|
TAT I PLESA�ICA
Antonio Skarmeta pripovijeda bajku iz �ilea. Prelijepa je ta bajka
da bi bila istinita. Bajka iz suvremenog �ilea. Tu su junaci i hulje,
dobri i lo�i momci, postoje magi�ni slu�ajevi, divne pustolovine
i jedan princ sa zaru�nicom. Sve zapo�inje jednog dana u lipnju
s op�om amnestijom, to�no 13. lipnja na dan sv. Ante Padovanskoga.
Sv. Ante, za�titnik onih koji se vole i pomo�nik u pronalasku izgubljenih
stvari, daruje dvojici mu�karaca slobodu, �iji �e se putovi doskora
kri�ati. Prvi je zgodan i bezazlen momak, kradljivac konja po imenu
Angel. Drugi je napravio karijeru kao kradljivac umjetnina, Nicolas,
jedan gentleman-razbojnik i kavalir stare �kole.
Nicolas �eli samo jedno: natrag k svojoj �eni. Za vrijeme utamni�enja
nije joj se javljao. Sad bi ona bila spremna ponovno otvoriti srce
i vrata lopovu, ali prije toga �eli vidjeti novac, puno novca. Momak
Angel se zaljubi prilikom prve �etnje zaboravljenim gradom u prvu
ljepoticu. Victoria je mlada, nadarena plesa�ica, ali na �alost
siroma�na. Njezin otac je umro u vrijeme vladavine generala Pinocheta.
Huntini ljudi su ga odveli i ubili.
Angel, an�eoliki tat, �eli sretnu i slavnu plesa�icu. Sanja o tome
kako bi bio �ivot u dvoje lijep, s Victorijom na konjskoj farmi
u brdima. Angelov san je skup, tako skup kao i Nicolasov. Stoga
planiraju �ivotnu pustolovinu. �ele pokrasti gotovinu iz nebodera
u glavnom gradu, imetak koji pripada ranijem �efu Pinochetove tajne
slu�be. "Svi ti mu�itelji, koji su za vrijeme diktature za
Pinocheta radili, su s dolaskom demokracije oslobo�eni. On ih je
preobukao u stra�arske odore i obe�ao poduzetnicima, da �e ovi mu�evi
�titjeti njihove trgovine. Tko ne kolaborira, dobiva batine".
U romanu se ka�e da je general danas "najve�i gangster u zemlji";
njega oplja�kati je zapravo domoljubni �in.
Uspijevaju obiti trezor i svijet im je otvoren. Sv. Ante poma�e
onima koji se ljube da se na�u. I ve� se najavljuje sretni zavr�etak,
ali tada onaj koji sve dobiva, gubi sve. U bijegu poga�a jednoga
od njih na jednoj postaji metroa kugla nekoga ubojice. Tragi�ni
preokret. �itatelj ostaje po strani. Naime, junaci ove knjige nisu
Angel, Victoria ili Nicolas, glumci sapunice. Stvarni junak je grad
Santiago de Chile, poni�en, izmu�en i ponovno uskrsnuo.
Pripovijeda� Antonio Skarmeta, 1940, napisao je u svojoj karijeri
dosta melankoli�nih knjiga. Spomenimo ovdje njegovu u izgnanstvu
u Berlinu 1984. nastalu knjigu "S goru�om strpljivosti"
-o pjesniku Pablu Nerudi i njegovom po�taru. Po njoj je nastao i
slavni film "Pjesnik i njegov po�tar". U svim svojim djelima
Skarmeta se susre�e sa sjenom pro�losti, pa i ovdje. On rebelira
protiv normalnoga stanja neza�ti�ene demokracije, u kojoj je zaborav
i sveop�a amnezija pobijedila srd�bu i pobunu. Skarmeta ni�ta ne
zaboravlja, ni�ta ne potiskuje, pa i jedan obi�ni policajac na ulici,
sporedna figura, se mu�i s dvojbama. Sva ona mu�enja, nestali. "�to
ima� ti s tim?", pita ga njegova �ena. "Prije trideset
godina nisi bio ni ro�en." On odgovara: postoji ne�to kao krivnja
institucija. (Skarmetin zemljak, tako�er oto�anin, samo ne Bra�anin,
kardinal Bozani� bi rekao "grijeh struktura"!) Unutarnjem
miru u zemlji nitko ne vjeruje, premda se svi u to zaklinju pred
televizijskim kamerama. "�to nedostaje jo� da bismo se pomirili?"
pita policajac. Njegova �ena odgovara: "Gesta" vojske,
policije, politike. (U Hrvatskoj bi odgovor bio jedva druk�iji!)
I ova knjiga �eli biti gesta. �udo u�initi. Kao u bajci. Pisac
govori svome narodu i narod ga slijedi. Samo je problem u tome �to
svi �ileanci ne osje�aju Pinochetoveu diktaturu kao zlo�ina�ku.
Tihomir Nui�
Skarmeta, Antonio: Der Dieb und die T�nzerin. Roman. Aus dem chilenischen
Spanisch von Willi Zurbr�ggen. Piper-Verlag. M�nchen 2005. 399 S.
Fr. 40.10
|
