|
U
POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj
POLITI�KI
EMIGRANTI - ANTUN GUSTAV MATO�
Nakon Beograda,
skrasio se u M�nchenu gdje je htio upisati filozofski fakultet.
Uskoro saznaje da se Bayern ne bi sustezao izru�iti ga Monarhiji
te se 24. velja�e 1898. uputi preko Romanshorna za �enevu gdje je
takodjer htio studirati. "Poreznika se - kao obi�no - brzo
oprostih jer se za ljudsko tijelo jo� ne pla�a uvoznina." Iz
Mato�eva bogatog stvarala�koga opusa proizlazi da njegovo srce i
du�a ni�im nisu bili tako pro�eti kao Hrvatskom i �vicarskom. �vicarska
nije samo arkadija nego "hotel Europe, a u ovim se skromnim
osojima krije mnogi �uveni 'incognito' ". Gotovo u mitskoj
opsjednutosti spaja se kod Mato�a zemlja i njezini akteri, koji
su je u�inili besmrtnom. "Gledam kako glave ple�atih planina
ozarava ve�ernje purpurno sunce, i u tom krvavozlatnom sjaju kao
da vidim kako plivaju bla�eni dusi Voltairea, Rousseaua i Byrona,
davno istrunutih stanovnika toga raja zemaljskoga, koji u�ini�e
vi�e za siroma�ne �vicarce nego Pasteur direktno �to u�ini za Francuze."
"U MOME SE SUSJEDSTVU RODI
JEAN-JACQUES ROUSSEAU. �TO DU�E DI�EM �ENEVSKI ZRAK, TO GA VI�E
SHVA�AM. RODNA SU MJESTA NAJBOLJI BIOGRAFI. OKOLINA JE OVDJE NAJZANIMLJIVIJA.
NA MOJU SRE�U TO JE JEDINO OD �EGA CICIJE �VICARCI NE TRA�E ULAZNICE.
BISTRI L�MAN JE KAO DIVAN MORSKI ZALJEV OKO KOJEGA SE RUKUJU 'MORBIDEZZA'
PITOMOG PROVEN�ALSKOG PEJSA�A I PUSTINJSKA VELI�AJNOST LEDENOG SJEVERA.
S PARI�KIM SE LUKSUZOM DODIRUJE GOR�TA�KA PROSTOTA. (...) SAMO OVDJE
SE MOGAO RODITI PJESNIK KOJI �E PRVI U POEZIJU UVESTI PRIRODU KAO
LICE - PISAC U KOJEGA JE DU�A JU�NJA�KI TOPLA KAO I OVE SMARAGDNE
PRODOLICE, A MISAO FANTASTI�NA I GOTSKI HLADNA KAO LEDENI TORNJEVI
OVIH SIJERIH GORA. OVDJE GDJE SE STAPA GORDA PRIRODA I DUH GERMANSKI
SA LJUPKOM ROMANSKOM PITOMO��U, LJULJA�E SE KOLIJEVKA PRVOG VELIKOG
FRANCUZA KOJI NIJE LATINAC.!
IZ �VICARSKOGA DUBOKOGA ISKUSTVA
�E NASTATI AFORISTI�KA RE�ENICA: !OSIM �VICARSKE SLOBODE I KRAVE,
�TEDLJIVOST JE NAJBOLJE OBILJE�JE TE ZEMLJE!.
MATO� USPORE�UJE �VICARSKU S
TIROLOM. !VRIJEME JE NOVAC, A JA SAM VRLO BOGAT, JER IMAM MNOGO
VREMENA, PA PUTOVAH NATANANE. (...) NIGDJE, �INI MI SE, NEMA MANJE
NESRETNIKA NEGO U �VICARSKOJ. PRIRODA I SLOBODA, TO SU VELIKI, VJE�NI
PRINCIPI DOMOVINE W. TELLA I AMIELA. TO SU GLAVNE TEME U DJELIMA
GESSNERA I NAJVE�EGA �VICARSKOGA SINA J.-J. ROUSSEAUA. U SMARAGDU
TIH SJAJNIH JEZERA I TAMNIH, TIHIH �UMA, U PURPURNOJ VE�ERNJOJ SJENI
VISOKIH PA�NJAKA KROZ KOJE I DANAS ODJEKUJE 'KUHREIGEN' ('RANZ DES
VACHES') ARHAJSKOM MELANKOLIJOM ROLANDVOG ROGA I SVJE�INOM ROSSINIJEVE
MELODIJE, U MODRINI OVIH BRDA I SJENATIH DOLINA KOJE NEDAVNO VIDJE�E
ZARATHUSTRIN TRAGI�NI TRAG, OVDJE SE KRIJE PAN SA POSLJEDNJIM SATIRIMA
�TO POBJEGO�E IZ �IFTINSKE PROZAI�NE EUROPE. BOECKLIN JE VIDIO TE
ZATO�ENIKE DIVNOG POGANSKOG SVIJETA I S NJEGOVIH SLIKA BUJA, KIPI
TITANSKO ZDRAVLJE, KLASI�NO OSJE�ANJE PRIRODE I �IVOTA KOJIM ODVAJKADA
OSVJE�UJE �VICARSKA BLAZIRANU, ANEMI�NU EUROPU. (...) USPOREDITE
�VICARCA I TIROLCA, PA DA VIDITE OGROMAN UTJECAJ HISTORIJSKOG RAZVITKA,
POLITI�KIH INSTITUCIJA NA DU�U NARODNU. �VICARAC JE NAPREDAN, IMU�AN
I MODERAN �OVJEK. TIROLAC JE SIROMA�AN, �IVI U SREDNJEM VIJEKU.
EUROPSKA CIVILIZACIJA BILA BI NEPOTPUNA BEZ �VICARSKE, DOK JE TIROL
(SALZBURG I DRUGE ALPSKE ZEMLJE U AUSTRIJI) U HISTORIJI NAPRETKA
GOLA, NEISPISANA STRANICA. ANDRIJA HOFFER GINE ZA KU�U NA KOJU SE
DI�E TELL S DRUGOVIMA. TIROL JE LEGLO JEZUITSKO, �VICARSKA JE UTO�I�TE
EUROPSKIH NEZADOVOLJNIKA I BUNTOVNIKA. OVDJE HABSBURG, TAMO REPUBLIKA;
OVDJE FEUDALNI KATOLICIZAM, TAMO SLOBODA NA PRINCIPIMA SAMOUPRAVE
I APSOLUTNE TOLERANCIJE.!
Zato �to je �enevska knji�nica
bila samo tri sata dnevno otvorena, Mato� napu�ta �vicarsku i odlazi
u Pariz. Ali �vicarsku ne zaboravlja. I pred samu smrt prisje�a
se: "Kroz dim vidim ledenjake, Z�rich, Hobeinove Mrtva�ke plesove
u Baselu, pa Mont Blanc, Juru i sjajni L�man, divno jezero Schelleya,
Rousseaua, g�e Stael, B. Constanta, Gibbona i Amiela, s ljetnikovcima
Byrona i Paderewskoga. Kroz umorni dim gledam �enevske nihiliste,
sanjare i studentice, pa Mladoturke oko Ahmed Rize u �enevskoj kazali�noj
kavani".
-
NASTAVLJA SE -
TIHOMIR
NUI�
|
