U POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj

Hrvati i Baselski Koncil - Nepozvani gost

Papa Siksto IV. upu�uje bulu imenovanja "ljubljenom sinu Andriji Zamomethichi". Ovo se prezime s neznatnim pravopisnim promjenama ustalilo u dokumentima vatikanske provenijencije, dok u registrima Arhiva dominikanske kurije u Rimu stoji: Magister Andreas Jamome. Novija literatura na Zapadu ga vodi pod prezimenom Zamometi�. Ipak se danas zna da se radi o Andriji Jamometi�u, ro�enom u plemi�koj obitelji u gradu Ninu, nedaleko od Zadra.

JAMOMETI� JE VR�IO RAZLI�ITE SLU�BE U DOMINIKANSKOM REDU. BIO JE I PROVINCIJALOM GR�KE PROVINCIJE, ALI NAKON �TO SU JE TURCI OSOVOJILI, SLU�BA JE PRESTALA. PAPA SISKTO IV. GA 5. SIJE�NJA 1476. GODINE IMENUJE NADBISKUPOM GRANEJE, ALI PO�TO SE GRANEJA NALAZILA U GR�KOJ, KOJU SU TURCI VE� OSVOJILI, NIJE MOGAO PREUZETI UPRAVU. NAKON TOGA ODLAZI U SLU�BU CARA FRIEDRICHA III. (1452. - 1493.) I POSREDUJE U MNOGIM SPOROVIMA NA ZADOVOLJSTVO CARA I PAPE. DOSKORA SE O�EKIVALO JAMOMETI�EVO IMENOVANJE KARDINALOM. NO UMJESTO KARDINALSKOG PURPURA, JAMOMETI� SE NA�AO ZATO�EN U ZIDINAMA AN�EOSKE TVR�AVE U RIMU. DO SUKOBA IZMEDJU JAMOMETI�A I PAPE DOLAZI ONOGA TRENUTKA KAD SE JAMOMETI� USUDIO JAVNO PROGOVORITI O RASKO�NOM �IVOTU I NEPOTIZMU PAPE SISKSTA IV. (1481.). NA CAREVU INTERVENCIJU JAMOMETI� JE USKORO PU�TEN IZ ZATVORA. ON NAPU�TA RIM I ODLAZI U BASEL PODUZETI POTREBNE KORAKE KAKO BI POSLIJE SVEGA ONOGA �TO JE DO�IVIO U RIMU, SPASIO CRKVU I PAPINSTVO OD PROPASTI. OSLANJAJU�I SE NA JAKE SNAGE KONCILIJARIZMA, KOJI JE UPRAVO NA BASELSKOM SABORU DOSTIGAO SVOJ VRHUNAC TE NA SVOJU SLU�BU CARSKOGA DIPLOMATA, NADBISKUP GRANEJE KOD SOLUNA, ANDRIJA JAMOMETI�, PROKLAMIRA 25. O�UJKA 1482. OP�I CRKVENI SABOR U BASELU. "U PAPSKIM PREDSOBLJIMA, NA HOFBURGU U GRAZU, U KABINETIMA FIRENCE I MILANA, U �VICARSKIM VIJE�NICAMA I U SLOBODNOM CARSKOM GRADU BASELU U PROLJE�E 1482. GODINE NIJE NIJEDNO IME TAKO �ESTO SPOMINJANO KAO NJEGOVO". JAMOMETI� JE, NAIME, PROKLAMIRAO SABOR "U KORU KATEDRALE NAKON SV. MISE, U NAZO�NOSTI MNOGOBROJNOGA PUKA, ALI BEZ ZNANJA GRADSKOGA VIJE�A. GRADSKA UPRAVA JE DOBILA TEK SLJEDE�EG DANA SLU�BENO PRIOP�ENJE U KOJEM JE JAMOMETI� OBAVJE�TAVA O SVOJOJ NAKANI." TEKST PROGLA�ENJA SABORA BIO JE PO MI�LJENJU POVIJESNI�ARA PREO�TAR DA BI SE SNAGOM ARGUMENATA DOBILO PRISTA�E. TEK PO�ETKOM SVIBNJA IZDAJE JAMOMETI� SERIJU TEZA U KOJIMA DOKAZUJE DA BASELSKI SABOR NIKADA NIJE ZAVR�EN. ZATIM IZDAJE 14. SVIBNJA TZV. CITATIO U KOJEM I SVJETOVNE VLASTI POZIVA NA SABOR. OBRA�A SE SVEU�ILI�TIMA U BE�U, PARIZU, K�LNU, LOUVAINU, KRAKOVU I DRUGIM SVEU�ILI�NIM CENTRIMA ONOGA VREMENA. U PRIMA EXPOSITIO OD 20. SRPNJA PRIMJE�UJE SE PRODUBLJIVANJE JAMOMETI�EVIH ARGUMENATA. JOHANNES BESICKEN MU JE 1482. TISKAO POZIV NA SABOR POD NASLOVOM DECLARATIO QUA SIXTUS PONTIFEX AD CONCILIUM GENERALE CITATUR (O�ITOVANJE KOJIM SE POZIVA PAPA SIKST NA OP�I KONCIL). IPAK, SVE TO NIJE MOGLO PROMIJENITI TADA�NJI ODNOS SNAGA NA POLITI�KOJ POZORNICI EUROPE, OSOBITO ITALIJE, A �TO JE ZNA�ILO DA JE JAMOMETI�EV IZOLIRANI POKU�AJ UNAPRIJED BIO OSUDJEN NA PROPAST, KAKO PRIMJE�UJE MUDRI FIRENTINAC NIOCCOLO MACHIAVELLI U SVOME DJELU STORIE FIORENTINE (I, VIII, C.24). I OVDJE SU OSOBNE OBJEDE USTUPILE MJESTO ARGUMENTIMA O �EMU SVJEDO�E POZIVI GRA�ANIMA BASELA DA SE NE DAJU "ZAVESTI SLAVENSKOM LUDO��U" (HENRIK INSTITORIS) ILI IZJAVA ANGELA GERARDINIA DA JE �TI�ENIK BASELA "RO�EN U TURSKOJ ZEMLJI, NITKO NE ZNA GDJE NI KADA, NE ZNA SE �AK NI JE LI KR��ANININ ILI TUR�IN".

