U POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj

Hrvati i Baselski Koncil

Kad je Stojkovi� 1429. imenovan drugim �ovjekom Dominikanskoga reda (procurator generalis), bio je u stalnom dodiru s papom. Stojkovi� je u vi�e navrata poku�avao papi objasniti probleme s kojima je bila suo�ena tada�nja kr��anska Europa kojoj je upravo zaprijetila osmanlijska opasnost. Iznutra su je mu�ili husitski i drugi me�ukr��anski razdori, izvana me�usobno ratovanje kr��anskih vladara i prijete�a osmanlijska opasnost. Stojkovi� je bio uvjeren da bi jedan sveop�i koncil mogao stvoriti autoritet koji bi bio kadar objediniti sve kr��anske snage. Papa je 24. sije�nja 1431. ovlastio kardinala Julijana Cesarinija da otvori i u njegovo ime predsjeda Saborom u Baselu. Budu�i da je kardinal bio zauzet kri�arskom vojnom protiv husita u �eskoj, opunomu�uje dvojicu koncilskih teologa Ivana Palomara (Johannesom von Segovia) i Ivana Stojkovi�a da otvore i predsjedaju Saborom. To se i dogodilo 23. srpnja 1431. Baselski �e koncil biti prekidan pa ponovno sazivan, premje�tan u Ferraru, Firencu, Rim odnosno Lausannu i sve �e to trajati 18 godina. Stojkovi� je poku�ao Baselski koncil u�initi parlamentom sa sljede�im ciljevima: 1. iskorijenje krivovjerja; 2. mir me�u kr��anskim zemljama i vladarima; 3. obnova Crkve; 4. jedinstvo svih kr��ana i 5. oslobodjenje Svete Zemlje.

Godine 1435. Baselski koncil imenuje Stojkovi�a, toga marljivoga istra�itelja ortodoksne Crkve, za svoga poklisara i opunomo�enika i upu�uje ga u Carigrad da s kraljom i patrijarhom dogovori odr�avanje ekumenskoga sabora ujedinjenja Isto�ne i Zapadne Crkve. Kad se vratio u Basel, zateklo ga je biskupsko (10.10.1438.) i kardinalsko imenovanje (12.10.1440.). Godine 1442. seli iz baselskoga dominikanskoga samostana u dominikanski samostan u Lausanni. Sukladno oporuci, baselski je samostan naslijedio svu ostavinu, osobito vrijednu i bogatu knji�nicu, a samostanu u Lausanni je darovano 50 dukata za uzdr�avanje grobnice i odr�avanje godi�nje mise zadu�nice. Pokopan je u crkvi sv. Marije Magdalene u Lausanni. Grobna plo�a je u doba reformacije 1536. uni�tena, a grobnica razvaljena prigdom ru�enja ckve 1898.

Stojkovi�evo djelo velikim dijelom jo� nije skupljeno, istra�eno i valorizirano. Njegovo poznato djelo Konkordancija nepromjenjivih dijelova Biblije doradio je, redigirao i u Baselu 1496. tiskao Johannes von Segovia, njegov saborski kolega. Rasprava s husitima Tractatus de Ecclesia tiskana je u Zagrebu 1983. Njegovi govori, predavanja i rasprave su jo� uvijek u rukopisima. Ono �to je karakteriziralo Stojkovi�ev znanstveni rad je njegova nepkolebiva, uporna i strastvena potraga za autenti�nim svetopisamskim i ota�kim rukopisima - izvorima. Za prepisiva�e je imao po jednoga Talijana, Nijemca, Grka i Poljaka. Tako su desetci kodeksa iz razdoblja koje je Stojkovi� ili kupio ili dao prepisati stigli iz Carigrada u Basel. Njegovom su se knji�nicom koristili nizozemski, francuski, ma�arski i njema�ki znanstvenici i humanisti, a medju njima i Nikola Kuzanski i Erazmo Roterdamski. "Jedna dvorana knji�nice ure�ena je (Stojkovi�evim novcem) samo za prihvat ovog vrijednga doprinosa... Oporuka je imala zna�enje obuhvatne znanstvene darovnice (...) ne�uvene vrijednosti." (Separatdruck aus der Basler Zeitung f�r Geschichte und Altertumskunde, hrsg, v.d. Historischen und Antiquarischen Gesellschaft zu Basel, Band XVI, 1917, Seite 210). Njegova na latinskom jeziku sastavljena oporuka kao i manji dio opse�ne darovnice - oko 20 knjiga - �uva se i danas na Sveu�isli�noj knji�nici u Baselu. To�no se ne zna koliko je knjiga obuhva�ala Stojkovi�eva darovnica.

O Stojkovi�evoj se osobi i njegovom ju�nja�kom temperamentu mo�e pone�to saznati iz zapisa njegova tajnika s Baselskog koncila Enea Sylvia Piccolominija, kasnijega pape Pio II. A jedan suvremenik �e o njemu izre�i sljede�e: "Brat Ivan iz Dubrovnika nosi Koncil u svom tijelu".

Malo se zna koliko je Stojkovi� volio �vicarsku i Basel. Osim darovnice u knjigama, Stojkovi� je u svom carigradskom govoru 2.10.1435. isticao Basel kao pogodno mjesto za odr�avanje ekumenskog koncila obiju Crkava. On vidi prednosti Basela u klimatskim uvjetima, zdravom okoli�u, op�oj sigurnosti i samostalnosti uprave grada kao i plodnosti okolnih polja.

Kao osobita Stojkovi�eva zasluga za njegov rodni grad Dubrovnik dr�i se povlastica �to ju je Baselski crkveni sabor 22. prosinca 1433. dodijelio Dubrova�koj Republici da smije trgovati s muslimanskim zemljama Bliskoga istoka, �ime je Grad stekao zavidnu gospodarsku i politi�ku mo�.

- NASTAVLJA SE -

TIHOMIR NUIC