Osijek 1999. Dosier Antonija Bogner-�aban Povijest kazali�ta Thaliam laudamus! O sustavnu i umjetni�ki promišljenu kazališnom �ivotu, proisteklu iz svekolikih stvarala�kih napora osje�ke sredine, mo�e se govoriti tek poslije 1907. U prolje�e iste godine utemeljeno je Društvo za osnutak stalnoga hrvatskog kazališta. U Osijek dolazi Nikola Andri� iz zagreba�koga kazališta, ne bi li stvorio cjelovit ansambl. Kada su se stekli uvjeti za djelovanje Hrvatskog narodnog kazališta, Osje�ani su primorani otputovati u Vara�din, jer su njihovu pozornicu ve� prije zakupili Novosa�ani. U Vara�dinu uvje�bavaju brojne predstave u kostimima koje im je darovalo zagreba�ko kazalište, a program im je usmjeren prema hrvatskoj baštini, ali i klasici. Na �elu s prvim intendantom, Nikolom Andri�em, ansambl se vra�a u Osijek, gdje je 7. prosinca 1907. slu�beno otvoreno Hrvatsko narodno kazalište. Prva predstava bila je sastavljena kao prigodnica iz više dijelova - Zaj�eve uvertire Gunduli�evoj Dubravki, dramske ilustracije Bukov�eva zastora Milana Ogrizovi�a Slava preporoditeljima te prvoga �ina opere Bed�icha Smetane Prodana nevjesta, ocrtavši estetske domete i idejne smjernice drugoga profesionalnog hrvatskog kazališta. Ubrzo upravu kazališta preuzima �arko Savi�, prenijevši iz Berlina svoje oduševljenje operetom, a mjesto dramaturga povjereno je Sr�anu Tuci�u, koji se temeljito posve�uje dramskoj produkciji. Dolaskom Nikole Fallera 1910. opereta se potpuno udoma�uje u Osijeku te grad postaje jednim od tri hrvatska središta - osim Zagreba, a tridesetih i Splita - gdje se ona sustavno njeguje. Poslije Fallera kazalište vode Mihajlo Markovi� i Leon Dragutinovi�. Posljednji uspijeva podi�i na zavidnu razinu dramski program, pridobiti Jozu Ivaki�a za dramaturga, poslije ga unaprijedivši u redatelja i ravnatelja Drame. U prvom desetlje�u postojanja ostvarene su brojne predstave. U drami je zastupljena široka lepeza autora od Eshila i Molièrea, preko Gunduli�a i Demetra, do Ogrizovi�a i Vojnovi�a, dok je glazbena grana usmjerena prete�no Verdijevim i Puccinijevim operama. Postupno su na repertoaru zastupljeni kako europski, Hauptmann, Strindberg, tako i hrvatski suvremenici, Ivaki�, Pecija Petrovi�, Sr�an Tuci�. Leon Dragutinovi� poziva Mirka Poli�a, vrsna dirigenta i pedagoga. Naslijedivši Andru Mitrovi�a, koji je udario solidne temelje operi, Poli� osniva školu u okrilju kazališta, pronalaze�i nadarene mlade ljude u udrugama, Kuha� i Lipa, a sudjeluje i u novoosnovanoj Glazbenoj školi (1921) i Filharmoniji (1924). Poli�evi suradnici i redatelji su Kurt Bachmann i Dragutin Vukovi�, obojica njema�ki �aci, dok su dirigenti Dragutin Trišler i Lav Mirski. Izvode se Mascagnijeve, Verdijeve i Puccinijeve opere, operete Lehára, Kálmána, Oskara Straussa i Nedbala, a iz hrvatske produkcije Barun Trenk Sre�ka Albinija. Potkraj Prvoga svjetskog rata ukida se Kazališno društvo, a zakup preuzima Stevo Kovjani�, koji vlastitim novcem, ponešto potpomognut sa strane, temeljito obnavlja zgradu, proširuje joj krilo koje je namijenjeno sobama za probe i garderobama, uvodi struju i tehni�ki poboljšava njezinu unutrašnjost. Kovjani� za intendanta postavlja