano carevinsko vije�e,
koje je zasjedalo od 31. svibnja do 28. rujna 1960., a u njegovom
su radu sudjelovali i predstavnivci Hrvatske A. von Vranyczani,
J. J. Strossmayer i F. conte Borelli. Poja�ano carevinsko vije�e
je na koncu izi�lo s prijedlogom da se Monarhija treba urediti kao
federativna zajednica na na�elu "historijskih zemalja".
Car je na to 20. 10. 1860. objavio Listopadsku diplomu, koja predstavlja
neki kompromis izme�u federalisti�kih i centralisti�kih, autoritarnih
i liberalno-demokratskih tendencija.
U Z�richu Kvaternik pi�e pisma i oblikuje politi�ke koncepcije
koje sadr�e ocjene me�unarodnoga polo�aja Austrije i politi�kog
polo�aja Hrvatske. Prvo je pismo uputio ministru pravosu�a A. Bachu
22. lipnja u kojemu je sadr�an nacrt sustava "kojeg bi Austrija
morala slijediti naprama Hrvatskoj, uprv se na na�elo narodnosti".
Osobito su va�na njegova pisma odnosno politi�ke poslanice upu�ene
tada�njem ministru vanjskih poslova Rechbergu. U prvom pismu od
12. srpnja, napisanom na francuskom jeziku, Kvaternik uvjerava Rechberga
da je zadovoljenje �elja naroda Monarhije preduvjet njezina opstanka.
JEDNIM SE PISMOM OBRATIO I BISKUPU J. J. STROSSMAYERU, KOJI
JE SUDJELOVAO U RADU POJA�ANOGA CAREVINSKOGA VIJE�A U BE�U, I PRILO�IO
MU SVOJ �LANAK DAS VERH�LTNIS DES K�NIGREICHS CROATIEN GEGEN�BER
DER UNGARISCHEN ST. STEPHANS-KRONE, HISTORISCH UND DIPLOMATISCH
ERL�UTERT (ODNOS HRVATSKOGA KRALJEVSTVA PREMA MA�ARSKOJ KRUNI SV.
STJEPANA, PROTUMA�ENO POVIJESNO I DIPLOMATSKI). �LANAK U KOJEMU
SE IZNOSI KRONIKA HRVATSKO-MA�ARSKIH ODNOSA KROZ STOLJE�A, NIJE
DODU�E HTJELA OBJAVITI NOVINA OST-DEUTSCHE POST, ALI JE SLU�IO KAO
UPOZORENJE HRVATSKIM PARLAMENTARCIMA DA SE NE OSLANJAJU NA MA�ARE.
AUSTRIJSKI SU POLITI�ARI STEKLI UVJERENJE DA JE KVATERNIK VJE�T
POLITI�AR I DIPLOMAT, ALI DA SU NJEGOVI POLITI�KI PLANOVI I IDEJE
FORMULIRANE U Z�RI�KIM POSLANICAMA ZA MONARHIJU NEIZVEDIVE. UNATO�
PROTUASTRIJSKOM DJELOVANJU U EMIGRACIJI, BISKUP STROSSMAYER MU JE
ISPOSLOVAO DOZVOLU ZA POVRATAK U HRVATSKU.
U svom drugom pismu Rechbergu od 26. listopada, Kvaternik ponavlja
svoju ideju o suverenoj kraljevini Hrvatskoj u sklopu Austrijskog
Carstva. Njegovo je uvjerenje da samo slobodan i jednistven hrvatski
narod, oslobo�en ma�arske dominacije, mo�e biti politi�ki program
spa�avanja austrijske vladarske ku�e. �to se ti�e Listopadske diplome,
Kvaternik misli da je dobro �to ona potvr�uje suvereni polo�aj kraljevine
Hrvatske, ali ta diploma "nije ono �to Austrija treba i Hrvatska
tra�i".
U STUDENOM SE KVATERNIK IZ Z�RICHA PREKO BE�A VRA�A U ZAGREB
GDJE DJELUJE I KAO POLITI�AR I PARLAMENTARAC U DUHU PROGRAMA IZGRA�ENOG
ZA VRIJEME BORAVKA U Z�RICHU. ONOGA TRENUTKA KAD JE DO�AO DO SPOZNAJE
DA SE POLITI�KIM SREDSTVIMA IPAK NE MO�E REFORMIRATI STARU MONARHIJU,
DIGAO JE S OKO DVIJE TISU�E SELJAKA DILETANTSKI ORGANIZIRAN USTANAK
PROTIV MONARHIJE. BILO JE TO 1871. GODINE U RAKOVICI, MJESTU UDALJENOM
OKO 120 KM JU�NO OD ZAGREBA. CARSKE SU TRUPE BEZ VE�IH POTE�KO�A
UGU�ILE POBUNU, A EUGENA KVATERNIKA S NJEGOVIM USTANICIMA, ME�U
KOJIMA SU BILI KATOLICI I PRAVOSLAVCI, POBILE.
-
NASTAVLJA SE -
TIHOMIR
NUI�
|
