�uvarica neprocjenjiva blaga

Povijest Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice po�ela je 1607. godine, kada su isusovci na Gornjem gradu osnovali gimnaziju

Kad su prije 400 godina isusovci na zagreba�kom Gradecu osnovali gimnaziju, zapo�ela je i povijest Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice, jedne od najstarijih i najzna�ajnijih hrvatskih kulturnih ustanova, i vje�nog uto�i�ta za ljubitelje literature, studente �edne znanja i znanstvenike.

Ve� iz te, 1607. godine datiraju podaci o prvim upisanim knjigama, a poznato je tako�er i to da je ve� prije 1645. isusova�ka knji�nica imala posebnu dvoranu, knji�ni�ara i pravila o �uvanju i posu�ivanju knjiga.

Dana�nja Nacionalna i sveu�ili�na knji�nica bila je tijekom svoje bogate povijesti i u sastavu Kraljevske zagreba�ke akademije znanosti kao visoke �kole za pravo, filozofiju i teologiju, a nacionalno zna�enje slu�beno stje�e odredbama o obveznom primjerku kada joj je 1837. pridjeveno latinsko ime - Nationalis Academia Bibliotheca, kojim se isti�u njezine funkcije kao obrazovne i nacionalne knji�nice. Na�a najstarija nacionalna knji�nica mijenjala je nekoliko puta tijekom �etiri stolje�a postojanja svoju adresu - 1883. godine s Gornjega grada seli u zgradu dana�njeg Rektorata Sveu�ili�ta (nekada�nju tvornicu duhana), a nakon toga, u listopadu 1913., premje�ta se na Maruli�ev trg, u jednu od najljep�ih secesijskih zgrada na ovim prostorima. U trenutku useljenja u zdanje �to ga je projektirao znameniti arhitekt Rudolf Lubinski, kao prvu zgradu koja je podignuta samo za njezine potrebe, Sveu�ili�na i nacionalna knji�nica imala je knji�ni fond od oko 110.000 svezaka gra�e, a, usporedbe radi, Zagreb je u to vrijeme imao jedva 100.000 stanovnika sa 1100 studenata i tri fakulteta.

No, projektirana za fond od 500.000 svezaka, to je prekrasno secesijsko zdanje ubrzo postalo pretijesnim za sve ve�i broj svojih papirnatih stanara - knjiga, �asopisa, novina te posebno vrijednog fonda svojih zbirki. Zagreba�ke novine pisale su ve� prije Drugoga svjetskog rata o o�ajnoj situaciji u Sveu�ili�noj biblioteci, o potrebi nadogradnje, odnosno gradnje nove zgrade. Nova zgrada Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice otvorena je mnogo godina poslije - 28. svibnja 1995., u okviru proslave pete obljetnice Dana dr�avnosti Republike Hrvatske.

Od prve sobe s knjigama na Gornjemu gradu, Nacionalna i sveu�ili�na knji�nica izrasla je u moderno zdanje od oko 40.000 �etvornih metara koje, rasprostrte na 114 kilometara polica, �uva 2,5 milijuna svezaka. Me�utim, premda je rije� o ustanovi �ija je gra�a dostupna i na internetu, a opremljena je i bogatom informati�kom opremom, NSK i dalje mu�e stari problemi. Glavni ravnatelj Knji�nice dr. Josip Stipanov, koji na toj du�nosti ostaje do 1. o�ujka, rekao nam je da su do ove zna�ajne obljetnice planirali dovr�iti jo� neopremljeni dio zgrade, koji vapi za dovr�enjem jo� od 1995., me�utim, da u tome nisu uspjeli. Otvaranjem toga dijela Knji�nice, kazao je Stipanov u kratkom razgovoru za Vjesnik, otvorilo bi se novih 250 radnih mjesta i dobila dvorana koja bi mogla primiti 400 posjetitelja.

Nacionalna i sveu�ili�na knji�nica �ivi je dokaz da i knjige imaju svoju sudbinu, ba� kao i ljudi. Pra�eno hudim usudom, njezino se bibliote�no blago na�lo i pobacano po pra�njavim tavanima, vla�nim podrumima, pa �ak i u predvorju kotlovnice Knji�nice, a knjige su pre�ivjele i ratna razaranja, po�are, kra�e (poznata je ona kra�a po�etkom osamdesetih godina, kada je u tri, �etiri godine iz otvorenog spremi�ta na �etvrtoj eta�i pokradeno na tisu�e knjiga)...

A kulturno-povijesna vrijednost svezaka �to ih pod svojim svodovima �uva Nacionalna i sveu�ili�na knji�nica doista je neprocjenjiva. Rukopisni fond NSK sadr�i rukopise u rasponu od gotovo sedam stolje�a, od najstarijeg iz 14. stolje�a pa sve do na�ih dana. Najvrednija je Zbirka rukopisa i starih knjiga, me�u kojima su autografi najve�ih hrvatskih pisaca i dragocjeni prvotisci. Odaje Knji�nice u svojim njedrima skrivaju i rukopise iz knji�nice bana Nikole Zrinskog, zatim fond koji sadr�i vi�e od 700 rukopisa iz Gajeve knji�nice, rukopis najstarije hrvatske drame >Istorija od Dijane< Mavra Vetranovi�a (napisane oko 1520. godine), zna�ajnu zbirku glagoljskih i �irili�nih rukopisa te onih na arapskom pismu i mnoge, mnoge druge tajne.

Sandra-Viktorija Anti�, Vjesnik