|
U
potrazi za slobodom i kruhom
Na tragu Hrvata u �vicarskoj
RADOVAN HALPER
MALO
JE ARHITEKATA IZ HRVATSKE DO�LO U �VICARSKU. RADOVAN HALPER (1928.-1993.)
JE 1953. ZAVR�IO STUDIJ U SVOM RODNOM GRADU ZAGREBU NA TEHNI�KOM
FAKULTETU, ODJEL ARHITEKTURE. NAKON DVOGODI�NJE SURADNJE NA RAZLI�ITIM
PROJEKTIMA, ODLU�IO SE PRO�IRITI SVOJ HORIZONT U INOZEMSTVU. GODINE
1955. NAPU�TA SVOJU DOMOVINU. KAO VELIKI POKLONIK LE CORBUSIERA
ODLAZI U PARIS. TAMO SE NJEGOVA �E�A ZA ZNANJEM NIJE MOGLA UTA�ITI
PA ODLAZI U STOCKHOLM.
U Stockholmu mu uspije 1963.
otvoriti zajedni�ki ured "Halper-Karlen" �to mu omogu�uje
realizaciju individualnih projekata. Tako su primjerice nastale
banke Angpannef�rening i Skarabogs u sredi�tu Stockholma.
Istodobno se intenzivno bavi temom individualnog stanovanja. Umjesto
klasi�ne obiteljske ku�e, Radovan Halper razvija model ku�e koji
je mogu�e sagraditi na svakom terenu (jako strmom, strmom i ravnom).
Pritom valja uzeti u obzir troje: nemogu�nost pove�anja tlocrta,
izbjegavanje zemljanih radova i nemogu�nost serijske proizvodnje.
Prototip ove ku�e je dobio ime gljive ku�e (Pilzhaus).
PO�ETKOM 1969. PRESELJAVA SE
RADOVAN HALPER U �VICARSKU I OTVARA VLASTITI ARHITEKTONSKI URED.
U GR�NICHENU PROJEKTIRA I REALIZIRA NOVO NASELJE SCH�TZENWIESE.
DVIJE LAGANO ZAOBLJENE SKUPINE ZGRADA ZATVARAJU CENTRALNO DVORI�TE
KOJE PRIPADA PJE�ACIMA. DVORI�TE SE OTVARA NA SJEVERU, PREMA PARKIRALI�TU
POSJETITELJA I RAMPI ZA ULAZ U GARA�U, A NA JUGU PREMA DJE�JEM IGRALI�TU.
STANOVA IMA 56, FLEKSIBILNI SU, MOGU SE PRILAGODITI POTREBAMA STANARA.
STUBI�TA I DIZALA POVEZUJU STANOVE S GARA�OM, SPREMI�TIMA, PROSTOROM
ZA HOBI I BAZENOM �TO POVE�AVA STAMBENU KVALITETU NASELJA. KARAKTERISTIKA
SAMOVOLJNE HALPEROVE ARHITEKTURE JE DOSLJEDNO PONAVLJANJE SLI�NIH
ELEMENATA KAO IZRAZ VI�EZNA�NOSTI U STEREOTOMSKOM RJE�ENJU PRO�ELJA.
PORED POJEDINIH ORIGINALNIH
OBITELJSKIH KU�A I VE�IH PROJEKATA (PO�ETNO U SURADNJI S ARHITEKTOM
ROLFOM C. OTTOM IZ POZNATOGA ARHITEKTONSKOGA UREDA OTTO, F�RDERER
I ZWIMPFER U BASELU), RADOVAN HALPER JE PROJEKTIRAO I REALIZIRAO
ZGRADU �IVOTNOGA OSIGURAVAJU�EG ZAVODA LA SUISSE U SREDI�TU AARAUA.
TO JE HRABAR PROJEKT S JASNIM GRA�EVNIM ZAHTJEVOM GRADA KAKO U SVOME
KONA�NOM OBLIKU TAKO I U SVOJIM BRI�NO NJEGOVANIM DETALJIMA I MATERIJALU.
OVA ZGRADA JE DALA NOVI OBLIK I PODIGLA VRIJEDNOST NAJVA�NIJEGA
UNUTARGRADSKOGA PARKA U AARAU.
POD VODSTVOM RADOVANA HALPERA
GRADI SE 1985. GODINE NAJZNA�AJNIJA PRIVATNA KLINIKA U KANTONU AARGAU,
KLINIK IM SCHACHEN, KOJA DANAS PRIPADA HIRSLANDEN KLINIKAMA. PRETPOSTAVKE
ZA GRADNJU OVOGA KOMPLEKSA, PONAJPRIJE POLITI�KE, NISU BILE POVOLJNE.
TKO BI DANAS MOGAO PRIMIJETITI KAKO JE OVA NOVIM ZGRADAMA OKRU�ENA
PRIVATNA KLINIKA MOGLA NASTATI NA JEDNOJ RELATIVNO MALOJ, DJELOMICE
STRMOJ �ESTICI? VALJALO JE PREVLADATI OPTERE�ENOST PRIVATNIM PUTOVIMA,
BUKU SUSJEDNE BRAVARNICE, NEPOVOLJNU VISINSKU I DUBINSKU OGRANI�ENOST.
UNATO� OVIM POTE�KO�AMA PONOVNO JE NASTALA ZGRADA S PUNO �ARMA I
SAMOVOLJE, BIJELA ARHITEKTONSKA PLASTIKA KOJA PODI�E VRIJEDNOST
NE BA� UREDNE OKOLICE. ODGOVARAJU�I GRA�EVINSKIM PROPISIMA, NASTALA
JE SKELETNA KONSTRUKCIJA U PRIZEMLJU I NA PRVOM KATU TAKO DA JE
STVORENA BOLJA POVEZANOST S TERENOM. DVA GORNJA KATA I POTKROVLJE
SU IZGRADJENI METALNIM MONTA�NIM ELEMENTIMA. DOK IZVANA DOMINIRA
BIJELA BOJA, UNUTAR ZGRADE PREVLADAVAJU DECENTNE BOJE �TO NA NENAMETLJIV
NA�IN STVARA UGO�AJ KAO DA SE NE RADI O BOLNICI. NA OTVARANJU KLINIKE
1988. GODINE SUDJELOVALO JE MNO�TVO NARODA.
Radovan Halper je bio izvrstan
crta� i oblikovatelj. Njegove fino komponirane, sigurnim potezima
nastale skice i crte�i odaju uvje�bano oko arhitekta, ali i strast
umjetnika koji svoj svijet oblikuje i pro�imlje.
Njegovu aktivnost je prekinula
rana smrt nakon tragi�ne nesre�e 15. kolovoza 1993. u Aarau.
---------
*Ovaj prilog zahvaljujem pokojnikovoj udovici Lisbeth Halper-Zehnder.
U Hrvatskoj je o pokojniku pisala Vera Mr�i�: In memoriam Radovan
Halper, u: �ivot umjetnosti, Zagreb 1995,84-95
Tihomir Nui�
|