zagreba�koga glumca i redatelja �uru Prejca. Stalni redatelji su Beck, Mitrovi� i Vukovi�, dirigenti su Lav Mirski i povremeno Lovro Mata�i�, a dramaturg je Grgur Tomljenovi�. U sezoni 1920/21. Hrvatsko narodno kazalište postaje oblasno kazalište i mijenja ime u Narodno kazalište, a intendant ostaje �uro Prejac. Dramu vodi Mirko De�ak, koji je ujedno i dramaturg, Mirko Poli� ravna Operom. Zakratko, od 1919. do 1923, postoji i Balet te tako Hrvatsko narodno kazalište u sve tri umjetni�ke grane svjedo�i o svom sustavnom razvoju i sazrijevanju, kao i o povijesnoj tradiciji ustroja takvih srednjoeuropskih kazališta. U sljede�im sezonama �esto se mijenja uprava osje�kog Narodnog kazališta. Intendanti su Andrija Mil�inovi�, Mihajlo Markovi�, Mirko Poli�, Pavel Golia, Tomislav Tanhofer, Friedrich Rukavina, Radoslav V. Vesni� i najposlije Petar Konjovi�. U Drami se redaju De�ak, Tanhofer i Josip Kulund�i�, a u Operi Mirski i Poli�. Nemali udjel u modernizaciji ima Josip Kulund�i�, koji se zala�e za dramski ekspresionizam, a ruski emigranti Vasilij Uljaniš�ev, Lidija Mansvjetova i Aleksandar Vereš�agin slijede Stanislavskog. Dramski program obuhva�a predstavnike gotovo svih knji�evnopovijesnih razdoblja, kako svjetske baštine, ali se izvode i hrvatski suvremenici. Opera, tako�er, osim klasi�nih djela igra hrvatske skladatelje, a bogatstvo i raznovrsnost, ali uskla�enost s europskim umjetni�kim kretanjima sustavnije je naglašena u opereti - daju se Strauss, Offenbach, Kálmán, Stolz i Eysler. Iako je postignuta ravnote�a me�u pojedinim kazališnim granama, dramski ansambl je nositelj onih vrijednosnih ozna�nica zbog kojih se osje�ko kazalište dvadesetih godina svrstava u sam vrh hrvatskoga glumišta. Pjeva�ko i glazbeno društvo Kuha� Preustroj kazališta u onodobnoj dr�avi u tzv. pokrajinska kazališta izravno je utjecao i na osje�ko. Prvo je ukinuta glazbena grana, a zatim je 1928. dramski ansambl priklju�en Novosadskom pozorištu sa zada�om da nastupa u razli�itim mjestima Savske i Primorske banovine. Promijenio se i sastav �lanova, a program je valjalo prilagoditi razli�itim kulturnim potrebama i navadama gledateljstva u onim mjestima u kojima �e gostovati novosadsko-osje�ko pozorište od 1928. do 1935. Na taj na�in Osijek je ostao, osim nekoliko mjeseci godišnje, bez stalnih predstava. U tom zrakopraznom prostoru aktivira se hrvatsko pjeva�ko i glazbeno društvo Kuha�, kojemu korijeni se�u u drugu polovicu 19. stolje�a. Potpomognuti �lanovima osje�kog kazališta koji su ostali bez stalnoga zaposlenja, na �elu s novosadskim redateljem Dragomirom Kran�evi�em i voditeljem Mirskim ostvaruju tijekom sedam godina niz opereta i time spre�avaju njihovo zamiranje. Pritom Kuha�eva opereta u sklopu svog poluprofesionalnog djelovanja ne zanemaruje repertoarnu tradiciju Narodnog kazališta, što ponajbolje iskazuje njihov kulturološki odnos prema umjetnosti. Premda su Drami osje�koga kazališta 1931. pove�ana administrativna zadu�enja - ona nastupa u Splitu kao Narodno kazalište za Primorsku banovinu, njezin program i nadalje je bogat i raznovrstan, posebice djelima hrvatskim suvremenika (Begovi�, Kulund�i�, Mesari�, Sene�i�, Feldman), a