U �ivotu autorice Gri�ke vje�tice, Gordane i drugih popularnih djela Marije Juri� Zagorke, prve hrvatske novinarke i knji�evnice, mnogo je toga dvojbeno. �ak i datum ro�enja. Ipak, naj�e��e se spominje 1. sije�nja 1873. Umrla je 30. studenoga 1957.
Rodila se u selu Negovec kraj Vrbovca u imu�noj obitelji upravitelja velikog imanja baruna Raucha. Iako dobrog imovnog stanja, obitelj u kojoj je bilo �etvero djece, �ivjela je, kako to sama Zagorka svjedo�i, prili�no nesretno. Pu�ku je �kolu, u kojoj se isticala inteligencijom i nadareno��u, polazila u Vara�dinu i Zagrebu. Nakon �est godina �kolovanja u zagreba�kom Samostanu milosrdnica, Zagorka odlazi iz Zagreba. Kona�no �e se vratiti tek nakon sedam godina, da bi tu do�ivjela duboku starost i umrla 30. studenoga 1957.
(Neozbiljno je i nepo�teno da i dan danas dio slu�benih izvora kao dan Zagorkine smrti navodi 30. a dio 29. studenoga 1957. - ne znaju�i �to je to�no morali smo se odlu�iti za jedan od tih datuma!)
Novinarska karijera Marije Juri� Zagorke po�inje s anonimnim tekstom Jedan �asak u zagreba�kom Obzoru, nakon �ega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera, postala �lanica uredni�tva toga cijenjenog i utjecajnog lista. Od predstavnika tiskare Zagorka je pak �ula vrlo nepovoljnu reakciju: Novinarsko je zvanje isklju�ivo mu�ko, a Vi ba� ni po �emu nemate sposobnosti za to. Tko ho�e pisati u Obzoru mora biti netko.
Zagorka se cijeloga �ivota �estoko borila da doka�e kako ona jest netko. Izvje�tavala je o politi�kim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpe�te i Be�a. Aktivno je sudjelovala u politi�kim borbama, bila glasna i o�tra protivnica ma�arizacije i germanizacije. Za vrijeme utamni�enja dvojice urednika Obzora 1896. sama je ure�ivala list pokazav�i zadivljuju�u energiju i inteligenciju. Potaknula je i ure�ivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isklju�ivo �enama, i tako nazvan - �enski list od 1925. do 1938., zatim Hrvaticu. Unato� tome stalno je bila izlo�ena podsmijehu i poni�enju.
Kod �itateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Mo�da ba� zbog toga nisu joj bile sklone neke tada�nje knji�evne veli�ine, primjerice �alski, koji je njezina knji�evna ostvarenja nazivao �undliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Svoje romane, u kojima je pokazala iznimnu vje�tinu fabuliranja, koji su je u�inili prvim hrvatskim autorom literature za mno�tvo, po�ela je pisati, ba� kao i novinarske tekstove, na poticaj biskupa Strossmayera. On se, naime, �alio �to hrvatski �itatelj odrasta na njema�kom jeziku, a Zagorka je to shvatila kao poziv. Isprepli�u�i intrigantne, uglavnom ljubavne zaplete i nacionalne teme ostvarila je niz feljtonskih romana koji su objavljivani uglavnom kao podlistak Obzora. �itatelji su �eljno i��ekivali svaki nastavak Gri�ke vje�tice, Plamenih inkvizitora, Gordane, Jadranke, K�eri Lotr��aka, Kneginje iz Petrinjske ulice i drugih Zagorkinih opse�nih romana u kojima je stvorila veliku galeriju romanesknih likova. Mo�da su bili tako omiljeni upravo zbog trajne �e�nje za sre�om ili zbog divovske borbe protiv zla.
�itatelje je manje brinula pateti�na melodramati�nost dijaloga, naivnost arhetipskih struktura pona�anja ili stilska jednostavnost Zagorkinih romana. Oni su ih jednostavno voljeli kao i komedije te satiri�ke tekstove poput Jalnu�ev�ana ili povijesnih drama. Kritika je nije cijenila, a �ak ni sama Zagorka nije ba� pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme mo�e se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Mo�da je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio knji�evnik Pavao Pavli�i� koji u Pismima slavnim �enama ka�e: Vi ste uranili u svemu, i mo�da bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.
Zagreb se povremeno sjeti svoje najplodnije knji�evnice i novinarke pa joj je tako 1990. godine u Tkal�i�evoj ulici postavljen spomenik autora Stjepana Gra�ana, �

a 50 godina nakon Zagorkine smrti Zagreb joj je posvetio �itav ovaj tjedan:

Dani Marije Juri� Zagorke

Ovaj tjedan bit �e u znaku Marije Juri� Zagorke, na�e naj�itanije knji�evnice. U povodu 50. godi�njice njezine smrti u Zagrebu �e se odr�ati znanstveni skup o Zagorkinu knji�evnom, novinarskom i dru�tveno-kulturnom radu. Skup zajedni�ki organiziraju Centar za �enske studije i Odsjek za komparativnu knji�evnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 
Odr�at �e se i predavanje u Pu�kom otvorenom u�ili�tu Vrbovec te u Samoboru, uprizorenje Zagorkine biografije u zagreba�koj Osnovnoj �koli koja nosi njezino ime te izlet u Za�retje i Stubi�ki Golubovec, gdje je knji�evnica odrasla i �kolovala se.
Polagat �e se vijenac na Zagorkin grob na zagreba�kom groblju Mirogoju. Priredit �e se ��etnja "Zagorkinim tragom po Zagrebu" uz stru�no vodstvo Slavice Jakobovi� Fribec, a odabrane tekstove govorit �e Dubravka Vidovi�.
Okrugli stol "Novinarke danas: �to se promijenilo od Zagorkinih vremena?" odr�an je 29. studenoga, a na obljetnicu njezine smrti, 30. studenoga, po�inje dvodnevni znanstveni skup "Marija Juri� Zagorka - �ivot, djelo, naslije�e".
"�alosno je �to Zagorku danas ne prepoznajemo kao originalan hrvatski proizvod, ona je simbol Zagreba i treba je brandirati", rekla je Rada Bori� u ime Centra za �enske studije, dodav�i da nema �ene srednjih godina koja nije �itala Zagorkina djela.
"Sa Zagorkom smo ve� tada bili u Europi, a njezine su konstante, borba za socijalnu pravdu, za ravnopravnost mu�karaca i �ena te za individualnu odgovornost, aktualne i danas", istaknula je Slavica Jakobovi� Fribec, ocjeniv�i da je njezin knji�evni opus dosad potcjenjivan, pa zahtijeva novi pristup.
Marija Juri� Zagorka prva je politi�ka novinarka u jugoisto�noj Europi po�etkom 20. stolje�a, a Lydia Sklevicky nazvala ju je i "patuljastom amazonkom hrvatskog feminizma". Sedamdesetih godina objavljena su njezina Sabrana djela. Osamdesetih je vrednovana kao knji�evnica za povijest nacionalne knji�evnosti, a ja�anjem feminizma kao novog socijalnog i dru�tvenog pokreta, dolazi i do prve feministi�ke recepcije. Njezini najpoznatiji romani, poput Gri�ke vje�tice, Gordane, Plamenih inkvizitora i K�eri Lotr��aka, rado su �itani i danas.
Ne do�ekav�i zaslu�ene po�asti koje su uslijedile tek nakon njezine smrti, Zagorka je umrla 30. studenoga 1957. godine u Zagrebu.
Prema podatcima iz Wikipedije i Vijesti hrt.hr pripremio: zm �

