Prof. Tomislav Ladan
Foto: Patrik Macek

Tomislav Ladan, ugledni hrvatski jezikoslovac, prevoditelj, leksikograf, romanopisac te glavni ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog zavoda "Miroslav Krle�a" umro je u petak poslijepodne 12. rujna 2008. u Zagrebu u 76. godini �ivota nakon duge i te�ke bolesti. Tim povodom telegrame su�uti njegovoj su obitelji, uz mnoge druge, uputili i predsjednik Stjepan Mesi�, ministar kulture Bo�o Biskupi� i gradona�elnik Zagreba Milan Bandi�, prenijeli su hrvatski mediji.

Tomislav Ladan je i nas u �vicarskoj posje�ivao. S njim smo proslavili 25. obljetnicu onda�nje HKZ. Da ga se poslu�alo, ne bi nam se dogodilo ono �to nam se dogodilo. Nekad ni pametni ljudi ne mogu sprije�iti ljudske gluposti.

U predgovoru Ladanovom romanu "Bosanski grb" (1975.), kojeg preuzimamo s portala hercegbosna.org, prof. Ante Stama� je lijepo predstavio Tomislava Ladana i njegov plodni rad na podru�ju hrvatske kulture. U objavljeni tekst smo samo stavili hrvatska slova:

Tomislav Ladan ro�en je 25.lipnja 1932. u Ivanjici. Godine djetinjstva i �kolovanja proveo je u Travniku, Bugojnu, Banjaluci i Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu 1958. Pod utjecajem poliglota Rikarda Kuzmi�a i Henrika Bari�a, za vrijeme filolo�kih studija podjednako se posvetio prou�avanju klasi�nih jezika uz slavistiku i germanistiku. Kako nije uspio dobiti mjesto na Filozofskom fakultetu, radio je neko vrijeme kao privatni podu�avatelj, tuma�, novinar, urednik za stranu knji�evnost u izdava�kom poduze�u. Na osobni poziv Miroslava Krle�e 1961. prelazi na posao u leksikografski zavod u Zagrebu, gdje je i glavni urednik Osmojezi�nog enciklopedijskog rje�nika. Putovao je u mnoge europske i izvaneuropske zemlje (Egipat, Kanada, Island, Kina) kao tuma� ili predava�, ili radi prou�avanja �ivih jezika i leksikografije. Godine 1963/64 bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveu�ili�tu u Uppsali. Prvim knji�evnim sastavcima javio se 1950. Nakon manjeg broja po�etni�kih pjesama djeluje kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za �etvrt stolje�a u LZ "Miroslav Krle�a" napisao stotine enciklopedijskih jedinica s podru�ja kroatistike, op�e etimologije, skandinavistike, te engleske i njema�ke knji�evnosti. Znatan dio Ladanova rada zauzimaju prijevodi pjesni�kih, dramskih, proznih i filozofskih djela s gr�kog, latinskog, engleskog, njema�kog, �vedskog i norve�kog. Tako je preveo sa starogr�kog dijelove Biblije (Evan�elja), Eshilovu "Orestiju", Euripidovu "Medeju"; Aristotelovu "Metafiziku", "Nikomahovu Etiku", "Fiziku" i "Politiku"; s latinskog djela hrvatskih latinista, Ovidija, Descartesa, Dantea, Petri�a, Aurelija Augustina; s njema�kog "Sagu o Niebelunzima"; sa �vedskog djela Bergmana i Strindberga; s norve�koga Ibsena; s engleskog razna djela T.S.Eliota, E.Pounda,
W.Shakespearea, te po jedno djelo Normana Mailera, Virginije Woolf, Jamesa Jonesa, Vladimira Nabokova, Herberta Marcusea i Maxa Horkheimera.

U uvodnoj re�enici ovoga kratkog predgovora re�eno je o Tomislavu Ladanu da je "esejist, kriti�ar, polihistor, prozaik i prevoditelj". Ve� bi i s obzirom na tako �iroko ocrtan profil ovaj suvremeni klasik knji�evnog znanstva i knji�evnosti zaslu�ivao op�irnu monografiju, u kojoj bi se potanko analizirale sve osobine �to ih posjeduju tako razvrstani tipovi knji�evnog stvaraoca. Pa premda individualnost pisca nije mogu�e dijeliti - nedjeljivost je jo� po drevnoj Boetijevoj odredbi jedno od bitnih obilje�ja individualnosti - preglednost nam nala�e takav postupak, sve ako �e re�eni zdru�eni tipovi biti tek nazna�eni u najkra�im crtama.

Esejist, Ladan je sretan spoj onoga �to engleska teorija razdvaja kao "formal" i "familiar essay". Ili, re�eno pascalovski, esprit geometrique stopio se s esprit de finesse. Naime, niti formalnost procedure odnosno geometri�nost kompozicije ne dose�e do izvagane razdiobe cjeline, kako je to u uzornoj znanstvenoj raspravi, niti pak slobodno pulsiranje asocijacija odnosno nje�nost mi�ljenja ne poprima obrise kakva ljepotnog proznog stavka; osim, spomenuto je, u nekim dijelovima Premi�ljanja, poglavito u stavcima Tijelo i Piramide. Stopiv�i dakle mogu�e krajnosti - s jedne strane mo�da Curtius i Eliot, s druge pak Camus i �egedin - Ladan se odlikuje svojim znamenitim na�inom izra�avanja, u kojemu ravnopravno sudjeluju i opet dvije krajnosti: jezi�ni elementi op�eg univerzalisti�kog leksika nerijetko se zatje�u pored naj�i��ih purizama, koje je kao novotvorenice nerijetko skovao sam Ladan. S druge razine, narodski izrazi supostoje uz one �to dolaze iz suvremene tehni�ke civilizacije, rije�i iz svakodnevnogovorne prakse uz izvorno pisane termine iz stranih, �ivih i mrtvih jezika. �to se ti�e tema, Ladan s jednakom duhovito��u, o�troumljem i analiti�no��u pi�e o pojavama suvremene civilizacije, npr. o spolnosti i o "dalekovidnici", kao i o jezi�nim potankostima, klasi�nim piscima odnosno o stranim kulturama. A kako mu esejisti�ki slog vrvi od domi�ljatih poredaba, alegorija, odva�nih metafori�kih �ari�ta, spretno prizvanih metonimija, poznatih i manje poznatih navoda, posrijedi je doista knji�evna podvrsta koja je u na�ega pisca (katalizatora tradicije!) postigla vrhunac.

Kriti�ar, Ladan je o�iti tradicionalist. Ne samo s obzirom na plejadu hrvatskih suvremenih kritika koji su prihvatili knji�evnoznanstvene spoznaje triju velikih znanstvenih �kola - fenomenologije, strukturalizma i semiotike - pa se u odnosu prema njima ocrtava kao kapriciozna konstanta "dobre stare �kole"; i ne samo s obzirom na to da o�ito provodi na�ela angloameri�ke nove kritike, koja je vladala do pedesetih godina, kad je u nas tek otkrivena; i ne samo zato jer mu je do tradicionalnih vrijednosti hrvatske i europske kulture; nego poglavito zato jer mu pojam tradicije, ba� kao i u Eliota, igra sredi�nju ulogu. Zala�u�i se za klasi�nu jasno�u iskaza; za dispoziciju koja �e, prije bljestave elokucije, posjedovati dubinu invencije; za davnu Katonovu maksimu Rem tene verba sequentur; ukratko, za descarteovsko clare et distincte bilo u pjesmotvorima bilo u diskurzivnim tekstovima, Tomislav Ladan u suvremenoj hrvatskoj kritici zna�i protute�u, nerijetko i uzor, onim kriti�arima koji u nejasnoj percepciji predmeta vide prigodu za vlastitu smu�enost, odnosno onima koji, posjeduju�i kompleks manje vrijednosti prema izvornim tipovima pisanja, kane ostvariti stanoviti pjesni�ki slog, koji bi bio "onkraj" poznatoga. Postuliraju�i "poziciju �itatelja", vlastitom �itatelju ne daju da do�e do kakva takva uvida. Ladanova jasno�a naprotiv pouzdani je znak da se i u najmutnijim vremenima, kada se na vidiku nazire rijetko koje jedro smisla, mo�e imenovati bar ta rijetkost. A ona izranja naj�e��e onda kad iz potonulih la�a pro�losti izi�u na svjetlo dana rijetko oblikovane amfore, "dobro oblikovane urne" (Donne) koje pobje�uju banalnu smrtnost.

�to se ti�e ukusa, Ladanov se ne iskazuje posebnom sklono��u prema bilo kojem suvremenom stilu. On stuje "dobro" djelo a prepoznata "dobro�a" stvar je samoga kriti�ara. Spomenuti valja me�utim izrazitu averziju prema djelima nadrealisti�ke i informelisti�ke poetike: �tuju�i slikovnost, rugaju�i se eksplicitnoj pojmovnosti, Ladan se u hrvatskoj knji�evnosti jasno opredijelio za modernizam (svoga nara�taja!) a protiv pragmatizma (prethodnika) i hermetizma (nasljednika). Kad su nado�li me�utim operatori jezika na� se autor, premda vrstan teoreticar upravo jezika, nije oglasio. A mozda bi ba� njegov autoritativni glas bio sprije�io mnoge nesporazume pa i o�ite primitivizme u svezi s poimanjem konkretizma, reizma, meta- i intertekstualnosti, svega uostalom �to je donijela postmoderna kao op�a razlivenost mi�ljenja, jezika stila �ivota i umjetnosti.

