U POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj

POLITI�KI EMIGRANTI - IVAN ME�TROVI�, AUGUSTIN JURETI� I JULIJE MEISSNER

Slavni hrvatski kipar Ivan Me�trovi� (1883.-1962.) boravio je u dva navrata kao prognanik u �vicarskoj. Prilikom izbijanja Prvoga svjetskoga rata pobjegao je 1914. u Italiju i Englesku, a u �enevi je boravio 1916/18. U to vrijeme nastaje Me�trovi�evo remek djelo u drvetu Raspelo. Dimenzije ovoga impozantnoga djela su 411 x 242 x 46 cm. Pogo�en ratnim doga�ajima, Me�trovi�ev boravak u �enevi se mo�e tematski nazvati ciklusom sakralne umjetnosti u drvetu.

U DRUGOM SVJETSKOM RATU BIO JE UHI�EN JER SE SAZNALO DA �ELI EMIGRIRATI U ENGLESKU. NAKON �ETIRI MJESECA ZATVORA JE PU�TEN. ZAHVALJUJU�I VEZAMA S VATIKANOM DOPU�TEN MU JE 1942. ODLAZAK U RIM. OD 1943. DO 1946. �IVIO JE U �VICARSKOM IZGANSTVU U LAUSANNI I �ENEVI. TO RAZDOBLJE KARAKTERIZIRA JEDNA ZANIMLJIVOST, NAIME, KIPAR ME�TROVI� PO�EO JE SLIKATI ULJA S RELIGIOZNIM MOTIVIMA. NASTALO JE DESETAK RADOVA ME�U KOJIMA JE NAJZANIMLJIVIJE ULJE NA DRVETU POSLJEDNJA VE�ERA. ME�TROVI� JE, ME�UTIM, U TO VRIJEME PISAO SVOJA SJE�ANJA KOJE �E TEK PRED SVOJU SMRT DATI U TISAK. U Z�RICHU JE 1945. OBJAVIO KOD NAKLADNIKA M. RASCHERA PROTURATNU KNJIGU DENNOCH WILL ICH HOFFEN. KNJIGA JE NASTALA NA TEMELJU RAZGOVORA I DISKUSIJA S PRIJATELJIMA U HRVATSKOJ 1940. GODINE 1946. NAPU�TA �VICARSKU I ODLAZI U USA GDJE 1947. PRIHVA�A PONU�ENO MJESTO PROFESORA NA SVEU�ILI�TU U SYRACUSE. NJEGOVE USPOMENE NA POLITI�KE LJUDE I DOGA�AJE OBJAVILA JE HRVATSKA REVIJA U BUENOS AIRESU 1961. KUNSTHAUS Z�RICH (PORED BERLINA I BE�A) PRIREDILA JE OD 10. TRAVNJA DO 17. SVIBNJA 1987. ME�TROVI�EVU RETROSPEKTIVNU IZLO�BU U VELIKOJ IZLO�BENOJ DVORANI.

Mestrovi�ev boravak u �vicarskoj bio je popra�en bizarnim neprijateljstvima . Srpski emigranti u �vicarskoj su tiskali svoj Bulletin. Kako su �vicarske vlasti zabranjivale takav na�in propagande, navodili su mjesto tiskanja Lyon. U tom listu optu�ivali su poznatije hrvatske emigrante, a osobito Ivana Me�trovi�a. Predbacivali su mu da je za vrijeme usta�ke vladavine obavljao du�nost rektora Umjetni�ke akademije u Zagrebu, da je u �vicarsku do�ao s putovnicom NDH, te da je na Biennalu u Veneciji 1942. osobno pokazivao i tuma�io talijanskom kralju svoje radove. Kao dokaz su �irili list Illustrazione Italiana u kojem je bila objavljena Me�trovi�eva fotografija s kraljem na izlo�bi.

Me�trovi� je imao i drugih neugodnosti. Jednom je prilikom putovao vlakom iz Lausanne u �enevu. Policijska kontrola je ustanovila da mu je rok boravka u �vicarskoj istekao te je zadr�an na policijskoj postaji. Nakon par sati stigla je vijest iz Berna da mu se produljuje rok boravka i da ga se odmah pusti. Incident je na Me�trovi�a ostavio neugodan dojam te se odlu�io napustiti Lausannu. U �enevi je iznajmio veliku, ali hladnu i vla�nu ku�u Maison Royale.

AUGUSTIN JURETI�

DR. AUGUSTIN JURETI� (1890.-1954.), KATOLI�KI SVE�ENIK, BIO JE 1942. IMENOVAN HRVATSKIM PREDSTAVNIKOM KOD ME�UNARODNOGA CRVENOGA KRI�A U �ENEVI. VJEROJATNO ZBOG KONTAKATA S HRVATSKIM �LANOVIMA IZBJEGLI�KE JUGOSLAVENSKE VLADE I PREDSTAVNICIMA HSS-A, OPOZVAN JE GODINE 1944. S TE DU�NOSTI. IPAK SE NIJE �ELIO VRATITI U DOMOVINU NEGO JE NASTAVIO �IVJETI U FRIBOURGU U �VICARSKOJ. TISKAO JE KNJIGU POD PSEUDONIMOM BRUNO MLINARI� TITO, DER ROTE REBELL, Z�RICH 1948. SMRT GA JE SNA�LA U KOLOVOZU 1954. GODINE U RIJECI SAANE, POD OKOLNOSTIMA KOJE DO DANAS NISU RAZJA�NJENE.

Julije Meissner

Slikar Julije Meissner (1906.-1979.) studirao je na zagreba�koj akademiji a potom u M�nchenu i Parizu. Godine 1927. vra�a se u Zagreb gdje je bio glavni crta� i ilustrator Hrvatske enciklopedije. Godine 1957. dobiva azil u �vicarskoj i tu ostaje do svoje smrti. "U po�etku blizak Van Goghu, Matissu, slika figuralne komponzicije, portrete, krajolike, vedute Zagreba, posti�u�i potpuni sklad boje i crte�a (�ena u fotelji, Zagreb no�u, Portret slikara Hermana, Portret Antuna Bauera, Autoportret), krajem �etrdestih godina pribli�ava se nadrealizmu i Chagallu te razvija svijet snova o�ivljen figurama. Boja je u svim fazama osnovni element njegova slikarstva. Od po�etka pedesetih godina radi apstraktne slike i crte�e. Stvara jednostavne i uravnote�ene ritmi�ke cjeline skladnih boja i linija (Ravnote�a u crvenom, Transcendencija, Meditacija)" . Izlagao je u Arbonu (1956.), Lausanni (1958.) i Z�richu (1960., 1966. i 1970.). �ivio je i radio kao u�itelj crtanja u Z�richu.

- NASTAVLJA SE -

TIHOMIR NUI