Za papu Siksta IV. Jamometi� nije bio ni�ta vi�e osim krivovjernika, varalice, bogohulnika, jedan od crkvenoga tijela odijeljeni, nekorisni i truli ud, kojemu su oduzete sve �asti i koji je osu�en na kaznu. Najgor�e i najsudbonosnije razo�aranje do�ivljava Jamometi� od cara Friedricha koji se ve� od po�etka jako rezervirano i neodredjeno o�itovao o stvari, a u listopadu, u me�uvremenu nespasivo kompromi-tiranoga Andriju, potpuno odbaci i pa�e okrivi za varanje i uvredu veli�anstva te da je sve u�inio iz osobnoga �astohleplja, �elje za osvetom i �aljenja zbog nepostignutoga polo�aja. Iako sam car izdaje nalog za uhi�enjem, Basel jo� uvijek tra�i rje�enja i predla�e da se Jamometi�u dopusti da napusti grad, �to papinski legat Dei Gratia odbija. Jamometi�u se 20. listopada 1482. zabranjuje slobodno kretanje. Papin legat je 11. prosinca sve�ano do�ekan u Baselu gdje se pred gradskim vije�em bezuspje�no nagovara Jamometi�a na svojevoljno povla�enje i nudi mu se blag postupak. Jamometi�, me�utim, nije bio spreman zanijekati samoga sebe, tvrde�i da je uvijek bio lojalan caru, odbijaju�i sve optu�be za raskol i herezu i energi�no nagla�avaju�i svoju privr�enost papinstvu. Njegova nespremnost na pokajanje i prijetnja Baselu interdiktom te blokada prilaza gradu sa strane grofa Oswalda von Tiersteina, koja je osiguravala gospodarsku blokadu grada, rezultirali su Jamometi�evim uhi�enjem 12.prosinca 1482. i utamni�enjem. Nakon dvogodi�njeg tamnovanja na�en je, pred samo izru�enje Rimu, 12. 12.1484. mrtav u svojoj zatvorskoj �eliji. Okolnosti pod kojima je umro nisu do danas razja�njene.

�VICARSKA SLIKOVNA KRONIKA LUZERNERA DIEBOLDA SCHILLINGA IZ GODINE 1513. GOVORI "O NEKOM BISKUPU KOJI JE DUGO LE�AO U ZATVORU U BASELU TE KONA�NO PO�INIO SAMOUBOJSTVO, BA�EN U VODU I TAKO JE PUNO TOGA SPA�ENO". OVA POBUNA, ODNOSNO POBJEDA PAPE NAD OPASNO��U OD SHIZME, INSPIRIRALA JE BOTTICELLIA ZA FRESKU I SIKSTINSKOJ KAPELI O KA�NJAVANJU KORAHA, DATHANA I ABIRONA PRI �EMU JE JAMOMETI� POBIJE�ENI KORAH. JO� DO DANAS NISU CRKVENI POVIJESNICI JEDINSTVENI GLEDE PROSUDBE JAMOMETI�EVE POBUNE: BI LI SE UOP�E POJAVIO PROTESTANTIZAM DA JE JAMOMETI� USPIO OSTVARITI IDEJU SABORA!

- NASTAVLJA SE -

TIHOMIR NUI