Hrvatsko kazali�te Pe�uh - P�csi Horv�t Sz�nh�z
Antun Vidakovi�,
osniva� i ravnatelj kazali�ta, koreograf, plesa�, glumac, redatelj, spisatelj.
vidakovics@horvatszinhaz.hu
Razgovor s Antunom Vidakovi�em
Hrvatsko kazali�te sada �e slaviti desetu obljetnicu svoga postojanja. Ona je prva hrvatska manjinska ustanova u Republici Madjarskoj koja je utemeljena samoinicijativno, bez neke politi�ke direktive odozgor. Hrvatsko kazali�te je dakle nastalo kao rezultat civilne inicijative, jedno je od malobrojnih sli�nih ostvarenja hrvatske zajednice nakon politi�kih promjena u Madjarskoj. Povijest ove ustanove je neodvojiva od Antuna Vidakovi�a, njezinog utemeljitelja koji se svim silama borio da ovda�nji Hrvati dobiju prvo profesionalno kazali�te. O po�ecima rada Hrvatskog kazali�ta nitko ne zna vi�e od njega. Kakav je bio put od ideje do njezina ostvarenja?
- �to se ti�e misli o profesionalnom hrvatskom kazali�tu u Madjarskoj, ona je puno ranije iznikla u meni. U samome po�etku, kada sam dospio u Pe�uh, vrlo rano sam se sprijateljio s ljudima koji su bili usko vezani za kazali�te. Dodu�e ve� prije mog dolaska u Pe�uh u Budimpe�ti u suradnji s Antunom Kri�kovi�em do�ao u dodir sa svijetom pozornice. U Pe�uhu ve� u prvoj godini kada sam po�eo raditi s plesnom grupom Baranja, upoznao sam se s Imreom Eckom i ubrzo smo postali vrlo dobri prijatelji, tako sam se susreo s kazali�tem i od njega sam najvi�e nau�io od kazali�nog zanata. Poslije toga, prije skoro tridesetak godina zaposlio sam se u pe�u�kom Ljetnjem kazali�tu. Osim �to sam koreograf i bavim se plesom, uvijek me je privla�ilo kazali�te, pa sam ve� negdje osamdesetih godina po�eo sam razmi�ljati o formiranju jedne hrvatske profesionalne kazali�ne dru�ine.Tada sam bio preoptere�en poslovima, radio sam u Ljetnjem kazali�tu, predavao sam ples u umjetni�koj srednjoj �koli, gdje me pozvao ba� Imre Eck, zatim vodio sam Baranju, radio koreografije na raznim mjestima. U ono doba, 1985. godine inicirao sam da se Krle�ino Kraljevo postavi na scenu Ljetnjeg kazali�ta, na Tekiji u Pe�uhu. L�szlo Bagossy je prihvatio ideju, pa je te godine bila pe�u�ka praizvedba Kraljeva na madjarskom jeziku. Tada su i plesa�i Baranje dobili uloge u komadu i oni su ubacili nekoliko hrvatskih re�enica u madjarsku predstavu. Tada je nastala ideja da se Kraljevo postavi na scenu u Pe�uhu i na hrvatskom jeziku, dakle ako ne�emo odmah i formirati hrvatsko kazali�te, ali barem da se odr�i prva profesionalna hrvatska predstava u Madjarskoj. Trebalo je �ekati pet godina do ostvarenja ove ideje. Godine 1990. na velikoj pozornici u ulici K�ptalan predstavljeno je Kraljevo i na madjarskom i na hrvatskom jeziku i to velika, spektakularna predstava o �emu ne trebam ti posebno govoriti, jer si ti bio onaj koji je prvi izvje�tavao o toj premijeri. U predstavi je sudjelovalo oko 140 osoba po�ev od plesa�a do glumaca. To je bilo ono apsolutno,totalno, kompleksno kazali�te koje najvi�e volim. Medjutim, danas na �alost nemamo vi�e sredstava za odr�avanje takvih predstava, gdje je sve od teksta, glazbe do koreografije u istoj mjeri va�no, to je ono takozvano totalno, ili kompleksno kazali�te. Nakon te povijesne predstave bio sam ve� siguran u to da ima potrebe za hrvatskim kazali�tem, bez obzira na to �to smo s njim malo zakasnili, jer po mom mi�ljenju kazali�te je jedan od najva�nijih faktora u o�uvanju identiteta i jezika. Trebali smo to ostvariti jo� prije dvadesetak godina, pa bi to mo�da usporilo i procese gubljenja identiteta, ali hvala Bogu, �to je bar tada, nakon te povijesne premijere krenula stvar hrvatskog kazali�ta.