u njihovoj realizaciji o�igledan je utjecaj ruske (Stanislavski) i njema�ke (Reinhardt) struje. Gostuju i klju�ni redatelji (Branko Gavella) pa i to pridonosi tome da jezgra osje�ke Drame zadr�ava svoju umjetni�ku i povijesnu tradiciju. Kako se rijetko dulje zadr�avaju u Osijeku, 1931. ne svra�aju uop�e u svoje mati�no središte, prazni hod popunjavaju nove scene i �anrovi dotad zastupljeni u osje�koj sredini. Premda u Osijek ve� od 1921, dolazi praška skupina Hudo�estvenog teatra i pariška Plava ptica te Olga Knipper-�ehova i Tilla Durrieux, razli�iti varijetetski programi zadr�avaju svoju popularnost. Zahvaljuju�i mješavini hrvatskog, njema�kog i ma�arskog jezika. Poznati osje�ki glumac Stjepan Dobri� pokre�e privatnu scenu te varijetetske i pokoja kabaretska to�ka u Kazalištu Dobri� dobivaju svoga mjesnog autora. Postoji i više lutkarskih kazališta. Sva njeguju marionetu, a predstave su podre�ene tradiciji i estetskim pogledima njihovih osniva�a. U Tvr�i u samostanu povremeno se izvode crkvena prikazanja, �eški doseljenici presa�uju iskustvo svoje mati�ne zemlje, a djelomi�no ih slijede i lutkari udruge Sokol, koja je ponikla u Pragu. �idovska zajednica Wiso u neposrednoj blizini zgrade osje�koga kazališta u središtu Gornjeg grada daje svoje predstave. Obnavljanje glazbene grane Koliko su god dramske predstave osje�koga kazališta nastale u doba njegovih stalnih gostovanja umjetni�ki i kulturno vrijedne ne samo za povijest Osijeka nego i kao posebnost hrvatskog glumišta, njihov procvat i ve�i probitak mo�e uslijediti tek nakon normalizacije njegova administrativnog ustroja. U takvim sre�enim prilikama tek se mogu spoznati višegodišnji napori ravnatelja Drame Tomislava Tanhofera, kojeg �e naslijediti Aleksandar Gavrilovi�, odnosno Mirko Perkovi�, dok Petra Konjovi�a na intendantskom mjestu zamjenjuje Ranko Mladenovi�. Tek nakon sezone 1934/1935, situiravši se u svoju mati�nu zgradu kao Narodno kazalište, premijerno se obnavljaju djela pojedinih pisaca, a neki od njih, primjerice Miroslav Krle�a, autor poznatog Osje�kog predavanja, do�ivjeli su da im na ovoj sceni bude izvedena glavnina dramskog opusa, a U logoru praizvedena je 1937. Pronalaze se i druge prostorne mogu�nosti Hofmannstahlov Jedermann igran je u Tvr�i 1936. U re�iji Slavka Leitnera ra�en je prema Reinhardtovim festivalskim predstavama u Salzburgu, kakve su rijetkost i u tadašnjoj Europi. Aleksandar Gavrilovi� postavlja Luci�evu Robinju, a Zora Vuksan-Barlovi�, prva naša profesionalna redateljica, prvi put ispituje scensko-dramska uporišta Maruli�eve Judite, 1935. Godine 1935. operetom Cirkuska princeza Imre Kálmána, odnosno operom Giacoma Puccinija Madame Butterfly 1936, obnavlja se glazbena grana. Zahvaljuju�i razli�itim okolnostima, od politi�kih, �esto inicijalno pogubnih, do spleta raznorodnih umjetni�kih poticaja istaknutih stvaralaca izrazito formiranih osobnosti i onih koji su u previru�em kazališnom ozra�ju naglašena utjecaja recentnih njema�kih i be�kih strujanja, ali i ruske avangarde, plodno našli svoje mjesto, Narodno kazalište potkraj tridesetih ostvaruje jedan od svojih vrhunaca, kao mjesto respektabilnih repertoarnih i