Polihistor, Ladan je jedan od naju�enijih suvremenih hrvatskih knji�evnika. U�en pisac dodu�e sve je vi�e u nas pravilo negoli iznimka. pogotovu me�u knji�evnicima ro�enima izme�u 1930. i 1950. godine; no Ladan je poseban slu�aj. Ne samo s obzirom na zvanje i "radno mjesto", nego i s obzirom na ostvarene tipove raspravljanja, na rano izra�enu "�e� za znanjem", posrijedi je knji�evnik znalac; filologije, filozofije, retorike, povijesti civilizacija, hrvatske kulture i politike, suvremenih tekovina znanja i tehni�kog napretka.

Mo�da bi bilo uputno jednom objaviti sve �lanke �to ih je, anonimno, pisao za niz enciklopedija JLZ-a. Bila bi to, vjerujem, moderna duhovnopovijesna i jezikoslovna panzofija puna pouzdanih podataka i objektivnih ocjena "retu�iranih" subjektivizmom moderna intelektualca.

Prozaik, Tomislav Ladan svojim se "Bosanskim grbom" uvrstio me�u najve�e eksperimentatore proze u nas. Valja me�utim uspostaviti izravnu vezu toga "romana zelene rijeke" s Premi�ljanjima te sa zaklju�nim esejem knjige Parva Medievalia, Zaglavak mjesto proslova. Nije naime mogu�e zaobi�i jasnu �injenicu da je, kao i u svih uspjelih pisaca romana, posrijedi autobiografska proza. Re�eno je ve�, da je na djelu jezik koji kao slobodno lebde�a koprena leluja izme�u zakrivena gradiva i pripovjeda�eve sveznadarske inteligencije. Upravo ta samostalnost jezi�nog "tvoriva", ta isprepletena mre�a zna�enja koja se �as poklapa s tra�enim designatima �as slobodno tra�i svoje izra�ajno lice, �ini Ladanovu prozu riznicom suvremenoga hrvatskog knji�evnog jezika, gotovo "prakti�nu provedbu" njegovih jezi�nih teorija. Jer, u toj se kopreni �to leluja, ravnopravno ispreple�u niti zavi�ajnog govora, kulturnog standarda, doslovnih navoda, funkcionalnih stilova, jezi�ne arhaike, morfolo�kih i etimolo�kih igara rije�ima, te na kraju iznenada umetnutih imena potro�nih dobara tek nedavno pro�le civilizacije. Ladan je pripovijeda� beskrajnog monologa u kojemu je, re�eno njegovim rije�ima, svijet pretvoren u rije�.

Prevoditelj Ladan danas je legenda. Bibliografija njegovih prijevoda - prilo�ena i ovom izdanju - obuhva�a mno�tvo pjesni�kih, proznih, filozofskih, esejisti�kih i kulturnopovijesnih djela. Uspjeh njegovih prijevoda u �iroj i naj�iroj javnosti jam�i to�nost prijevoda sve do leksi�kih podudarnosti, no i naj�ira mogu�a ljestvica hrvatskog leksika, bez obzira rabi li Ladan rije�i iz svakodnevnog govora, jezi�ne arhaike, ili ih �tuju�i tvorbene zakone, sam tvori. Upravo je novotvorba podru�je na kojemu se plodno otkriva Ladanova opsjednutost jezikom: on sam, jezik kao supstancija izraza, raspjevan je do svih mogu�ih registara hrvatskoga jezi�nog sustava. Za svakog je suvremenog prevodioca koliko izazov toliko du�nost pro�i kroz Ladanovu prevodila�ku �kolu.

Zaklju�no, moglo bi se re�i da je Ladan jedan od onih hrvatskih pisaca, nipo�to �estih u hrvatskoj kulturi, koji su knji�evnost kao "podru�je" pribli�ili jeziku kao "podru�ju"; koji su knji�evnu tvorevinu dr�ali samo posebnim slu�ajem jezika, i time joj podarili naj�iru osnovicu; koji su obliku knji�evnog izraza pridru�ili oblik izraza jezi�nog, a njihove su se uzajamne supstancije pro�ele "s onu stranu sheme". Njegovu je intelektualnu pustolovinu mo�da najbolje opisati njegovim vlastitim rije�ima (Parva.. , str. 353): "Kad je knji�evnik istinski pisac, pokazuje se kao �uvar i promicatelj jezika zajedni�tva, istodobno rizni�ar njegova blaga i kova� novih vrednota, onaj koji poma�e prenijeti zavjetni kov�eg duhovne ba��ine od nara�taja do nara�taja, skromni slu�itelj u hramu rije�i".

Mno�tvu vrijednih knji�evnih opusa hrvatske kulturne ba�tine pridru�uje se i vrijedno djelo ovoga Bo�njaka i Zagrep�anina, sve�enika rije�i i - za�to ne? - vje�ta jocularora korijandolima jezika.

Izvor: hercegbosna.org, autor Ante Stama