Kako se nakon te veli�anstvene predstave konkretno realizirala ideja o formiranju hrvatskog kazali�ta?
Ve� i prije 1990-ih godina vodio sam razgovore o hrvatskoj kazali�noj dru�ini s onda�njim referentom za narodnosna pitanja u ministarstvu prosvjete Ern�om Eperjessyem, ali i s odjelom za kazali�te istoga ministarstva, kako bi se moglo u Madjarskoj osnovati hrvatsko kazali�te. Bio je to mukotrpan rad, trajao je sedam godina. Vodio sam barem tridesetak razgovora s narodnosnim odjelom i s glavnim odjelom za kazali�ta. Bilo je puno obe�anja, ali nakon izvjesnog vremena ve� sam po�eo sumnjati, ho�e li netko ozbiljno da se osnuje profesionalno hrvatsko kazali�te u Madjarskoj.
Tada jo� nije bilo manjinskih kazali�ta u Madjarskoj, mo�da ni Nijemci jo� nisu po�eli raditi?
Nijemci su ve� ne�to radili, ali i Deutsche B�ne je tada bilo vi�e amatersko, nego profesionalno kazali�te. Prije nego bih krenuo dalje, moram spomenuti ime Laszla Bagossya, jer on je omogu�io odigranje prve profesionalne hrvatske predstave u Madjarskoj koja je ko�tala mnogo novaca. Kada se ve� odigrala ova predstava, onda smo se ve� mogli pozivati na to da ima potrebe za hrvatskim kazali�tem ,jer se zaista publika odazvala u velikom broju, do�li su na tu predstavu na�i ljudi od Baje do Podravine, tri puta smo igrali pred punim gledali�tem i bili smo sigurni u to da Hrvatima u Madjarskoj treba kazali�te.
Bagossy je tada bio ravnatelj Ljetnjeg kazali�ta. Kako je sve dospjelo u Malo kazali�te u Aninoj ulici?
Ljetnje kazali�te je pre�lo u stalnu zgradu da mo�e igrati i zimi. Ta zgrada malih dimenzija bila je za komorne predstave, pa je otud i ime Malo kazali�te. Godine 1992. se nekako, vrlo te�ko, stvar hrvatskog kazali�ta odmaknula s mrtve to�ke. Onda sam ja zatra�io od gradskih vlasti i od tada�njeg predsjednika kulturnog odbora Gabora Csordasa da grad slu�beno deklarira pru�anje podr�ke hrvatskom kazali�tu. Morao sam se poslu�iti trikom da ne tra�im materijalnu pomo� vi�e od milijun forinti. Ja sam ga prakti�ki morao "prevariti", ali nam je on zaista pru�ao podr�ku i nagovorio gradsko vije�e da prihvati ideju osnivanja hrvatskog kazali�ta i da to podr�ava i prema nadle�nom ministarstvu. I tako je pala odluka da �e hrvatsko kazali�te profunkcionirati kao odjel u Malom kazali�tu.
Taj trik je bio potreban jer je to bilo klasi�no pitanje koko�ke i jajeta...
To�no, bez toga mo�da ni dan danas ne bismo imali hrvatsko kazali�te. Naime, ministastvo bez garancije gradskih vlasti ne bi nas prihvatilo, a grad bez financijske potpore sa strane ministarstva ne bi nas podr�avao. U svibnju 1992. godine u Varszinhazu, lijepom kazali�tu u budimskoj tvrdjavi, na sve�anoj premijeri Bre�anova Hamleta u Mrdu�i donjoj bili su nazo�ni istaknuti du�nosnici i hrvatskog i madjarskog ministarstva kulture (dr�avni tajnik i doministar) Tada je priop�eno publici da je podr�kom grada Pe�uha i nadle�nog madjarskog ministarstva utemeljeno Hrvatsko kazali�te kao odjel u Malom kazali�tu.
