Hrvatski pisci, Ludwig Bauer, Marinko Ko��ec, Lucija Leman i Zvonko Makovi� zavr�ili su dvodnevni posjet �vicarskim kolegama u �vicarskoj. Prvog dana hrvatski pisci su bili u gostima kod Bernskog udru�enja pisaca �vicarske, gdje su pred pedesetak gostiju, prete�no �vicarskih knji�evnika, predstavili svoja knji�evna djela i iscrpno izvjestili �vicarske kolege o trenuta�noj situaciji, bolje re�eno problemima u kojima se nalaze hrvatski pisci u domovini. Posjet su zavr�ili knji�evnom ve�eri u rezidenciji hrvatskog veleposlanstva u Bernu gdje su se predstavili Hrvaticama i Hrvatima� koji �ive i rade u �vicarskoj. Pogledajmo izvje��e s prve ve�eri u Bernu:

S lijeva: Zvonko Makovi�, Lucija Leman, Jak�a Mulja�i� veleposlanik RH u �vicarskoj,Christoph Reichenau odgovorni za kulturne aktivnosti grada Berna, Marinko Ko��ec, Ludwig Bauer i Philipp Burkard, voditelj odjela za kulturu grada Thuna

HRVATSKA KNJI�EVNOST GOST U BERNU

Ovaj naslov potje�e od organizatora. Bernska udruga pisaca je obvezala pisca Michaela Sasdia da u njezino ime organizira ovogodi�nji kulturni susret s piscima iz Hrvatske. Ovakvi susreti su u Bernu ve� tradicionalni, a prije Hrvatske na njima su sudjelovali pisci iz �ilea, sa Sicilije i iz Finske. Cilj ovih susreta je zapravo upoznavanje sa situacijom pisaca iz drugih zemalja i usporedba sa stanjem u �vicarskoj. Susret je odr�an 21. sije�nja 2008. u zgradi biv�e upravne �kole u strogom sredi�tu Berna u dvorani male pozornice centra PROGR (progr zapravo zna�i program).

U prvom su dijelu govorili o kulturnoj politici zemalja Philipp Burkard, voditelj odjela za kulturu grada Thuna, Zvonko Makovi�, predsjednik hrvatskog P.E.N., Christoph Reichenau, koji je zadu�en za kulturne aktivnosti grada Berna, i hrvatski veleposlanik u �vicarskoj Jak�a Mulja�i�. Do rije�i su do�li, naravno, i ostali nazo�ni pisci iz Hrvatske Ludwig Bauer, Marinko Ko��ec i Lucija Leman (Stama�) sa svojim vi�enjima i razmi�ljanjima.

�vicarska je daleko bogatija i sre�enija zemlja od Hrvatske, ali �vicarski pisci ne �ive zbog toga u izobilju. Kao ni u Hrvatskoj, i oni nisu po�te�eni od svakodnevne borbe za pre�ivljavanjem. Saznali smo da obje zemlje nastoje �to vi�e pridonijeti kulturnom uzdizanju pu�anstva i pobolj�ati materijalni status pisaca. Knjiga je, me�utim, jako slo�en kulturni proizvod o kojem puno vi�e odlu�uje nakladnik, tiskar i �itatelj nego sam autor. I �vicarski i hrvatski nakladnici (osim �vicarskog Diogenesa koji se ubraja u internacionalne nakladnike) su suo�eni s niskim nakladama i lo�om distribucijom. Dok je �vicarska puna zaklada koje podupiru knjigu, u Hrvatskoj su takve gotovo nepoznate �to oslikava bitno civilizacijski raspon izme�u dviju zemalja. (Tome nije uzrok samo siroma�tvo, nego se tu kriju i dublji civilizacijski razlozi.) K tome su u Hrvatskoj cijene knjiga previsoke za prosje�noga gra�anina. �vicarski pisci su u daleko povoljnijem polo�aju glede tr�i�ta (pi�u na njema�kom, talijanskom, francuskom i ta im tr�i�ta stoje na raspolaganju) od hrvatskih �ije se knjige prodaju osim u Hrvatskoj jo� u Bosni i Hercegovini. Kulturna politika obiju dr�ava se trudi stoga na�i i neke druge oblike kako bi se pobolj�alo materjialno stanje pisaca (organiziranjem �itanja, preuzimanjem tro�kova tiskanja, otkupom za knji�nice i sl.).

U drugom dijelu ve�eri �vicarski su pisci Theres Bichsel, Franco Supino, Sabine Reber i Michael Sasdi �itali ulomke iz knjiga ili rukopisa, koji su na njema�ki prevedeni, Ludwiga Bauera, Marinka Ko��eca, Lucije Leman (Stama�) i Zvonke Makovi�a. Svakome autoru je posve�eno petnaestak minuta. Iz tekstova se vidjelo da su teme hrvatskih pisaca suvremene, jezik i forma europska. Oni ne zaostaju ni u �emu za Zapadom. Hrvatska bi kulturna politika stoga trebala, poput Nizozemske, organizirati ured za prijevode na svjetske jezike. Na taj se na�in ne bi samo pomoglo piscima, nego bi to puno vi�e doprinijelo prepoznatljivosti Hrvatske.

Ova ve�er je pokazala i dokazala kako malo treba da bi se puno postiglo. Tko bi prije dvadesetak godina mogao o�ekivati da �e u Bernu nastupiti hrvatski pisci, da �e govoriti s ponosom o svojoj Hrvatskoj, pa i onda kad je kritika na mjestu, da �e opu�teni i bez bojazni od posljedica mo�i biti ironi�ni, katkad s vicom, mo�da i sa sarkazmom, upozoriti na neke nedostatke. O�ito, vi�e nismo ni svjesni toga �to nam je darovano. Hvala Ludvigu Baueru, Marinku Ko��ecu, Luciji Leman (Stama�) i Zvonki Makovi�u �to su, bez gr�a, jednu ve�er promicali Hrvatsku pred punom dvoranom posjetitelja. Za uzvratni susret u travnju im �elimo da uspiju to i kao doma�ini.

Za portal: Tihomir Nui�

*****

Christoph Reichenau, kulturne aktivnosti grada Berna

Zvonko Makovi�, predsjednik hrvatskog centra PEN-a

Philipp Burkard, voditelj odjela za kulturu grada Thuna

Veleposlanik RH u �vicarskoj Jak�a Mulja�i�

te pisci iz Hrvatske:

Ludvig Bauer

Marinko Ko��ec

Lucija Leman (Stama�)

i pisci iz �vicarske:

Theres Bichsel

Franco Supino

Sabine Reber

Michael Sasdi

Fotogalerija:

Fotozapis i fotogalerija: Miro Grabovac