Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


U POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj

POLITI�KI EMIGRANTI - VINKO KRI�KOVI� I FRAN MA�URANI�

"KAO �LAN SABORA I PODBAN, KRI�KOVI� JE IMAO VELIKI UTJECAJ NA POLITIKU I UPRAVU SVOJE ZEMLJE U VRIJEME PRVOGA SVJETSKOGA RATA DO SLOMA DVOJNE MONARHIJE 1918. UPRAVLJAO JE HRVATSKOM PO EUROPSKOM UZORU I POSTOJANO BRANIO HRVATSKE NACIONALNE INTERESE U ODNOSU NA BE� I BUDIMPE�TU. KAO ZAGOVORNIK REFORMI MONARHIJE U SMISLU TRIALISTI�KE DR�AVE, ZASTUPAO JE POTPUNU RAVNOPRAVNOST HRVATSKE S AUSTRIJOM I MA�ARSKOM. NADAO SE DA POBJEDNICI PRVOGA SVJETSKOGA RATA NE�E SRU�ITI MONARHIJU KAO �IMBENIK RAVNOTE�E IZME�U NJEMA�KE I RUSIJE NEGO SAMO TRA�ITI TEMELJITU REFORMU.

Kri�kovi� je bio protivnik jedne zajedni�ke ju�noslavenske dr�ave. Takvu dr�avu je smatrao nenaravnim i nezdravim rje�enjem jer Hrvati i Srbi pripadaju razli�itim kulturama - zapadnoj i bizantsko-ortodoksnoj. Dr�ao je nemogu�im konsolidaciju prve Jugoslavije od 1918.-1941. zbog hrvatsko-srpskih suprotnosti i za to je dobio potvrdu u zbivanjima za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kao vjerni poklonik Zapada, Kri�kovi� je bio demokrat. Stoga nije bio sporazuman s Paveli�evom diktaturom u Hrvatskoj. Boljelo ga je �to Zapad nije odbacivao samo diktaturu nego �to je ujedno poricao pravo hrvatskoga naroda na nacionalnu neovisnost.

PROF. KRI�KOVI� JE BIO ORDINARIUS NA SVEU�ILI�TU U ZAGREBU. PISAO JE PONAJBOLJE STUDIJE O SLAVENSKOJ OBITELJSKOJ ZADRUZI I PREVEO SVA SHAEKESPEAREOVA DJELA NA HRVATSKI. BIO JE UVA�ENI POLITI�KI PUBLICIST. SVE DO KONCA �IVOTA OBJAVLJIVAO JE RASPRAVE O AKTUALNIM POLITI�KIM I KULTURNIM PITANJIMA U HRVATSKIM EMIGRANTSKIM �ASOPISIMA.

Bio je veliki prijatelj �vicarske i divio se �vicarskoj demokraciji. Vi�e od 40 godina posje�ivao je �vicarsku svake godine kao turist, da bi se 1944. kao emigrant za stalno nastanio u njoj. Iz ljubavi prema slobodi napustio je domovinu u dubokoj starosti, kako bi u �vicarskoj u miru umro."
Vinko Kri�kovi� je u svojoj oporuci od 22. listopada 1952. godine za�elio da se ostatak novca nakon njegove smrti ulo�i u zakladu "Stiftung Prof. Kri�kovi�", �ija je svrha "potpora izbjeglica iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bosne u �vicarsku". Zaklada je utemeljena 9. svibnja 1953. godine s glavnicom od 38'802.65 �vicarskih franaka. Prema statutima izbjeglice su mogle dobivati potporu samo od kamata, a glavnica je ostajala nedirnuta. U prolje�e 1992. godine Zaklada je uga�ena, a glavnica se uporabila za potporu "izbjeglica iz biv�e Jugoslavije". Posthumno mu je tiskana knjiga Posljednji eseji, Madrid 1955.

Fran Ma�urani�

Je li umro netko tko je �iv, a ne zna se gdje? Upravo se to pitanje odnosi na pisca jednog od najljep�ih knji�evnih ostvarenja u hrvatskoj knji�evnosti, pjesama u prozi Li��e, 1887. Frana Ma�urani�a (1859.-1928.). "Plemi�koga podrijetla, imu�an, bistrouman, poliglot, k tome stasit i privla�ne vanj�tine", biva 1900. godine otpu�ten iz austro-ugarske vojske zbog "povrede �asni�koga dostojanstva" i netragom nestaje. Otada �ivi kao "mit u nadahnu�ima hrvatskih knji�evnika, kao povremena vijest na novinskim stupcima, kao iseljeni�ka legenda u razgovorima". Pisac pogovora knjizi Li��e i druga djela, Matica hrvatska, Zagreb 1916. vjeruje da je Fran mrtav. Tek slu�ajni susret Frana s ne�akinjom u podzemnoj �eljeznici u Berlinu 1912. otkriva naju�oj rodbini da je �iv. Gdje je to�no proveo 12 godina, nikad se ne�e saznati. Slutilo se da je obilazio kockarnice, saznalo se da je obu�avao vojsku u Africi u borbi protiv europskih kolonizatora, a sam je priznao da je obi�ao sve kontinente osim Australije. Je li boravio u �vicarskoj ne mo�e se utvrditi sa sigurno��u. Njegova kratka novela U lavskoj jami �ija je radnja smje�tena u Z�rich i u kojoj se iznose detalji iz susreta s ruskim emigrantima, kasnijim vo�ama ruske revolucije, upu�uje na takav zaklju�ak. Zbog nesretnih politi�kih okolnosti i neslobode njegova naroda, nikad se nije htio vratiti u domovinu. Umro je u Berlinu 1928., a posmrtni ostatci su mu 1971. preneseni u Hrvatsku.

- NASTAVLJA SE -

TIHOMIR NUI�

 



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.