To su bili sami po�etci. Kako je proradilo Hrvatsko kazali�te?
Poslije toga je izgledalo da �e sve i�i lako. Kao odjel dobili smo iz prora�una oko tri milijuna forinti i planirali smo da kao skromno, komorno kazali�te iz te svote �emo godi�nje izvoditi dvije premijere i eventualno ne�to raditi i na ljetnjoj pozornici. Medjutim, vrlo brzo, ve� nakon pola godine morao sam se suo�iti s pote�ko�ama. Sukobio sam se s vodjstvom Malog kazali�ta. Tada vi�e nije Bagossy bio ravnatelj, nego Janos Mikuli. On je smatrao da hrvatsko kazali�te treba dr�ati unutar vrlo uskih okvira i da ne treba mu pru�ati mogu�nost ozbiljnijeg razvoja. �ak je po mojoj pretpostavci mislio i to da �emo mi kao manjinska ustanova dovu�i tu financijsku pomo� sa raznih strana, pa �ak iz mati�ne dr�ave Hrvatske i da �e od toga i oni, to jest madjarski odjel Malog kazali�ta profitirati. Ja sam ve� tada imao jasne stavove i planove o radu hrvatskog kazali�ta. Planirao sam ne samo izvodjenje dvije premijere godi�nje, nego sam smatrao va�nim da postanemo i putuju�e kazali�te, jer ve�ina Hrvata u Madjarskoj �ivi na selu. Nije bilo sukoba samo unutar Malog kazali�ta, ve� su tada nastali problemi i s gradskim vlastima. Tada je bio otpu�ten i redatelj Bagossy s radnog mjesta, a grad, vjerojatno radi �tednje planirao �ak ukidanje Malog kazali�ta, odnosno njegovo spajanje s Tre�im kazali�tem, �to bi vjerojatno donijelo sa sobom i ukidanje hrvatskog kazali�ta, pa jedno vrijeme bio sam �ak i ja suspendiran. Izgledalo je tada da �e se poku�aj stvaranja hrvatskog kazali�ta ubrzo nakon uspje�nog starta onemogu�iti.
Kako ste uspjeli iza�i iz te nezavidne situacije?
Bio bih vrlo uobra�en, ako bih rekao da sam se za kona�an uspjeh sam izborio. Vodio sam dodu�e �estoke bitke, sukobio sam se s mnogima, privremeno sam mo�da i postao persona non grata u Pe�uhu, ali su mnogi hrvatski intelektualci stali na moju stranu. Za razliku od politi�ar koji su se suzdr�ali u po�etku, ovi intelektualci su shvatili va�nost hrvatskog kazali�ta i pru�ali mi pomo� u tom te�kom razdoblju. Spomenuo bih i imena: Ivica DJurok, Filakovi�i (i stariji i mladji), Mi�o Bala�, DJuro Frankovi�, pa i ti si bio medju njima. Bilo je izuzetno va�no i mo�da u odnosu na gradske vlasti i odlu�uju�e da su i mnogi vode�i madjarski umjetnici i intelektualci, Zoltan Bachmann, Janos Erdos, Laszlo Bukkosdi i drugi su mi tada pru�ali maksimalnu podr�ku, pisali nama u prilog, podr�avali i na�u stvar i mene osobno na svim razinama. Tvrdili su da je odr�avanje hrvatskog kazali�ta va�no i za grad Pe�uh i za cijelu dr�avu, a podr�avali su i to da ovo kazali�te vodim ja koji sam ga utemeljio.
Kako je do�lo do osamostaljenja Hrvatskog kazali�ta?