izvedbenih rezultata. Njema�ki i talijanski autori Drugi svjetski rat, politi�ka i ideološka previranja nisu zaobišla ni osje�ko kazalište, premda se njegov dramski i glazbeni program redovito i sustavno odvijao za toga razdoblja. Hrvatsko dr�avno kazalište vode Jakša Kušan, Mirko Perkovi� i Tomislav Tanhofer, a do 1943. ravnatelji su Drame, odnosno Opere, Ivan Štajcer, Marko Fotez i Rade Ivelio. Na programu su prete�no djela njema�kih (praizvedba Goetheova Fausta) i talijanskih autora (Pirandello), ali i francuskih i ma�arskih, no osobita pozornost pridavana je hrvatskom stvaralaštvu - Dr�i�, Gunduli�, Kušan, Mesari� i Budak. Tijekom rata prorije�eni se ansambl ponovno okuplja i popunjava 1945. Intendant je �or�e (�oko) Petrovi�, višegodišnji scenograf i redatelj osje�koga kazališta. Dramu vodi Hinko Tomaši�, a �uka Trbuhovi� je ravnatelj Opere. Obilje�je je ranih pedesetih stalna fluktuacija u oba ansambla (dramskome i glazbenome) i dotok novih glumaca iz drugih sredina koji su stasali na raznovrsnim tradicijama, tako da se tek postupno uskla�uju umjetni�ka obilje�ja kazališta i uspostavlja sustavan repertoar. U dramskom se ansamblu osim starosjedilaca (gluma�ka obitelj Gavrilovi�, Aleksandar ml. Miodrag, Mica i Mira) sve više isti�u Ivan Marton, Branko Mešeg, Mira Brlek, Nada Fan�ovi�, Ru�ica Lorkovi�, Frano Krti� i Ico Tomljenovi�. I u Operi i u Opereti stvara se jezgra �lanstva: Franjo Kloko�ki, Ivan Feher, Sergije Foreti�, Feliks Ajh, Almas Tudakovi�, Branka Gali�, Luciano Manzin, Gita Šerman-Kopljar, Zvonimir �ukes, Velimir Zgrabli�, Bo�ena �ubra, Stjepan Jankovi� i Nikola Stankovi�, predvo�eni dirigentima Lavom Mirskim, Dragutinom Savinom, Karlom Radingerom i Vladom Köblerom, koji je i ravnatelj glazbene grane. Prve operne re�ije ostvaruje i Nada Murat. Stalni scenograf je Eduard Grüner, a kostimografkinja Aurelija Brankovi�. Na intendantskom mjestu redaju se Hinko Tomaši�, Ivan Zrinuši� i Luka Aparac. Kako Balet ne djeluje stalno, poslije gotovo tri desetlje�a o�ivljen je 1952. zahvaljuju�i predanu zalaganju koreografa Stjepana Suhyja i Argene Savin. Ostvarene su i zahtjevne predstave poput Šeherezade Nikolaja Rimskog-Korsakova ili pak Dance macabre Camillea Saint-Saënsa. Djeluje i komorna pozornica Pedeseta obljetnica Narodnog kazališta sve�ano je proslavljena 1957. nizom dramskih i glazbenih predstava. Tiskan je i zbornik Narodno kazalište u Osijeku 1907-1957, prvi sinteti�ki povijesnoprocjeniteljski pregled njegova polustoljetnog postojanja. Nisu zanemarive ni dotadašnje publikacije: „Kazališni list“ (1920), a poglavito treba naglasiti vrijednost mjese�nika, poslije dvotjednika „Kazalište“ (1965). U novije doba osje�ko kazalište izdava� je monografije Kazališna tradicija Osijeka (1982), a suizdava� je i zbornika Krle�ini dani u Osijeku. Tijekom šestoga desetlje�a postojanja Narodno kazalište u sve tri grane, razvija repertoar i umjetni�ka odre�enja koje podnose njihovi ansambli. U Dramu stupaju Izidor Munjin, Ana Kramari�, Stevo Vujatovi�, Franjo Majeti�, Mato Doman�i�, Vera Lepeti�-Ignjatovi�. Intendant je Ivan Zrinuši�, stalni redatelji Ivan Marton i Branko Mešeg, ujedno i ravnatelj