|
U
POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj
Hrvati
i Baselski Koncil - Nepozvani gost
TOMIZZU FASCINIRA OSEBUJNA VERGIRIJEVA FIGURA KAO
SUDBINA �OVJEKA KOJI JE KAO BISKUP MODRU�A I KOPRA STAJAO NA SJECI�TU
VELIKIH RELIGIOZNIH STREMLJENJA SVOGA VREMENA U KOJEMU SE TRA�ILA
VJERNOST PAPI, USKLADJENOST ODNOSA IZME�U MLETAKA I BE�A, OTPOR
TURSKOM UGRO�AVANJU KATOLI�KE CRKVE S ISTOKA I JASNO�A SPRAM NOVE
VJERE LUTERANSKIH KNE�EVINA. ZAGOVARANJE PROTESTANTIZMA STAJALO
GA JE BISKUPSKE �ASTI 1549. I U�INILO GA JEDNIM OD SJAJNIH VJERSKIH
IZBJEGLICA VREMENA KOJI PROPOVJEDAJU�I, PI�U�I I KUJU�I POLITI�KE
PLANOVE OBILAZI PROTESTANTSKU EUROPU I UMIRE U T�BINGENU. PRVA I
NAJVA�NIJA POSTAJA NJEGOVE ODISEJE BILI SU PUSCHLAV I BERGELL, GDJE
SE VERGIRIJE I DAN DANAS �ASTI KAO REFORMATOR. U MJESTU VICOSOPRANO
DJELOVAO JE KAO �UPNIK OD 1550. DO 1553. GODINE I TOMIZZA NAZNA�UJE
DA SU OVE PROGNANI�KE KOTLINE, GDJE SE EVEN�ELJE PROPOVIJEDALO NA
TALIJANSKOM, ZA VERGIRIJA PREDSTAVLJALE NA NEKI NA�IN IDEALNU PROJEKCIJU
NJEGOVE IZGUBLJENE BISKUPIJE.
U svojoj revnosti nije poznavao mjeru i htio je osnovati posebnu
sinodu talijanskoga govornoga podru�ja pod svojim vodstvom. To je
dovelo do velikih napetosti izme�u sve�vicarske sinode pod vodstvom
Bulligera, Zwinglijeva nasljednika, i Vergirija, �to je vidljivo
i iz njihove obilate korespondencije, koja se �uva u Zentralbibliothek
u Z�richu. Sretna je okolnost da Vergirija poziva hercog od W�rttemberga
u T�bingen gdje ostaje sve do svoje smrti.
NAJRADIKALNIJI PROTESTANT
JEDINI HRVAT VELIKOGA FORMATA ME�U PROTESTANTIMA BIO JE MATIJA
VLA�I� ILIRIK (1520.-1575.) ZASTUPNNIK "�ISTOGA PROTESTANTIZMA"
ILI "FLACIJANIZMA". VLA�I� POTJE�E IZ MJESTA VLA�I�A KOD
LABINA (ISTRA) GDJE SE I �KOLOVAO U SAMOSTANSKOJ �KOLI. SA 16 GODINA
OBITELJ GA �ALJE NA DALJNJE �KOLOVANJE U VENECIJU. TU JE USAVR�AVAO
ZNANJE POVIJESTI, LATINSKOGA I GR�KOGA JEZIKA. NAKON TROGODI�NJEG
�KOLOVANJA ODLAZI PO SAVIJETU SAMOSTANSKOG PREDSTOJNIKA, TAKODJER
LABINJANINA, BALDA LUPETINE, U NJEMA�KU NA STUDIJ TEOLOGIJE, "GDJE
MARTIN LUTHER O�IVLJAVA EVAN�ELJE". PRITOM MU JE REDOVNIK POVJERIO
DA JE I SAM LUTHEROV POKLONIK TE MU DAJE NEKE OD NJEGOVIH ZAPISA
NA �ITANJE. IZME�U MLETAKA I AUGSBURGA ODVIJALA SE U TO VRIJEME
�IVA TRGOVINA. ROBA S ISTOKA DOVEZENA BRODOM, BILA BI NA KONJIMA
TRANSPORTIRANA U NJEMA�KU. ILIRIK JE OVIM PUTEM S PROTESTANTSKIM
TRGOVCIMA DOSPIO NA NJEMA�KO TLO. ODATLE GA PROTESTANTI UPUTE NA
STUDIJ TEOLOGIJE U BASEL.
