|
|
Milijun kuna za original iz 1527. godine
Hrvatska glagoljska po�etnica (tiskana 1527. godine u Veneciji u tiskari �uvenoga Andrije Torresanija) iz minhenskog je antikvarijata do�la u svoj dom - u riznicu NSK
Hrvatska glagoljska po�etnica iz 1527. godine, najstarija na�a po�etnica za koju znamo, kona�no je u�la u knji�nu �krinju Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice, u dru�tvo brojnih drugih glagoljskih knji�nih spomenika kao �to su Vinodolski zakonik na pergameni (podrijetlom iz 1288., prepisan u 16. stolje�u), Istarski razvod (na� najstariji sa�uvani pravni spomenik iz 13. st.), Mavrov brevijar (pergamentni zapis iz 15. st.), Misal po zakonu rimskog dvora (najstarija hrvatska tiskana knjiga, vrhunac hrvatskoga glagolja�tva iz 1483.) i drugih vrijednih knjiga.
Zahvaljuju�i donaciji hrvatske Vlade izdvojeno je oko milijun kuna za otkup prve hrvatske glagoljske po�etnice koju je na prodaju dao minhenski antikvarijat (Vlada je istodobno otkupila jo� niz vrijednih starih rukopisa), �to nam pokazuje kako pustolovine starih knjiga (koje bezglavo putuju od kolekcionara do kolekcinara, od antikvara do antikvara) i dalje traju iako nam se u svijetu industrije knjige �ini da je pro�lost arhivirana.
Prva hrvatska glagoljska po�etnica, sada jedan od najvrijednijih spomenika u Zbirci rukopisa i starih knjiga u NSK, doista je imala pustolovan �ivot - godine 1933. jedan lajpci�ki antikvar ponudio je hrvatskim kulturnim institucijama tu knjigu na otkup po cijeni od tada�njih 1600 maraka, �to je bilo pravo bogatstvo - za tu cijenu mogao se kupiti najluksuzniji automobil.
Hrvatske institucije tada su zbog previsoke cijene odbile kupiti knjigu, pa je ona >odlutala< u SAD, u ruke jednoga kolekcionara �ija je knji�nica rasprodana na dra�bi da bi, evo, dospjela u riznicu minhenskoga antikvarijata, odnosno njegova vlasnika Antona Kova�a. I tako, poslije gotovo pola tisu�lje�a, Hrvatska glagoljska po�etnica (tiskana 1527. godine u Veneciji, u tiskari �uvenoga Andrije Torresanija) kona�no je do�la u svoj dom, pru�aju�i nam sliku o tome kako su nekada �ivjeli, razmi�ljali i u�ili na�i preci.
Po�etnica ima jedanaest tiskanih stranica (uglavnom pobo�noga sadr�aja) a osobito je zanimljiva prva, na kojoj je tekst stavljen u renesansni okvir i na kojoj je prikazan neposlu�ni u�enik kojega �ibaju nao�igled svih zbog kr�enja �kolskih iliti moralnih normi. Zanimljivo je danas, kada je u�enik >subjekt< u nastavi (i kada nasr�e na profesora), pogledati drugu krajnost - jedan davni, >monotoni< �kolski dan koji je zapo�injao pobo�nim zazivima (po�etnica zapo�inje O�ena�em i Zdravomarijom, jer su se na primjerima poznatih tekstova u�enici najbolje mogli nau�iti povezati poznate glasove i slova) i nastavljao se ponavljanjem �lanaka Apostolskih vjerovanja.
Prva glagoljska po�etnica (koja bi se mogla nazvati i psaltirom jer obiluje tekstovima psalama) najstarija je na�a po�etnica (koja pokazuje nastojanje da se pro�iri pismenost u na�oj glagolja�koj sredini), na koju �e se kasnije nadovezati ud�beni�ka izdanja poput "Ko�i�i�eva psaltira" iz 1530. ili "Table za dicu" iz 1560.
Prva hrvatska glagoljska po�etnica (pisana je hrvatskostaroslavenskim jezikom, hrvatskom ina�icom staroslavenskoga jezika, izuzev pu�kih molitvi koje su pisane starom hrvatskom �akav�tinom) tako je u�la u riznicu knji�noga bogatstva NSK koja se di�i brojnim starim knjigama (otkupljenim ili darovanim) ili cjelovitim zbirkama kao �to su "Bibliotheca Zriniana" (biblioteka obitelji Zrinski iz 17. stolje�a, prepuna starih kodeksa me�u kojima valja istaknuti Missale Romanum iz 15. stolje�a, napisan kni�nom goticom) ili Gajeva knji�nica (koja �ini najvredniji dio fonda NSK, prepun starih rukopisa i vrijednih knjiga kao �to su "Dubrova�ki psaltir", popularna knjiga nabo�noga sadr�aja iz 16. stolje�a, "�ivot cara Aleksandra", omiljena zabavna knjiga iz srednjega vijeka, drugo izdanje hrvatskoga prvotiska "Misal po zakonu rimskoga dvora", "Piesni razlike" Dinka Ranjine, knjiga tiskana u Firenzi 1563. godine i jo� nebrojene knjige).
