Bosanskohercegova�ka proza
Ako se po jutru dan poznaje
Hrvatska usmena knji�evnost Bosne i Hercegovine, lirika, epika, retorika, Hrvatska usmena knji�evnost Bosne i Hercegovine, proza, drama i mikrostrukture, Marko Dragi�, MH Matica hrvatska Sarajevo , HKD Napredak Sarajevo, Sarajevo 2006.
U pala�i Matice hrvatske u Zagrebu predstavljeno je prvih deset knjiga biblioteke Hrvatska knji�evnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga u izdanju Ogranka Matice hrvatske Sarajevo i HKD Napredak. Rije� je o projektu koji bi, prema rije�ima njegova glavnoga urednika Mirka Marjanovi�a, s jedne strane trebao popraviti ionako nerijetko ma�ehinski odnos mati�ne knji�evnosti prema administrativno dislociranim sunarodnjacima, a s druge napokon usustaviti jednu svemu usprkos ipak kontinuiranu knji�evnu praksu pod vlastitim imenom i tako ukazati na svu vitalnost, �anrovsku, stilsku, tematsku i svaku drugu raznovrsnost, ali i na njezinu duboku ukorijenjenost u europski kontekst.
Da to ne�e baš lako i�i, vidjelo se i na samu predstavljanju, gdje joj je pitanje korpusa o�ekivano izbilo u prvi plan te se nametnulo u obliku dileme treba li ili ne treba u taj projekt uvrstiti i hrvatske pisce muslimane – barem one za koje se zna da su se tako ne samo osje�ali nego i deklarirali. Uza sve birane rije�i koje su s Mati�ine govornice padale po dupkom ispunjenoj dvorani, �ini se da bosanskoj strani hrvatstva od toga nije nimalo lakše, ali je ljepše. Nau�eni da su od svih rije�i najbolje one koje su postale djela, spomenutome Marjanovi�u i Napretkovu Franji Topi�u, koji dobro znaju što je zemlja Bosna, lakše je onoliko koliko vide. A vide deset od zamišljenih sto knjiga, a to zna�i da su ve� nešto napravili; pomo� ako i kad do�e – dobro do�e. Dobro je znati da ima otkud i da se imaju na što osloniti, kako to slikovito re�e jedan od urednika Mati�ina sli�noga projekta Stolje�a hrvatske knji�evnosti, koji valjda ne ide – barem kad je u pitanju Bosna – u kategoriju hrvatske izvozne robe.
Me�u tih prvih deset od sto knjiga dvije su posve�ene hrvatskoj usmenoj knji�evnosti Bosne i Hercegovine: prva, u biblioteci �etvrta, posve�ena je lirici, epici i retorici, druga, tj. peta, prozi, drami i mikrostrukturama, kako njihov prire�iva� naziva poslovice i zagonetke. A prire�iva� im je Marko Dragi�, profesor usmene hrvatske knji�evnosti na mostarskoj kroatistici, autor više znanstveno-stru�nih knjiga iz toga podru�ja i jedan od rijetkih strastvenih traga�a i sakuplja�a toga blaga u hrvatskim krajevima, o �ijem maru govori podatak da mu je mjera godišnje po gotovo jedna knjiga s temom našega zakopanog blaga (npr. Tuj tunja tu jabuka. Hrvatske lirske narodne pjesme iz Rame, 1995; Zakopano zvono. Predaje i legende u Šematizmu fra Petra Bakule, 1996; Duša tilu besidila. Hrvatske pu�ke molitvene pjesme iz BiH, 1997; Deset kamenih ma�eva. Hrvatske predaje i legende iz BiH, I, 1999; Od Kozigrada do Zvonigrada. Hrvatske povijesne predaje i legende iz BiH, II, 2001...).
U najnovijim dvjema Marko je Dragi� u dvojakoj ulozi, ponajprije kao �lan ure�iva�koga vije�a, odnosno jedan od urednika zadu�en za stariju hrvatsku knji�evnost, potom kao prire�iva� onoga što se op�enito naziva usmenom narodnom knji�evnoš�u. A kako to op�enito u Dragi�evoj vizuri izgleda, vidi se ve� po kazalu, koje nije samo vodi� izabranom gra�om nego ujedno tuma� metodologije, pa i metajezika kojim se koristio u nedvojbeno opse�nu poslu usustavljivanja jedne od apsolutno najtrajnijih, naj�ivljih, iako ne uvijek i jednako cijenjene verbalne tradicije.
Nakon propedeuti�ke besjede o lirskoj pjesmi, povijesnom joj hodu na svjetskoj i na doma�oj sceni te o prevo�enju, bolje re�eno prilago�ivanju na strane jezike, potom klasifikacije i navo�enja izvora, Dragi� korpus lirskih pjesama razla�e u dvanaest ciklusa od kojih se jedne (mitske, povijesne, romance, balade, šaljive, be�arac, ganga, natpjevanja, molitvene pjesme, prenja i stihovane legende) ne dijele, dok se druge i dalje razla�u, npr. obredne pjesme na koledarske, veselenje, jurjevske, dodolske, vukarske, posleni�ke na pastirske, te�a�ke, putni�ke, kirid�ijske, ljubavne na zagledanje, ašikovanje, zaruke, svatovske, bra�ne, uspavanke, posko�ice, rodoljubne, pjesme siro�eta. Na isti na�in Dragi� nas uvodi i u dio s epskim pjesmama, da bi ih potom nizao prema ciklusima: srednjovjekovni vladari, bugarš�ica, osmanska vlast, uskoci i hajduci te pu�ke pjesme o doga�ajima u 20. stolje�u. U tre�em su dijelu retori�ki oblici, tj. basme (bajalice, zaklinjanja, egzorcizmi), zdravice, brojalice (brojilice, nabrajalice), brzalice, blagoslovi i kletve. Na kraju knjige prilo�en je rje�nik manje poznatih rije�i, a takvih nije malo, pogotovu za urbani svijet.