Poslije tih sukoba 1995. godine Malo kazali�te je ukinuto, odnosno spojeno je bilo s Tre�im kazali�tem, a Hrvatsko kazali�te je dobilo samostalnost. Tada je pak nastao problem sa zgradom kazali�ta: htjeli su nas izmjestiti odavdje, jer je ona originalno bila u vlasni�tvu crkve. U medjuvremenu to je prerastao u politi�ki problem i tada su i hrvatski manjinski politi�ari pru�ali podr�ku koji su se - kao �to sam to dao naslutiti - u borbu oko kazali�ta uklju�ili sa zaka�njenjem. Zapravo, gradsko vije�e je na drugi na�in dalo crkvi od�tetu, a paralelno s rje�enjem da mo�emo ostati u zgradi, grad je donio odluku i o osamostaljenju Hrvatskog kazali�ta.
Osamostaljenjem kazali�ta dobili ste i zadatak da sastaviti plan i program Hrvatskog kazali�ta. Kako ste krenuli s radom?
Prvo smo se suo�ili s problemima financijske naravi. Za rad profesionalnog kazali�ta naime potrebni su odredjeni uvjeti od ekonomata do tehnike. Treba raditi tu stalna, najmanje desetoro�lana ekipa od organizatora do tehni�kog osoblja. Za to je trebalo najmanje 6 milijuna forinti, duplo vi�e od prora�una prethodnog hrvatskog odjela u Malom kazali�tu. I tada je bilo sukoba. Opet sam se morao poslu�iti i trikom, predao sam tri puta ve�i prora�un. Na kraju je to pitanje nekako rije�eno, ali ni do dana dana�njega ministarstvo nas nije uvrstilo u takozvani dr�avni automatizam. Umjesto toga utemeljen je fond za narodnosna kazali�ta i za prora�unska sredstva svake godine se moramo iznova natjecati. To ja smatram diskriminacijom. Nakon osamostaljenja kzali�ta dobili smo oko 12 milijuna forinti, pa zajedno s financijskom podr�kom grada Pe�uha raspolagali smo ve� s oko 20 milijuna forinti. Od te svote izveli smo dvije skromne premijere odmah, i jednu spektakularniju predstavu (�arugu) na Tekiji na otvorenoj sceni. Od raznih strana smo uspjeli jo� nabaviti sredstva i krenuli smo vrlo dinami�no. Tada smo po�eli s komornim predstavama redovito putovati i u hrvatska naselja �irom Madjarske. Izvodili smo oko sto predstava godi�nje. Financijskih problema medjutim, ni dan danas se nismo mogli rije�iti. Dodu�e sada ve� dobivamo od dr�ave oko 40 milijuna, a od grada jo� oko 10 milijuna forinti, ali jo� uvijek nismo u tom dr�avnom automatizmu. Tko poznaje svijet kazali�ta u Madjarskoj, zna da madjarska kazali�ta �esto za jednu premijeru mogu potro�iti na� godi�nji prora�un.
Ova nesigurnost ote�ava formiranje stalnog ansambla...
Naravno, problem je i u formiranju stalnog ansambla, ali ima i drugih te�ko�a. Kada smo svojedobno preuzeli zgradu, tehni�ki uvjeti su bili vrlo lo�i. Ekipa Malog kazali�ta je mnoge stvari prenijela u Tre�e kazali�te, skoro su praznu zgradu ostavili. Morali smo od dobivenih sredstava, sponzorskih novaca odvojiti ne�to i za tehniku, Uspjeli smo skoro cijelu zgradu adaptirati, imamo sada ve� profesionalnu, dodu�e skromnu tehniku: rasvjeta, ton itd. Izgradili smo u dvori�tu zgrade ljetnju pozornicu. Uspjeli smo se integrirati u umjetni�ki �ivot grada Pe�uha, pa �ak i Madjarske. Sada je ve� sedma godina otkada postoje Ljetne igre u Aninoj ulici, i mnogi vode�i madjarski i hrvatski umjetnici su nastupili kod nas. Zapravo, mi smo jedino kazali�te u Pe�uhu u kojem i se i ljeti igra. Izvode se plesne priredbe, a predstavljaju se i kazali�ni komadi. Sada ve� radimo zajedno i s madjarskim Narodnim kazali�tem. Mi smo otvoreni za suradnju, pa dolaze kod nas i umjetnici, a i publika Znaju za na� rad i gledaju ne samo madjarske, ve� i hrvatske predstave.