Drame, Aleksandar Gavrilovi�, a s vremena na vrijeme gostuju Vladimir Geri� i Momir Lukši�. Kratkotrajno djeluje Komorna pozornica na kojoj se izvode djela Jeana Giradouxa Apolon iz Bellaca Tenesseeja Williamsa, Posljedica loše ve�ere i Ivana Raosa Dvije kristalne �aše, a u njima nastupa najmla�i naraštaj glumaca. Komorna pozornica, kao i povremene studentske predstave Eksperimentalne scene (Beckett, Svršetak igre), svojevrsna su povijesna najava Miniteatra (1968) situirana u Tvr�i, koji �e u desetak godina postojanja sa svojim voditeljem Brankom Mešegom znatno utjecati na odnos prema kazalištu, kao što je i Teatar ITD utjecao na zagreba�ko kulturno okru�je. Procvat opere Opera do�ivljava procvat šezdesetih godina. Skupina umjetnika redatelja i dirigenata, Lav Mirski, Dragutin Savin, Antun Petruši�, �eljko Müller, Nada Murat i Slavko Mid�or, uspijeva pored klasi�nih opera, prete�no talijanskog repertoara, sve prirodnije nametnuti manje glazbene forme, koje se �esto premijerno, pa i prapremijerno, izvode u Osijeku, a u njihovoj interpretaciji isti�u se Štefica Petruši�, Zlatko Foglar i Marijan Bru�i�. Zahvaljuju�i toj glazbenoj avangardnosti Narodno kazalište utemeljuje Analle - festival komorne opere i baleta (1970). Hrvatsko narodno kazalište, slu�beno ime od 1970, svojim dramskim i glazbenim programom potaknulo je stvaranje Miniteatra i Analla - baletna grana prestaje postojati 1963. - a njihova razgranatost i umjetni�ka utemeljenost utjecala je i na tre�e osje�ko kazalište, smješteno u Donjem gradu, na Dje�je kazalište „Ognjen Prica“, od 1992. Dje�je kazalište. Profesionalno djelovanje Dje�jeg kazališta zapo�inje 1958. i otada ono njeguje istodobno lutkarske, dje�je i baletne predstave. Na njegovoj sceni praizvedeno je više tekstova koji su nadrasli lokalno okru�je, primjerice Zeko zriko i janje Branka Mihaljevi�a. Dje�je kazalište donekle je usmjereno na �eško i slova�ko lutkarstvo te se na taj na�in uspostavlja povijesni slijed s lutkarskim kazalištima u tridesetim godinama. Ono je osniva� bijenalnoga festivala Susreti lutkarskih kazališta Hrvatske, jedinstvenog u našoj Republici. Dugogodišnji voditelj kazališta bio je Ivan Balog, zatim Mihreta Miljanovi�, �or�e Bosanac i Nikola Mak, a sada je Jasminka Mesari�. Umjetni�ku snagu Dje�je kazalište posvjedo�ilo je tijekom Domovinskoga rata, kada je u nimalo kazališnim uvjetima kontinuirano nastavilo svoj program i bilo doma�in festivalu. Dani otvorenog kazališta Sedamdesetih godina, poslije Luke Aparca, intendant Hrvatskoga narodnog kazališta je Branko Mešeg, ravnatelj Drame je Ivan Marton, zatim Bo�idar Smiljani�. Primljeni su i novi �lanovi: �or�e Bosanac, Milenko Ognjenovi�, Augustin Halas, Ela Bu�i�, Ana Biki�-Stanojevi�, Radoslava Mrkši�, Edita Lipovšek, Nenad In�i�. Redatelji dramskog programa nisu više samo stalno zaposleni (Mešeg, Marton, Tomljenovi�, Lorkovi�), nego su u�estala gostovanja (Geri�, Šar�evi�), a isto tako i scenografa (Aleksandar Augustin�i�) i kostimografa. Program je zasnovan na više repertoarnih razina: pisci koji su klju�ni za svako kazalište (Dr�i�, Molière, Goldoni, Krle�a); scenskom otkrivanju slavonske knji�evne baštine (Josip