Druga knjiga, iako u podnaslovu ka�e da donosi proznu i dramsku narodnu produkciju, opsegom je upola tanja, što i nije slu�ajno. Naime, sam prire�iva� veli kako je u minulim vremenima zapisano malo izvornih primjera usmene knji�evnosti bosanskohercegova�kih Hrvata, pa je tako sam iz starine unio tek tridesetak usmenih pri�a, nekoliko drama, sto pedeset poslovica i �etrdesetak zagonetaka, a iz novijih vremena dvjesto �etrdeset zapisa proze, nekoliko primjera drame, �etiri stotine poslovica i sedamdesetak zagonetaka. Ve�ina je tih zapisa nastala u našoj neposrednoj, na�alost, poslijeratnoj prošlosti – od 1996. do 2005. godine, isti�e Dragi�, a to su upravo oni prilozi koje je on sam sa svojim studentima bilje�io i tako oteo zaboravu. Bez obzira na modernu tehniku, tj. na diktafon, naš je Dragi� u maniri sakuplja�a starine 19. stolje�a, npr. fratara Marti�a ili Juki�a, obišao mnoga sela i gradove, proljudikao sa sve�enicima i ostalim uglednicima, naslušao se mnoge uglavnom gorke, a neke je svoje priloge dobio na stari na�in, pismom, ili na novi, faksom, dok su mu neke iz svojih mjesta i nepoznati ljudi na noge donosili.
Akribija i u ovoj kao i prethodnoj knjizi, odnosno i ovdje autorovi uvodni instruktivni �lanci, prvo o usmenoj prozi s pregledom svjetske i hrvatske, pa pitanje nazivlja i tipologije, a onda redom primjeri iz svijeta usmene proze bosanskohercegova�kih Hrvata: bajke i basne, svi tipovi predaja (povijesne, etiološke, eshatološke, mitske, demonološke), pri�anja iz �ivota, legende, novele, anegdote te sitni oblici (šala i vic). Na isti na�in obra�en je i dio o usmenoj drami i folklornom kazalištu (Folklorno kazalište lutaka, Maskirani ophodi uz Materice, Glazbeno-scenska igra, Na silu, Usmena drama u svadbenim obi�ajima u Dubravama kod Stoca, Tra�enje mlade i drugi svadbeni obi�aji u Bakovi�ima kod Fojnice), potom tre�e poglavlje s izabranim poslovicama i zagonetkama iz polovice 19. stolje�a, te iz najnovijega doba – od 1976. do 2005. godine.
Nedvojbeno, Dragi� je odradio golem posao i ponudio hrestomatije u kojima se prvi put usustavljuje dio nacionalnoga knji�evnog blaga nastaloga, o�uvanoga i najve�im dijelom zapisanoga upravo na bosanskohercegova�kim stranama. Aporije unutar ovih knjiga mahom su posljedica sama poimanja te studija ove i ovakve gra�e, pa otuda i neizbje�na odstupanja u terminologiji i tipologiji. Dok to ide u eventualne strukovnja�ke rasprave, va�nije je upozoriti na �injenicu kako autor svoj predmet sagledava unutar delikatne mre�e socijalnih i politi�kih odnosa u kojima je hrvatski puk �ivio i istrajavao nalaze�i utjehu i smisao u vlastitoj rije�i koja je nad�ivjela zulume i zemane da bi ovako zapisana postala izvor i dokaz njegova identiteta i pripadnosti.
Ako se po jutru dan poznaje, onda prema ovim dvjema Dragi�evim knjigama valja s optimizmom gledati na planirano stoknji�je hrvatske knjige u Bosni i Hercegovini uklju�uju�i i sve probleme, zamke i kompromise, �ak i eventualne promašaje, na koje ima pravo samo onaj tko radi.
Izvor: Vijenac, autor Vinko Breši�
PS:
Kada sam uzeo u ruke gore opisanu knjigu, pogledao sam KAZALO, da vidim što se zanimljivog u knjizi mo�e na�i, i u poglavlju ETIOLOŠKE PREDAJE naišao sam na �lanak pod naslovom "Nastanak prezimena Mitar". Na tri stranice, od stranice 154 do 156, ispri�ana je pri�a o tome, kako je u selu Osoje, pokraj Posušja, za vrijeme turske okupacije Bosne i Hercegovine, jedan mladi� iz obitelji Kraljevi�, koji je ostao bez roditelja, iz zahvalnosti prema svom krsnom kumu i dobrotvoru, za svoje prezime uzeo njegovo osobno ime Mitar, o�enio se, imao �etiri sina i od tada se obitelj Mitar razgranala u selu Osoje u Hercegovini. Iz te obitelji potje�e i moj pok. otac, kojeg je 1917./1918. godine u jednoj od velikih grupa hercegova�ke djece u Slavoniju doveo fra Didak Bunti�, da ih tih gladnih godina, pri završetku 1. Svjetskog rata, spasi od gladi.
Pri�a iz knjige se prili�no poklapa s pri�om koju mi je u djetinjstvu pri�ao jedan od stri�eva, a u koju tada baš i nisam previše vjerovao, iako mi je pomalo laskala pomisao, kako bi lijepo bilo zvati se Kraljevi�.
No dali su mi ime Zvonimir pa ni Zvonimir Mitar ne zvu�i tako loše, jer da je pred prezime dodati slovo D, eto me "me�u kraljevima", imenjak i prezimenjak hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira. :-) :-)
Za portal odabrao: Zvonimir Mitar
|