Od samog po�etka se osje�a tendencija da Hrvatsko kazali�te ne postane neki manjinski rezervat, nego da bude dio kulturnog �ivota grada Pe�uha i Madjarske, pa i mati�ne dr�ave Hrvatske.
Ja sam uvijek tvrdio da smo mi isto takvo kazali�te kao bilo koji madjarski teatar. Ne volim rije� "pozitivna diskriminacija". Mi bismo trebali biti izjedna�eni s madjarskim kazali�tima, a danas bih se radovao, ako bismo dobili barem pet posto prora�una jednog madjarskog teatra. Tada bismo mogli ostvariti na�e planove da izvodimo godi�nje tri-�etiri profesionalne premijere i da budemo i putuju�e kazali�te da igramo predstave u svim naseljima gdje �ive Hrvati.
Sada je zaista o�igledno da je Hrvatsko kazali�te dio kulturnog �ivota grada Pe�uha, pa i Madjarske i postigao proboj i u suradnji s kazali�tima iz Hrvatske. Ja bih te podsje�ao na jedno drugo lice hrvatskog teatra. Svojedobno, jo� 1993. godine je Hrvatsko kazali�te jednim pu�kim komadom postigao sli�an proboj kod hrvatske publike u Madjarskoj.
Pitanje repertoara je vrlo va�no, poglavito u slu�aju prve faze rada jednog kazali�ta. U Madjarskoj prethodno nikad nije radilo profesionalno hrvatsko kazali�te Smatrali smo da se ne trebamo stidjeti pu�kih komada. U odgoju i privla�enju publike to je vrlo va�no. Takodjer smo smatrali va�nim da pridobijemo najmladje, to jest djecu. Svake godine imamo na repertoaru dje�je komade. Na samome po�etku bilo je vrlo va�no, ali i sada imamo na repertoaru pu�ke komade, u prvom redu od Antuna Karagi�a, najistaknutijeg pisca takvih komada u Hrvata u Madjarskoj, a igrali smo i djela Ivana Petre�a. Te komade su jo� na�i stariji ljudi igrali na selu, naravno, mi smo ih izvodili na profesionalan na�in.U po�etku smo naj�e��e s takvim pu�kim komadima obilazili na�a naselja, ali smo kao profesionalno kazali�te uskoro pre�li na izvodjenje komedija i to od klasika; vi�e puta smo igrali Molierea i ispostavilo se da i te komade vrlo dobro prima na�a publika i na selu. Po mom mi�ljenju profesionalno kazali�te treba imati na repertorau svake godine barem jednu zahtjevnu, umjetni�ku predstavu. Ina�e moj ideal je totalno kazali�te, kompletno kazali�te �to najvi�e volim, ali nemamo ni veliku pozornicu, niti toliko prora�unskih sredstava da to ostvarimo. Uglavnom zato izvodimo komorne predstave. Primili smo se obveze prikazivanje jedne, ili dvije suvremene hrvatske, ili �ak madjarske predstave. Kada je utemeljena na�a madjarsko-hrvatska kulturna udruga Csopor(t)-Horda, �ak smo i preveli i objavili hrvatske komade na madjarskom jeziku i madjarske drame na hrvatskome, a neke od njih su bile i postavljene na scenu. Izuzetno je va�no da takvo kazali�te kao �to je na�e �iri kulturu i jednog i drugog naroda uzajamno. Na �alost zakonski propisi danas nam ne omogu�avaju nakladni�ku djelatnost.
Na koje umjetni�ke snage se oslanja Hrvatsko kazali�te u Pe�uhu?
Prije nego �to bih govorio o umjetnicima, naglasio bih ulogu Odsjeka za hrvatski jezik i knji�evnost na pe�u�kom sveu�ili�tu. Suradnici Odsjeka pru�aju nam veliku pomo� od prevodjenja kazali�nih komada do jezi�nog lektoriranja predstava.