Kozarac, Mrvi kapitali, Ivan Kozarac, �uka Begovi�), a premijerno se izvode onodobni neprijeporni noviteti Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja op�ina Blatuša Ive Brešana. U Operi u sedmom desetlje�u na programu su klasici, ali i hrvatski skladatelji: Dragutin Savin, Ja sam ja, Branko Mihaljevi�, Slavonska rapsodija, Boris Papandopulo, Kentervilski duh. Glavni redatelj je Nada Murat, dirigenti Petruši� i Müller, a Ljubica Wagner i Ingrid Begovi� �este su likovne suradnice. U Opereti, koja je sa�uvala popularnost, obnavlja se Kálmánova Kneginja �ardaša, Nedbalova Polja�ka krv, Albinijev Barun Trenk, Tijardovi�eva Mala Floramye. Kako musical uzima sve više maha, Vlado Štefan�i� postavlja Grgi�ev i Kabiljev musical Jalta, Jalta te Steinov i Bockov Gusla� na krovu. Hrvatsko narodno kazalište utemeljilo je posebnu manifestaciju (Dane otvorenog kazališta), umjetni�ki i ustrojbeno povezanu s njegovim djelovanjem. Ona se odvija na kraju sezone, i tada se prikazuju najuspjelije premijere, ne bi li se i na taj na�in njegov kazališni rad i aktualna postignu�a pribli�ili širem gledateljstvu. Potkraj sedamdesetih osnovan je Teatar veterana (1978), a vodi ga Frano Krti� s glumcima i pjeva�ima osje�koga kazališta, svojim vršnjacima, koji ni u mirovini ne mogu zaboraviti i odbaciti svoju struku. Prva polovica osamdesetih u Hrvatskom narodnom kazalištu protje�e u temeljitoj obnovi njegove historicisti�ke zgrade s elementima maurske arhitekture, što ne ometa sustavno izvo�enje programa. Intendant je Zvonimir Ivkovi�, ravnatelj Drame Ljubomir Stanojevi�, a ravnatelj Opere �eljko Müller. U Drami se ni�u premijere suvremenih dramati�ara (Brešan, Paljetak, Šovagovi�, Vojni�-Pur�ar, Muji�i�-Senker-Škrabe, Deana Leskovar, Dušan Kova�evi�), a u�estalije nego prije izmjenjuju se redatelji iz drugih kazališnih sredina. Razli�iti pristupi scenskom oblikovanju dramskog teksta poticajni su za ansambl koji se postupno popunjava dvama naraštajima diplomiranih glumaca Odsjeka glume, ogranka zagreba�ke Akademije za kazalište i film: Darko Milas, Damir Lon�ar, Velimir �okljat, Ivan Brki�, Mira Kati�, Vlasta Ramljak, Jasna Odor�i�, Ljiljana Kri�ka, Dubravka Crnojevi� (Cari�), Davor Pani� i Anita Schmidt. Upravo ti tek stasali glumci dobili su odmah priliku da nastupe u ulogama za kojima �ude predstavnici svih kazališnih naraštaja - Krle�a, Leda i U logoru, Marinkovi�, Inspektorove spletke. Drama je poslije više godina ostvarila i vrijednu ansambl predstavu, Krle�in Put u raj, u adaptaciji i re�iji Georgija Para, scenografiji Zlatka Kauzlari�a Ata�a, a u njoj su gostovali Vanja Drach i Zvonimir Zori�i�. Ona je uprizorena neposredno poslije sve�ane proslave otvorenja obnovljene kazališne zgrade, 27. studenoga 1985, obilje�ene izvedbom scenske impresije Dore Peja�evi� Thaliam laudamus i simfonijskom pjesmom Dragutina Savina Poema. To je ujedno bila i završnica proslave 75. obljetnice Hrvatskoga narodnog kazališta. Opera u istom razdoblju izvodi Mozartova, Puccinijeva, Verdijeva i Bizetova djela premijerno ili ih obnavlja u redateljski druk�ijim rješenjima, u skladu sa suvremenim glazbenim i scenskim kretanjima, a ne zapušta se