Povijest starih knjiga povijest je i odnosa prema knjizi (koje su bile pune grbova vlasnika, ex - librisa tj. umjetni�ki oblikovanih naljepnica s oznakom vlasnika ili institucije, napomena pa i knji�nih kletvi koje su �uvale svete >kutije slova< od lopova). Povijest knjige �u�ti, miri�e i preta�e se uvijek u sliku, u sliku pobo�nih samostanskih pisara koji strpljivo prepisuju kodekse, potom u sliku iluminatorskih majstora i knjigove�a koji zajedni�kim i dugotrajnim radom ure�enoj knjizi daju status >institucije<. Ni Gutenbergov izum nije odmah pretvorio ru�ni rad u >bezbojni< tiskarski proizvod. >Misal po zakonu rimskoga dvora<, knjigu s drvenim koricama presvu�enim tamnosme�om ko�om sa zakovicama, svakako je egzoti�na >tiskovina< dana�njemu konzumentu bezbrojnoga �tiva, a gotovo je sjetno zamisliti stare rukopisne knjige prije Gutenberga koje su pojedina�no znale ko�tati koliko i desetak krava!
Imati tri kodeksa u privatnoj knji�nici zna�ilo je biti uglednim vlastelinom koji se >naukom< ogra�uje od nepismena puka. U 15. stolje�u pergamentni glagoljski misali i brevijari ko�tali su i po tridesetak zlatnih dukata, a koliko je knjiga imala i fizi�ku, a ne samo intelektualnu te�inu, svjedo�i i podatak da je, primjerice, "Brevijar Vida Omi�ljanina" (koji se danas �uva u Austrijskoj nacionalnoj knji�nici) te�io oko deset kilograma. Nije stoga �udno �to Vlada danas izdvaja za neku staru knjigu i oko milijun kuna. Kada je otkupljivana knji�nica obitelji Zrinski (tada�nja Zemaljska vlada otkupila ju je od be�koga antikvara), za nju je izdvojen iznos u visini �etiri godi�nje pla�e ravnatelja tada�nje Kraljevske sveu�ili�ne knji�nice. Kada pro�etamo dana�njim sajmovima, mo�emo se prisjetiti kako su knjige nekada u samostanskim knji�nicama bile vezane lancima za pult, kako je knjiga znala ko�tati kao i jedno zemlji�te i kako su knji�ni listovi bili sveti, �to potvr�uje i jedan dubrova�ki fratar iz samostana Male bra�e u pismu iz 1741.: "K tomu na�i stari, koji su ovdje bili prije potresa kao klerici pri�ahu, da se tako pazilo na spomenute knjige da su me�u va�nijim listovima bili umetnuti komadi tanke svile, i kada su se knjige, na najve�e blagdane koristile u koru, klerici su dr�ali bijelu platnenu krpu kojom su otirali prste, prije negoli bi okrenuli list".
Nacionalna i sveu�ili�na knji�nica i dalje, uz potoru Vlade, otkupljuje stare knjige i �uva stara vremena pred naletom novoga. Od prvih darovatelja knjiga Kraljevskoj sveu�ili�noj knji�nici (koja je nekada bila Akademijina knji�nica), od Maksimilijana Vrhovca, Ignjata Brli�a, Ivana Kukuljevi�a Sakcinskog do dana�njih darovatelja ili trgovaca, NSK bilje�i dugu povijest traganja za hrvatskim knji�nim blagom koja je jednako prote�na kao i budu�nost elektronske knjige. Koliko se ide prema naprijed, toliko se mo�e i�i i unatrag. Me�u posljednjim darovanim knjigama ili onima koje je Vlada otkupila valja spomenuti pisma Ru�era Bo�kovi�a (otkupljena 2000.), oporuku Petra Hektorovi�a (koju je Nacionalnoj i sveu�ili�noj kni�nici darovala dru�ba "Bra�a hrvatskoga zmaja"), Danteovu knjigu "La Divina Commedia" iz 1487., s brojnim drvorezima i impresivnim ilustracijama raja, pakla i �istili�ta (otkupljenu 2003.), knjigu Fausta Vran�i�a "Machina novae" iz 1615. (otkupljenu 2003.), ostav�tinu Ivane Brli�- Ma�urani� (otkupljenu 2004.) i tako dalje.
Zahvaljuju�i neprekidnoj suradnji doma�ih i stranih antikvara, Vlade i NSK nastavlja se pustolovna potraga za knjigama koje jo� nedostaju u povijesnom mozaiku hrvatske knjige. Uz zbirku rukopisa i starih knjiga, NSK ima i bogatu zbirku stare grafike, zemljopisnih karata, atlasa (koji su procvali u 16. i 17. stolje�u, osobito u Nizozemskoj), a u atlasnoj kartografiji posebno se isti�e glasoviti atlas "Theatrum orbis terrarum" slavnoga kartografa Abrahama Orteliusa.
�etnja kroz knji�nu povijest jest sporija nego ona u sada�njosti, ali je prepuna izlo�aka i pri�a o sudbinama knjiga koje nisu nimalo dosadnije od "sudbinah ljudskijeh". I Hrvatska glagoljska po�etnica obilazila je besciljno svijet, no poslije prekooceanske odiseje ipak se, voljom zvijezda, vratila u svoj dom. Dug put, ali nek' zato sada po�iva u miru u svojoj vitrini!
Lada �igo, Vjesnik on-line
|
|
|
