MLADI �VICARSKI PRIPOVJEDA�I NA HRVATSKOM

Mate Ante Ivandi� nastoji iz Be�a pribli�iti stvarala�tvo na njema�kom jeziku hrvatskim �itateljima. Ujedno se trudi svojim bri�nim prijevodima hrvatskog knji�evnog stvarala�tva, poglavito poezije, upoznati njema�ko �itateljstvo s hrvatskom knji�evno��u. Me�u ostalim, nalazimo njegove prijevode hrvatskih pjesnika u antologiji hrvatske poezije 20. stolje�a "Das Schlangenhemd des Windes", Blieskastel/Zagreb 2000. Ovaj put je hrvatskom �itateljstvu ponudio jedan izbor mladih �vicarskih pripovjeda�a i njihovih djela u �asopisu HAZU "Forum" (br. 10-12, 2006.). Najstariji pisac ovoga izbora je ro�en 1962., a najmla�i 1972.

Kulturna razmjena, ali i svaka druga, izme�u Hrvatske i �vicarske nije ba� plodna. Interesna te�i�ta obiju zemalja su negdje drugdje. Rijetko �ete na�i �vicarskog nakladnika koji bi bio spreman tiskati hrvatskoga pisca. U Hrvatskoj se pak mo�e na�i poneka prevedena knjiga D�rrenmatta, Frischa, Bichsela... Glede brojnog hrvatskog �ivlja u �vicarskoj i �vicarskih turista u Hrvatskoj, sve je to jako premalo i marginalno. O�ito, ni na jednoj strani ne postoji volja ni potreba, kod Hrvata ni svijest, da bi kulturna ponuda mogla biti korisna za me�usobno upoznavanje. U �vicarskoj je, naime, hrvatska promid�ba toliko uspje�na, da se Hrvatska u svijesti �vicarska �vrsto smjestila u (zapadno)balkanske ralje.

Osobito po romanu "Za�to dijete kuha u puri" poznata Aglaja Veterany (1962.-2002.) predstavljena je zbirkom kratkih proznih tekstova pod naslovom "Ljekarna". Ovdje prenosimo jedan takav uradak.

*****
Ja�i

Neki se �ovjek zvao Traugott. Imao je si�u�ne o�i i ko�asto lice. Kad bi govorio, ljudi ga ne bi slu�ali. Kao dijete je najradije igrao igru O�ev pokop.

Neki drugi �ovjek u nekom drugom gradu zvao se isto tako Traugott. O njemu se govorilo da ima ugodan smiren glas.

Prvi je pokatkad bio toliko o�ajan da se dugo vi�e ne bi prao.
Drugi se jednoga lijepog dana ubio.

*****

Peter Stamm (1963.) je predstavljen pri�om "Kako sam dokinuo vojsku", a popularna Milena Moser (1963.) s tekstom "Adaptacija". Bazelski pisac Daniel Zahno (1963.) upozorava na svoje talijanske korijene pri�om "Carlotti". Urs Richle (1965.) opisuje u "Naravno da se svi pitaju �to bi to trebalo zna�iti" ljubavne i ine nezgode u nepredvidivom �ivotu. Psiholog i psihoterapeut Catalin Dorian Florescu (1967.) u tekstu "U pupku svijeta" podsje�a na svoje rumunjske korijene i uspje�ni bijeg u �vicarsku. Daniel Goetsch (1968.) se nakon studija prava posve�uje kazali�tu, na �to se odnosi i njegovo razmi�ljanje "Naprosto pokazati �ivot". "Graberova ljubav" je tekst kojim je predstavljen Lukas Stuber (1970.). "Akcelerator �estica" je posljednji prijevod u ovom nizu �iji je pisac Christoph Simon (1972.).

Tekstovi su kratki, lako �itljivi i razumljivi. I to je oznaka dobrog prijevoda. Mate Ante Ivandi� se u�ivio u onu stvarnost koju �eli posredovati hrvatskim �itateljima. Da je Akademijin "Forum" objavio ove prijevode, vrijedno je svake pohvale, osobito kad o HAZU u javnosti vlada mi�ljenje kao zboru nepokretnih staraca. Iako se ni�ta veliko nije dogodilo, vrijedno je to spomena, jer i malim se koracima sti�e do cilja. Prevoditelj i HAZU bi na ovaj doga�aj trebali upozoriti �vicarsku zakladu "Pro Helvetia". Mo�da bi se mogla uspostaviti suradnja iz koje bi se moglo roditi ne�to pozitivno.

Za portal: Tihomir Nui