ni opereta. Jedino cjelovito uprizorenje je balet Labu�e jezero Petra Ilji�a �ajkovskog, ostvareno 1987. u suradnji s Narodnim pozorištem iz Beograda. Razaranje kazališne zgrade Razbuktavanje ratne agresije u Hrvatskoj 1991. nije zaobišlo ni Hrvatsko narodno kazalište. Zgrada je bombardirana 16. studenoga 1991. i u plamenu su uništeni njezini najvitalniji dijelovi, pozornica i gledalište, te je tako nasilno zaklju�eno jedno razdoblje njegove umjetni�ke povijesti. Unato� tomu, pripremljena su brojna gostovanja, a najva�nije u Ludwigsburgu i Hamburgu u listopadu 1991, kada je Opera osna�ena pjeva�ima i �lanovima Baleta zagreba�koga Hrvatskog narodnog kazališta izvela operu Ivana Zajca Nikola Šubi� Zrinjski. To je ujedno prvo inozemno gostovanje nekog hrvatskog ansambla poslije proglašenja Republike Hrvatske. Pored svih ratnih okolnosti program je tekao neprekidno dalje. Pozornica koja je slu�ila i kao gledalište, udomila je i dramske i glazbene premijere koje su svjedo�ile o vrijednosti kazališta: Zajc, Zlatka, Hatze, Povratak, Josip Kozarac, Tena, Puccini, Plašt, Krle�a, Gospoda Glembajevi, nepoznati pisac, Slavonska Judita, Smareglia, Istarska svadba, Andri�, Du�ijanca, Mateši�, Bljesak zlatnog zuba. U mu�nim godinama posvemašnjega ratnog okru�enja, borbu za opstanak Hrvatskog narodnog kazališta preuzeli su intendant Zvonimir Ivkovi� i �eljko �agalj, koji ga na intendantskom mjestu zamjenjuje 1993. i nadalje ga vodi. U Drami se poslije Mile Ognjenovi�a, koji tu du�nost obnaša do 1990, izmjenjuju �or�e Bosanac, Damir Lon�ar, �elimir Mesari�, Velimir �okljat i Darko Milas. Tijekom toga prijelomnog razdoblja operni ravnatelji su Vladimir Adam�ek, Zoran Jurani� i Ferdinand Zovko, zatim Jurani� pa Vjekoslav Buri� i naposljetku opet Zoran Jurani�. Obnova Pored svih teško�a i neizvjenosti zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta obnovljena je za svega tri godine i zasjala je u svoj rekonstruiranoj povijesnoj i arhitektonskoj ljepoti 27. prosinca 1994. Tom prigodom izvedena je glazbeno-scenska slika Slavonski preporod Stanislava Marijanovi�a i simfonijsko-koreografski torzo Zorana Jurani�a Inter arma narrant musae. Uslijedile su potom arije iz opera Lisinskog, Zajca i Gotovca obuhva�ene zajedni�kim naslovom Domovini i ljubavi. Sve�ani program odvijao se pred zastorom za koji je nacrt još 1916. napravio Bela Csikos Sessija, a skupni je portret najva�nijih slavonskih knji�evnika. Redatelj Krunoslav Cigoj anga�irao je �lanove dramskog i glazbenog ansambla upotpunjene solistima Baleta splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta i zborom HPD Lipa. Proslava je popra�ena raskošnim katalogom, a ubrzo objavljena je i publikacija Ratni repertoar Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku 1991-1994, koju je priredio Ljubomir Stanojevi�. Otvaranje zgrade u svim njezinim umjetni�kim i stru�nim dijelovima, a poglavito pozornice i gledališta, dalo je nov zamah programu. Zaredale su premijere, kako u Drami, tako i u Operi - Lada Kaštelan, Posljednja karika, Miroslav Brumec, Smrt Ligeje, Stjepan Tomaš, Zlatousti, Cooney, Kidaj od svoje �ene, Ivaki�, Pouzdani sastanak, Hr�i�, Šetnja po