Na samom po�etku rada Hrvatskog kazali�ta je jedini profesionalni hrvatski glumac u Madjarskoj bio je Jozo Matoric. On je igrao u vi�e na�ih predstava, ali kasnije se suradnja s njim prekinula. Tada je medjutim ve� bilo i drugih mladih hrvatskih glumaca u Madjarskoj kao Stipan DJuri�, a uskoro i Slaven Vidakovi� koji se i �kolovao u Hrvatskoj. Dakle imamo eto i profesionalne glumce, ali oslanjamo se i na igru vrlo dobrih amatera. Neki od njih su prethodno radili u ansamblu Baranja i vrlo dobro, na profesionalan na�in znaju izvoditi neke karakterne uloge. Danas imamo oko dvadesetak takvih glumaca na koje mo�emo ra�unati. Naravno, u najzahtjevnijim umjetni�kim komadima od samoga po�etka igraju kod nas i vrlo slavni glumci iz Hrvatske: Vlasta Ramljak, Damir Lon�ar, Velimir �okljat i mnogi drugi.Ve� u Kraljevu su igrali istaknuti glumci iz Osijeka, a poslije u �arugi slavni glumci iz Zagreba.
Dosada sam govorio o glumcima, ali trebamo svakako spomenuti i redatelje. Na samom po�etku se priklju�io radu kazali�ta Stjepan Filakovi� koji je u Zagrebu zavr�io re�iju. On je re�irao prvu, uistinu profesionalnu pu�ku predstavu, Karagi�evu Rastatkinju, pa poslije Bo�i�nu bajku, �arugu... Zatim mogu re�i da je Laszlo Bagossy prakti�ki postao redatelj Hrvatskog kazali�ta. On re�ira svake godine barem jednu predstavu. Dakle imamo, imali smo i svoje redatelje, ali dolaze nam re�irati redatelji iz Hrvatske, pa i Madjari. Suradjujemo i s madjarskim teatrom ovdje u Pe�uhu, imali smo i zajedni�ke predstave i na jednom i na drugom jeziku. Sada ve� mogu re�i da imamo dovoljno nov�anih sredstava, Hrvatsko kazali�te bi moglo anga�irati �est profesionalnih glumaca u svom ansamblu pa bi bilo puno lak�e organizirati predstave, nego danas. Mada mislim da je op�a tendencija i u Madjarskoj da nestaju stalni ansambli pa �e biti kao i na Zapadu, gdje kazali�ta rade bez stalnih �lanova. Ipak, jednom narodnosnom kazali�tu kao �to je na�e, stalni �lanovi bi puno pomogli. Radimo na tome.
Dakle, to je dio va�ih planova?
Svakako. Dodu�e, imamo i neke planove na podru�ju infrastrukture. Smatram da bi prave profesionalne okvire mogli stvoriti, ako bismo pokrili i scenu u dvori�tu, pa bismo imali kona�no pozornicu za velike predstave, a ne samo komorne kao u sada�njoj maloj zgradi. Nema kazali�te ni svoje skladi�te, radionice, to treba rije�iti, Ina�e ne treba za to tako jako puno novaca. Treba samo rije�iti problem ovog pomalo poni�avaju�eg prora�una da dobijemo barem toliko sredstava kao jedno malo madjarsko kazali�te, npr. Tre�e kazali�te u Pe�uhu. Tada bismo odmah stvorili i mali ansambl i mogli bismo sve na�e planove ostvariti na profesionalan na�in.
Hrvatsko kazali�te gaji i jednu vrstu specifi�ne suradnje s mati�nom dr�avom, odnosno s umjetnicima iz Hrvatske. Ta suradnja nosi na prvi pogled zagonetno ime Csopor(t)- Horda. �to je to i kako je nastala ta suradnja?