Bez novca i ikakve pomo�i, Vla�i� se upisuje 1539. na Sveu�ili�tu
u Baselu. Preporu�en je prof. Grin�usu koji ga uzima u svoj dom
na stan i hranu. Premda je bio lijepo primljen, Vla�i� svoj studij
ne zavr�ava u Baselu nego u T�bingenu. Tu upoznaje Matiju Grbca,
ne�to starijega Labinjanina, koji mu predaje gr�ki, latinski i knji�evnost.
Nakon zavr�enog studija Grbac �alje Vla�i�a Martinu Lutheru u Wittenberg
gdje Vla�i� postaje profesorom. Martin Luther uo�ava njegove sposobnosti
i nada se da je u njemu dobio velikoga borca za stvar reformacije.
Nakon Lutherove smrti, me�utim, napu�ta Vla�i� Wittenberg u pravcu
Magdeburga gdje se posve�uje pisanju. Vla�i�eva vjernost Baselu
se o�ituje u tome �to je svoja glavna djela tiskao u tom gradu:
Catalogus testium veritas (Katalog svjedoka istine, Basel 1556.),
Clavis scripturae sacrae (Klju� Svetoga pisma, Basel 1567.), Centurae
Magdeburgensis (Magdebur�ke centurije, Basel 1559.-1574.). Popis
njegovih spisa obuhva�a preko 300 naslova. Sudjelovao je pri utemeljenju
sveu�ili�ta u Jeni gdje je postao profesorom teologije i hebrejskoga
jezika. No zbog sukoba s Melanchtonom i drugima oko ispravnog Lutherova
u�enja biva koncem 1561. osu�en i bje�i u Regensburg. Odatle odlazi
u Antwerpen, a potom ga nalazimo u Strassbourgu. Pred samu smrt
se vra�a u Frankfurt a/M gdje uskoro umire. Vla�i� je bio najnepopustljiviji
i najgorljiviji pristalica luteranskoga nasljedstva za koje se dosljedno
borio. To mu je medju katolicima i umjerenim reformatorima stvorilo
mnoge neprijatelje, a i nazivan je pogrdnim imenima kao "illyrica
bestia".
ZBOG SVOJE RADIKALNOSTI VLA�I� NIJE PRIPDAO KRUGU PROTESTANTSKIH
HRVATA KOJI SU U URACHU OD 1561.-1568. GODINE TISKALI PRIJEVODE
BIBLIJE I DRUGO RELIGIOZNO POU�NO �TIVO NA HRVATSKI I SLALI U DOMOVINU,
KOJA JE DIJELOM STENJALA POD TURSKIM OSVAJA�EM, A DIJELOM BILA U
STALNOM OBRAMBENOM POLO�AJU. MISLILO SE DA TURSKO PITANJE NE MO�E
RJE�ITI MA� NEGO PROTESTANSKA BIBLIJA.
Vla�i� je ostao stalno povezan s domovinom. Dodatak njegovom imenu
Ilirik svjedo�i o tome. Zna se da je tri puta posje�ivao domovinu,
a pisao je i na hrvatskom. U svom 1556. godine tiskanom Katehismus
Hervatski pi�e: "Kadsmo ovih shest delov pravoga karstianskoga
Katehisma slishali i rasumeli: Tako imamo vsi sahvaliti... Bogu
Otcu Stvoritelju... sato da ie va slovinskih semljah i Hervatskoj
ovu spasitelnu svitlost svoega svetoga Evangelia vashgal."
VLA�I� JE U�AO U KULTURNU POVIJEST EUROPE PRIJE SVEGA KAO VRSTAN
PROTESTANTSKI TEOLOG, ALI I KAO FILOZOF, LINGVIST, POVJESNI�AR,
NAKLADNIK I ENCIKLOPEDIST.
-
NASTAVLJA SE -
TIHOMIR
NUI�
|