krovu, Bourek, Be�arac, sve do Pirandella, Tako je (ako vam se �ini) i Brešanovih Utvara. I opet se ostvarila davnašnja praksa Hrvatskoga narodnog kazališta da se pod njegovim krovom doga�aju praizvedbe hrvatskih dramati�ara, koje sada na svojim ple�ima iznosi, pored provjerenih glumaca, tre�i naraštaj zagreba�ke Akademije - Kornelija Ko�iš, Sandra Lon�ari�, Slaven Špiši�, Saša Ano�i�, Tatjana Bertok, Krešimir Miki�, Vjekoslav Jankovi�, Hrvoje Bariši�, Lidija Florijan. Fluktuacija raznorodnih redatelja (Mesari�, Oreškovi�, Kun�evi�, Muniti�, Mu�i�, Nina Kleflin sa suradnicima) nedvojbeno pridonosi bogatstvu kazališne ponude. I u Operi nagli je uzlet širokoga repertoarnog spektra - Cavalleria Rusticana Pietra Mascagnija, Cimarosin Tajni brak, Verdijeva Travijata, Puccinijeve La Boh#me i Madame Butterfly i Zaj�ev Nikola Šubi� Zrinjski te operete Kálmánova Grofica Marica i Lehárova Zemlja smiješka. Kao redatelji javljaju se Petar Šar�evi�, Krunoslav Cigoj, Vlado Štefan�i�, Zoran Jurani�, koji je ujedno dirigent, s Mladenom Tutavcem i Peterom Oschanitzkyjem. Premda je broj osje�kih opernih solista malen (Damir Bakovi�, Vesna Baljak, Katalin Brunjai Hihlik, Slobodan Cveti�anin, Ljiljana �okljat, Vlaho Ljuti�, Olga Radmanovac, Sanja Toth Špiši�, Sanja Uroi� Ljuti�), što nije samo njegova dugogodišnja posebnost, ta �injenica ne umanjuje umjetni�ki rezultat ve� i stoga što svaka premijera po�iva na provjeri vlastite kazališne tradicije ili je pak proboj u neko od dotad neiskušanih stvarala�kih polja. Hrvatsko narodno kazalište utemeljitelj je i jedan od organizatora, s osje�kim Pedagoškim fakultetom i Zavodom za povijest hrvatske knji�evnosti, kazališta i glazbe HAZU iz Zagreba, kazališno-teatrološke manifestacije Krle�ini dani, koji se redovito odr�avaju od 1990. i uklju�uju me�usobno povezanu kazališnu smotru i znanstveno savjetovanje. Suditi je da Hrvatsko narodno kazalište u svome povijesnom hodu odr�ava, obnavlja i grana svoje umjetni�ke zasade, ali je istodobno okrenuto i otvoreno suvremenosti. Ta obilje�ja svrstavaju ga u središte osje�koga kazališnog i kulturnog �ivota, ali ono tamo nije osamljeno, jer i Dje�je kazalište pridonosi na svoj poseban na�in �injenici da je kazalište u Osijeku neodvojiv dio hrvatskoga glumišta. Izvor: www.matica.hr, autor Antonija Bogner-Šaban Za portal odabrao: Zvonimir Mitar PS: 100 godina Hrvatskog narodnog kazali�ta Osijek 100 godina HNK Osijek - O�uvan nacionalni i kulturni integritet ***** Vezani �lanak: Knjiga koju bi svi Esekeri i prijatelji Osijeka trebali imati Od u kazalu te knjige navedenih priloga na portalu smo objavili: Osje�ki govor Sanda Ham Gale zipa �ale! Najve�i graditeljski pothvat u Europi Ive Ma�uran Most preko mo�vare Zapis o odrastanju Josip Cveni� Mo�da smo ipak djeca Drave Esekerski knji�evni triptih Vlado Obad Izvan provincijainih okvira Fragmenti gra�anskoga duha Erwin Heine Glumi�te, legenda i kavane Na bastionima i trgovima Tvr�e Vilim Mati� Sklad baroknoga grada i utvrde ***** Sljede�ih dana objavit �emo još neke priloge navedene u kazalu knjige: Sutra na portalu: Dva stolje�a likovnog �ivota Vlastimir Kusik U kvadratu ostajanja i odla�enja Po�etak