Neki umjetnici u Hrvatskoj su vrlo brzo spoznali �to zna�i postojanje jedinog profesionalnog hrvatskog kazali�ta izvan granica Republike Hrvatske. Ideja o utemeljenju madjarsko-hrvatske umjetni�ke udruge Csopor(t)-Horda do�la je od Tahira Muji�i�a, poznatog hrvatskog dramskog pisca i pravog kazali�nog �ovjeka. On je pridobio grupu istaknutih hrvatskih intelektualaca i umjetnika za utemeljenje udruge, a takodjer i u Pe�uhu mala grupa hrvatskih intelektualaca i nekoliko vode�ih madjarskih umjetnika su se pridru�ili ovoj civilnoj organizaciji. Do prvog susreta udruge do�lo je 1995. godine u malom podravsko-hrvatskom selu Dravljancima. Tamo uz dobru kapljicu i vrhunske kulinarske do�ivljaje utemeljila se Csopor(t)-Horda (u nazivu je �aljiva igra rije�i: madj. csoport=grupa, odnosno hrv. �opor, dok horda na oba jezika ima isto zna�enje). Iz tog nevezanog prijateljskog dru�enja ubrzo je nastala vrlo ozbiljna madjarsko-hrvatska kulturna i umjetni�ka suradnja. Csopor(t)-Horda zajedno s hrvatskim kazali�tem organizirala je mno�tvo programa, od kazali�nih predstava do likovnih izlo�bi. Jedno vrijeme smo se posvetili ozbiljnom nakladni�kom poslu. Tiskana su djela istaknutih madjarskih dramskih pisaca na hrvatskom jeziku, a objavljene su i drame hrvatskih autora na madjarskome. Izlo�be smo organizirali ne samo u zgradi Hrvatskog kazali�ta, ve� i u drugim pe�u�kim galerijama, ali i u Budimpe�ti, Sentandriji, Zagrebu, �ibeniku. Ova suradnja na polju likovne umjetnosti rezultirala je prije pet godina otvaranjem Galerije Csopor(t)-Horda u zgradi kazali�ta. Ta mala, vrlo skladna i intimna prostorija je postala omiljena u krugu mnogih umjetnika. Ravnatelj Galerije Janos Erdos u suradnji s Tahirom Muji�i�em i drugim hrvatskim partnerima organizirao je vrlo uspje�ne izlo�be sa sudjelovanjem vrhunskih hrvatskih i madjarskih likovnih umjetnika. Organizirano je vi�e od pedeset izlo�bi, �to vrlo dobro zna�, jer velik dio njih si ti otvorio. Galerija u�iva visok ugled medju stru�nim krugovima i danas ve� ima pravi medjunarodni karakter, u njoj svoja djela izla�u osim hrvatskih i madjarskih autora i likovni umjetnici od Njema�ke do Izraela.
Otvaranje Galerije zapravo uklapa se u tvoju koncepciju da Hrvatsko kazali�te postane centar kulturnog �ivota Hrvata koji je otvoren i prema drugim granama umjetnosti, ali istodobno to je i umjetni�ka radionica koja �eli biti otvorena i prema kulturi i umjetnosti ve�inskog naroda i svijeta.
To�no sam tako zamislio. Za ovih deset godina smo pokazali da smo otvoreni i da smo partneri za kulturnu i umjetni�ku suradnju, postali smo zaista dio kulturnog �ivota ovoga grada. Danas ve� ra�unaju s nama i prigodom Pe�u�kog kazali�nog festivala koji se slovi kao najve�a kazali�na manifestacija te vrste u Madjarskoj. Ne samo �to �e se i na na�oj sceni igrati predstave u okviru festivala, nego �e i jedna na�a produkcija biti uvr�tena u slu�beni program. Ovo ujedno i potvrdjuje da smo ispravno postupili, kada smo otvorili vrata na�eg kazali�ta prema gradu i prema drugim kulturnim sredinama i da je Hrvatsko kazali�te proteklih deset godina zauzelo dostojno i ugledno mjesto i u kulturnom �ivotu i u javnosti Madjarske i Hrvatske.
C Hrvatsko Kazali�te Pe�uh,
http://horvatszinhaz.hu/main.php?lang=ENG
H-7621 P�cs, Anna utca 17. - Tel.:+36 72/ 514-300 -
Fax: +36 72/ 210-197
Za portal odabrao:zm
