U potrazi za slobodom i kruhom
Na tragu Hrvata u �vicarskoj - �VICARCI O HRVATSKOJ

HRVATSKO JE PONEKADA BUDILO INTERES KOD �VICARSKIH PUTNIKA I UMJETNIKA. TAKO U GRADU BERNU NOSI CIJELA CETVRT, KOJA SE NALAZI NASUPROT SREDNJOVJEKOVNE JEZGRE BERNA NA DESNOJ OBALI RIJEKE AARE, IME DALMAZI. TOPONIM DALMAZI SPOMINJE SE U ARHIVSKOJ GRA�I BERNA VE� 1652. PRETPOSTAVLJA SE, DA NAZIV DOLAZI OD JEDNOGA POVRATNIKA IZ VENECIJANSKE SLU�BE U DALMACIJI KOJI JE NA USPOMENU SVOGA BORAVKA U DALMACIJI PO NJOJ IMENOVAO POSJED NA DESNOJ OBALI AARE. NAZIV DALMAZI JE PRVOTNO VEZAN ZA DIO OBALE AARE, A KASNIJE SE PRO�IRIO NA MOST KOJI JE NA TOM MJESTU GRA�EN U VI�E NAVRATA, TE NA PUT KOJI SE PROTE�E DU� DESNE OBALE AARE DO �UME D�HLH�LZLI. "MJESTO NA DESNOJ OBALI RIJEKE AARE IZME�U MONBIJOUBR�CKE UND SCHWELLENM�TTELI U 18. I 19. STOLJE�U, POVREMENO PISANO I TALMAZI, NOSI OD GODINE 1652. IME DALMACIJA I VJEROJATNO GA JE TAKO NAZVAO NEKI POVRATNIK IZ MLETA�KE SLU�BE" (BERCHTOLD WEBER: HISTORISCHTOPOGRAPHISCHES LEXIKON DER STADT BERN, 1976.).

Clemens Wertes je 1775. tiskao knjigu u Bernu pod naslovom Obi�aji Morlaka, a 1776. cjeloviti prijevod putpopisa Alberta Fortisa Viaggio in Dalmazia koja se pojavila u Mlecima 1774. Fortis je bio redovnik iz Padove, a njegovo je djelo, koje opisuje �ivot i obi�aje stanovnika od Velebita do Neretve, prirodne ljepote i rimske starine, postiglo svjetski publicitet i prevedeno na najva�nije kulturne jezike Europe. U knjizi je objavljena i slavna balada Hasanaginica, koju je Wertes preveo na njema�ki. Alberto Fortis je za vrijeme svoga boravka u �vicarskoj pozvao svoga poznanika iz Dubrovnika i nadarenog mladi�a Tomu Basiljevi�a Bassegli (1756.-1806.) u �vicarsku na studij. Tomo je studirao najprije u Bernu, zatim u Lausanni pravo, fiziku i mineralogiju. U Lausanni je bio �lanom strukovnog Dru�tva za fiziku, a u Bernu je bio po�asnim �lanom Gospodarske udruge. Odu�evio se idejama Rousseaua i francuskih enciklopedista te je bio vode�i frankofil u Dubrovniku. Zagovarao je oslobo�enje hrvatskih krajeva pod vodstvom Francuske i stvaranje federativne Ilirske Republike, ciji bi glavni grad bio njegov Dubrovnik.

KAKO JE CONRAD FERDINAND MEYER (1825.-1898.), JEDAN OD NAJVE�IH �VICARSKIH PISACA, DO�AO DO SVOJE �IVOPISNE HRVATICE IZ SLAVONIJE, NE ZNAMO. SVAKAKO JE ZANIMLJIVO NJEGOVO VI�ENJE TE KNJI�EVNE FIGURE O KOJOJ DONOSIMO U PRIJEVODU SLIJEDE�I ODLOMAK:

GUSTAV ADOLF SHVATI STVAR KAO JEDNOSTAVNO ISPUNJENJE OBVEZE I ZAPOVIJEDI, DA SE SLAVONKU - ZVANU KORINA - UHVATI I NJEMU DOVODE U OSAM SATI JER JE VJEROVAO DA �E SE VRATITI S KRATKOG IZVI�A�KOG IZLETA. ... U OVAKVOM UGO�AJU SE NA�E KRALJ GUSTAV, KAD UGLEDA LAUENBURGEROVU LJUBAVNICU. ODMJERI DJEVOJ�ICU, �IJA MU SE DIVLJA LJEPOTA NE SVIDI I �IJA MU KRI�AVA NO�NJA NANESE BOL O�IMA.
"TKO SU TVOJI RODITELJI?" - PO�E SE ON, PREZIRU�I JE, PROPITIVATI O NJEZINU IMENU I SUDBINI.
"Kapetan iz Hrvatske; majka je rano umrla", odvrati djevoj�ica, izbjegavaju�i svojim tamnim o�ima njegove svjetle o�i.
"POSLAT �U TE NATRAG TVOME OCU", RE�E ON.
"NE", ODGOVORI ONA, "ON BI ME UBIO".
SA�ALJIVI OSJE�AJ UBLA�I KRALJEVU STROGOST. POTRA�I ZA DJEVOJKU MANJU KAZNU. "TI SI SE U ZGRADI PREOBLA�ILA U MU�KU ROBU, A TO JE ZABRANJENO", PREDBACI JOJ.
"NIKADA", ODGOVORI KORINA GNJEVNO, "NIKADA NISAM PO�INILA TU RAZVRATNOST".
"ALI", NASTAVI KRALJ, "TI IZAZIVA� BRAKOLOMSTVO I UNESRE�UJE� MLADU KNEGINJU".
BIJESNA SE LJUBOMORA RAZJARI U O�IMA SLAVONKE.
"KAD ME ON VI�E, KAD SAMO MENE VOLI, �TO MOGU ZA TO? �TO ME BRIGA DRUGA?" PRKOSNO �E ONA. KRALJ JE PROMOTRI ZA�U�ENIM POGLEDOM KAO DA SE PITA JE LI ONA IKADA IMALA KR��ANSKU PODUKU.
"JA �U SE POBRINUTI ZA TE", RE�E KRALJ. "SAD JA ZAPOVIJEDAM: NAPUSTI LAUENBURGERA ZAUVIJEK. TVOJA LJUBAV JE SMRTNI GRIJEH. HO�E� LI POSLU�ATI?" ONA IZDR�A S DVA PLAMENA OKA ZAPANJENI KRALJEV POGLED I OTRESE GLAVOM. KRALJ SE OKRENU GENERALU KOJI JE STAJAO NA VRATIMA. "�TO �E OVAJ SA MNOM?" UPITA DJEVOJKA PRESTRA�ENO. "JE LI ON KRVNIK? HO�E LI MI ON SUDITI?"
"ON �E TE O�I�ATI, ONDA �E� SLIJEDE�IM PRIJEVOZOM U �VEDSKU GDJE �E� OSTATI U JEDNOM POPRAVNOM DOMU DOK NE POSTANE� EVAN�EOSKA �ENA."

U povijesti je poznat jedan izravni vojni sukob izmedju Hrvata, koji su bili u slu�bi austrougarske vojske, i �vicaraca. Napol�onova vojska je 20. svibnja 1800. pre�la San Bernardino i progonila austrijske trupe na drugoj strani gorskog tjesnaca. �vicarska se vojska tom prigodom sukobila s jednom hrvatskom stra�om: "Vjerni Berthier zapovijeda svojim vojnicima: Vi morate prije�i gorski klanac u no�i izme�u 15. na 16. svibnja! Ali, izvidnica, koja se dobro odmorila u Bourg-Saint-Pierru, mar�ira ugodnim tempom i sti�e na klanac ve� 14. svibnja 1800. i otpo�ine u hospiciju. U dva sata no�i krene na ju�nu stranu. Za kratko vrijeme osvojila je Saint-Rh�my i poubijala austrijsku stra�u - u stvarnosti 200 Hrvata - koju je odmah mobilizirano poja�anje sramtono ostavilo na cjedilu."

ZA HRVATSKU SE OSOBITO ZANIMAO I O NJOJ PISAO JOHANN JOSEPH, ZVAN JEAN, HIRT (12.12.1898. - 4.4.1976.) KOJI JE IZDAVAO MJESE�NIK ILLUSTRIERTER SCHWEIZER VOLKSFREUND UND FRIEDENSF�RDERER. HIRT JE PISAO O DALMACIJI, ISTRI, USKOCIMA IZ SENJA U SVEZI S TRGOVCOM IZ VENECIJE, BO�I�NIM OBI�AJIMA U HRVATA, HRVATSKOM FILMU, IVANU ME�TROVI�U ITD. ODR�AO JE 4.1.1944. U 18.00 SATI NA RADIO DRS 35-MINUTNO PREDAVANJE POD NASLOVOM HRVATI NA JUGOISTOKU EUROPE.

