|
U
potrazi za slobodom i kruhom
Na tragu Hrvata u �vicarskoj - PJESNICI: MADAME
CROATIA
PJESNICI
NEKIM HRVATSKIM ISELJENICIMA
JE POSRE�ILO USVOJITI I JEZIK NOVE DOMOVINE U TOJ MJERI DA SU NA
NJEMU STVORILI ZAPA�ENA UMJETNI�KA OSTVARENJA.
MADAME CROATIA
Antun
Gustav Mato� je u �enevi upoznao "Madame Croatia" i budu�ega
"drugoga zagreba�koga �enskoga doktora medicine" po imenu Ema
pl. Pavlekovi� ro�ena Stepni�ka (1873.-1945.). Gospo�a Pavlekovi�
je bila k�er sudbenog vje�nika u Vinkovcima, udana za propalog plemi�a,
pravnika. Napustiv�i ga, odlu�ila se na studij medicine u �enevi.
Doktorirala je u Lausanni. Radila je u Bernu do izbijanja Prvoga
svjetskoga rata. Ostat �e zapam�eno da se u ratno vrijeme vratila
u domovinu i stavila u slu�bu Vojne bolnice u Zagrebu.
�TEFANIJA JOB RO�ENA VIDA�I�
(1909.-2002.) RODILA SE U PO�EGI. MAJKA JOJ JE BILA VJEKOSLAVA VIDA�I�,
A OTAC FRANJO S�JT�RY KOJI JE, DODU�E, PRIZNAO O�INSTVO, ALI NIJE
O�ENIO MAJKU. �TEFANIJA JE POHA�ALA REALNU GIMNAZIJU U ZAGREBU.
U VRIJEME PRIPREME ZA MATURU, ORGANIZIRALI SU AMERIKANCI U BE�U
NATJECANJE ZA LJEPOTICU EUROPE. "JEDNA MOJA RODICA PO�ALJE MOJU
FOTOGRAFIJU I ODMAH ME UZE�E U U�I IZBOR I JA ZA�UDO OSVOJIH PRVO
MJESTO". TAJ DAN JE PROMIJENIO NJEZIN �IVOT. ODLAZI U BERLIN
I SNIMA OKO 20 FILMOVA. KASNIJE POSTAJE RENOMIRANOM PRODUCENTKINJOM
I RADI ME�U OSTALIM ZA CBS U LOS ANGELESU. NJEZINIH SE 18 PRODUCIRANIH
FILMOVA JO� UVIJEK MO�E POGLEDATI U ROCHESTER PUBLIC LIBRARY (KOD
NEW YORKA). ZATIM JE �ETIRI GODINE RADILA KAO LEKTORICA KOD TVRTKE
MONDIAL FILM U BE�U I 17 GODINA KOD ARGUSTER PRESSE.
Postala je prvom Miss-Europe
i s 18 godina se udala za filmskoga glazbenika Willy Schmidt-Gentnera.
S 34 godine se rastaje i udaje za �vicarskoga novinara Maxa Joba.
Nakon Jobove smrti �ivjela je s Walterom Lehnerom koji 1986. umire.
Godine 1979. tiskana joj je prva knjiga Das Geschenk (Dar), a zatim
slijede jo� tri knjige: Frau sein im Alter - Lust oder Frust? (�ena
biti u starosti - zadovoljstvo ili razo�aranje?, 1992.) Im Vorhof
(U predvorju - roman o psljednjim godinama Waltera Lehnera u stara�kom
domum 1990.), Die vernachl�ssigte Muse (Zanemarena muza - opis te�kih
godina prvoga braka sa Schmidt-Gentnerom, 1995.). Bila je �lanicom
�vicarskoga PEN-Kluba. Kontaktirala je s rodbinom u Hrvatskoj i
pomagala joj.
1-Antun Gustav Mato�: n.dj. sv. III, 92
|