Hrvatske uskoke je ovjekovje�io Kurt Held u svojoj knjizi Die Rote Zora und ihre Bande (Sauerl�nder, Aarau 1941). Radnja u romanu Zdenka (Lenos, Bsel 1980.) Christopha Mangolda se odigrava na hrvatskoj jadranskoj obali. Lili Palmer, koja je kao i Kurt Held, �ivjela u �vicarskoj, napisala je roman Nachtmusik (Droemer Knaur Verlag Schoeler & Co., Ascona 1981.) o hrvatskoj politi�koj emigraciji i njezinom dezolatnom stanju. Alfons Maissen je preveo jednu od najboljih dje�jih pri�a s hrvatskoga na retoramnski, a potom na njema�ki �udnovate zgode i nezgode �egrta Hlapi�a pod naslovom Clapitsch. Die wunderbare Reise eines Schusterjungen (C. Bertelsmann Verlag, M�nchen 1983), �ija je autorica u Hrvatskoj jo� uvijek nedosti�na Ivana Brli� Ma�urani� (1874.- 1938.). Poznati �vicarski pjesnik na talijanskom jeziku Grytzko Mascioni napisao je vi�e pjesama koje se ti�u Hrvatske kao Dubrovnik, Ultramarin Ivana Rabuzina, Hrvatski uzdisaj, O misi iz Zagreba. Darius Weber spominje u svojoj knjizi Bruder Waldemar ( Alban Treuhand Verlag AG, Basel 1995.) na vi�e mjesta Hrvatsku. Lije�nik i pjesnik Peter Weibel objavio je 2002. zbirku pjesama pod naslovom Mein Vukovar lebt (Moj Vukovar �ivi)

U GODINAMA PROPADANJA KOMUNIZMA, SRBI SU ZAJEDNO S JUGOSLAVENSKOM VOJSKOM POVELI RAT PROTIV HRVATA I NJIHOVE LEGITIMNE �ELJE ZA OSTVARENJEM SAMOSTALNE HRVATSKE DR�AVE. U RATU IZMEDJU 1991.-1995. GODINE �VICARSKI NAROD I DR�AVA SU HRVATIMA POMAGALI, PRVENSTVENO NA HUMANITARNOM PODRU�JU. PRIHVA�ENO JE I ZBRINUTO PUNO HRVATSKIH IZBJEGLICA, OSOBITO IZ BOSNE I HERCEGOVINE. KOLIKO NAM JE POZNATO U TOM SE RATU NA HRVATSKOJ STRANI BORIO I JEDAN MLADI �VICARAC IZ BASELA CHRISTIAN ROBERT W�TTENBERG KOJI JE BIO �LANOM PRVE INTERNACIONALE POSTROJBE. UBIJEN JE NA ZVJERSKI NA�IN U NO�I 6. SIJE�NJA 1992. GODINE. POKOPAN JE U BASELU.

Ina�e, osamostaljenje Hrvatske je u �vicarskoj intenzivno tematizirano na vi�e ili manje sretan na�in. Plod toga su razli�ite publikacije. Jasna Adler je doktorirala na temi o prisilnom stvaranju Jugoslavije 1918. godine L'Union forc�e (Prisilno ujedinjenje, Chene-Bourg 1997.), a Anna Pia Maissen na temi o hrvatskom preporodu u 19. stolje�u Wie ein Blitz schl�gt aus meinem Munde (Kao munja sijeva mi iz usta, Bern 1998.).

U PRVOJ POLOVICI 20. STOLJE�A VI�E JE �VICARSKIH JAVNIH DJELATNIKA I INDUSTRIJALACA RO�ENO ILI DJELOMICE ODRASLO U HRVATSKOJ, �TO SVJEDO�I O TADA�NJOJ STANOVITOJ VA�NOSTI POLO�AJA HRVATSKE U SREDNJEUROPSKOJ TRGOVINSKOJ MRE�I. �VICARSKE TVRTKE SU PONOVNO PO�ELE SURADJIVATI S HRVATSKOM. LIJEP PRIMJER NAM PRU�A VETROPACK, TVORNICA STAKLA, KOJA SE SMJESTILA U SELU HUM NA SUTLI I "PREPORODILA" GA, PREMA IZVJE��U HRVATSKIH NOVINA. U HRVATSKOJ SU VE� DULJE VRIJEME NAZO�NI KONCERNI ABB I HOLCIM.